MANIPULACIJA ZEMLJIŠNO KNJIŽNOG ODJELA NADLEŽNOG OPĆINSKOG SUDA SA VLASNIŠTVOM NAD NEKRETNINAMA PO OSNOVI „AKTIVNE PLOMBE“.
„PROJEKT – JARUN PANORAMA“ – TEŽAK 300 milijuna Eura
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike
Ovaj tekst je izazvan tekstom objavljenim u tjednom listu „7DNEVNO“ objavljenom na strani broj 28. i 29. od dana 20. 04. 2018. godine pod naslovom „PROJEKT – JARUN PANORAMA – TEŽAK 300 milijuna Eura čeka grafologe i vlasnike vrijednog zemljišta!“
Tekst kao tekst bavi se spregom kriminala kako u sudstvu tako u zemljišnoj knjizi i lokalnoj upravi i samoupravi GRADA ZAGREBA.
Ono što je „kamilica“ u navedenom tekstu su suhoparna nabrajanja tehničkih radnji bez danog komentara što se u stvari ovdje događa i koja je uloga kojeg aktera – igrača od strane suda , zemljišne knjige , lokalne uprave i samouprave GRADA ZAGREBA i sudskih vještaka – grafologa.
U navedenom tekstu navode se „AKTIVNE PLOMBE“ koje se uvode u zemljišno knjižni uložak i odnose se na decidiranu katastarsku česticu ili u slučaju razlike između katastarske čestice i zemljišno – knjižne čestice plomba se uvodi na zemljišno – knjižnu česticu.
Upisom „AKTIVNE PLOMBE“ na zemljišno – knjižnoj čestici u zemljišno – knjižnom ulošku ograničavaju se određena prava vlasnika na predmetnoj nekretnini ili vlasnik nekretnine sa određenom „aktivnom plombom“ štiti svoje vlasništvo od nezakonitog djelovanja na njegovo vlasništvo.
Građani REPUBLIKE HRVATSKE u većini slučajeva su se susretali sa upisom aktivne plombe na nekretninu koja se je odnosila na nemogućnost raspolaganja sa predmetnom nekretninom dok se ne vrati „hipotekarni kredit“.
Neki građani REPUBLIKE HRVATSKE su se susretali sa upisom aktivne plombe „trajnog prava služnosti“ – pravo na prolazak preko privatnog vlasništva.
Neki građani REPUBLIKE HRVATSKE su se susreli sa upisom aktivne plombe „trajnog prava služnosti“ po osnovi DOSJELOSTI iz Zakona o vlasništvu i drugim srodnim pravima koja su sadržana u odredbi čl. 229. , CITIRAM :
Članak 229. glasi:
(1) Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.
Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti. Ako se služnost osniva na temelju pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je poslužna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, određuje se to tom odlukom, inače to određuje zakon.
Služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen. Tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati.
Ovo su navodi nekih od upisa aktivne plombe nad predmetnom nekretninom. Vlasnik isključivo raspolaže svojim vlasništvom nad nekretninom što proizlazi iz ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA u dijelu „Vlasnikova prava“ , citiram :
Članak 30.
(1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
(2) U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.
Zakonski upis „aktivne plombe“ (ograničavanja prava vlasništva) provodi se po osnovi ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA član 98. stav 1. citiram :
Članak 98. stav 1.
Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se učiniti vidljivim (plomba) dan i vrijeme kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis , te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika). Plomba će se po službenoj dužnosti izbrisati kada se provede upis ili unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis.
Zakonodavac država REPUBLIKA HRVATSKA je u istom članku 98 stav 2. ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA predvidio i obeštećenje korisnika pravne zaštite u slučaju da plomba nije upisana ili je brisana bez valjanog pravnog razloga , citiram :
Članak 98. stav 2.
Za štetu koja nastane primjenom pravila o zaštiti povjerenja u potpunost i istinitost zemljišne knjige zbog nepravodobnog unošenja plombe objektivno odgovara REPUBLIKA HRVATSKA.
Prema „Pravilniku o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova“ (Nar. nov., br. 81/97) definirano je člankom 57. stav 6. i stav 7. , citiram:
Članak 57.
(6) Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se običnom pisaljkom učiniti vidljivim dan i vrijeme kad je stigao prijedlog za upis te broj urudžbenoga brojevnika (plomba, članak 98. stavak 1. ZZK). Plomba se neće upisati ako zemljište ili pravo glede kojega se zahtijeva upis nisu navedeni u zemljišnoknjižnom podnesku i njegovim prilozima ili ako nisu upisani u zemljišnoj knjizi.
(7) Plomba će se upisati i kad drugi sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu dostavi zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje podnese stranka koja je postupak pokrenula.
Navedena pravna regulativa definira slijedeće :
Zemljišnoknjižno stanje kao vanjski odraz pravnog stanja nekretnine
Upisom stvarnih prava u zemljišne knjige nastaje jedno od osnovnih načela zemljišno-knjižnog prava, a to je načelo javnosti.
Takvim upisima stvarna prava na nekretninama se čine vidljivima svima i djeluju u odnosu na sve osobe. Pravni učinak publiciranja promjena glede stvarnih prava ostvaruje se upisom takve promjene u zemljišne knjige.
Iz publicitetne funkcije proizlazi oboriva presumpcija da je osoba upisana kao nositelj knjižnog prava zaista stvarni nositelj tih prava.
Direktna pravna posljedica takve presumpcije ogleda se u činjenici da onaj tko je upisan kao nositelj knjižnog prava ne treba ni na koji drugi način dokazivati da je nositelj tog prava, osim činjenicom da je upisan kao nositelj tog prava u zemljišne knjige. Onaj tko tvrdi suprotno dužan je to dokazati i na njemu leži teret dokaza.
Nadalje, onaj tko je nositelj stvarnog prava upisanog u zemljišnoj knjizi ovlašten je raspolagati tim pravom.
Na publicitetnoj funkciji upisa temelji se i zaštita povjerenja poštenih trećih osoba koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnoknjižnog stanja.
Zemljišnoknjižno stanje se smatra potpunim na način da se uzima kako su u zemljišnoj knjizi upisana sva prava koja postoje na određenoj nekretnini, odnosno da na toj nekretnini ne postoje prava koja nisu upisana.
Zemljišnoknjižno stanje se smatra istinitim kada se uzima da postoje upisana knjižna prava upravo u korist osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao njihov nositelj.
Sad kada su definirane pravne odrednice zakonodavca što znači „aktivna plomba“ , koja je svrha „aktivne plombe“ i tko snosi odgovornost isplate obeštećenja radi krivog , pogrešnog ili neažurnog upisa „aktivne plombe“ u zemljišnu knjigu može se pristupiti analizi teksta koji se odnosi na famozni projekt „JARUN PANORAMA“ sa pobližom lokacijom „ROTOR“ – južni ulaz u ZAGREB , gdje bih se trebalo izgraditi sedam (7) nebodera koji bi trebali sadržavati 370 stanova , poslovnih prostora , ureda , trgovina itd. na površini od 35000m2.
MANIPULACIJA sudca zemljišno – knjižnog odjela nadležnog suda Općinskog suda očitu je se u brisanju „aktivnih plombi“ za vrijeme trajanja pravnog postupka , citiram : „dok se je vodio spor u zemljišno – knjižnom odjelu donijeta su tri (3) rješenja SANJE NOVAK , kojima se nalaže brisanje plombe, odbijanje zabilježbe spora (vrlo čudno jer se spor i danas vodi – predmet pravno nije riješen) i odbijanje prijedloga tužitelja radi upisa zabilježbe otuđenja i opterećenja nekretnine.
Dok pravni postupak traje nije dozvoljeno činiti bilo kakve intervencije na ime i u ime vlasništva jer se ne smije „PREJUDICIRATI“ PRESUDA jer tek po pravomoćnosti presude tada se aktivna plomba o vođenju pravnog postupka smije brisati u vlasništvo uskladiti sa pravomoćnom presudom.
Gospođa SANJA NOVAK sa rješenjima o brisanju „aktivnih plombi“ unaprijed definira presudu i neovlašteno mijenja stanje vlasništva nad predmetnim nekretninama što putem automatizma se aktivira članak 98. stav 2. o naknadi prouzročene štete od strane REPUBLIKE HRVATSKE.
Predmetnu pravnu činjenicu sudac RADANOVIĆ zna samo je pitanje zašto nije sudac zemljišno – knjižnog odjela kažnjen i zašto mu DRŽAVNO ODVJETNIČKO VIJEĆE nije donijelo zabranu trajnog obavljanja sudačke dužnosti jer je svojim odlučivanjem izravno nanio materijalnu – novčanu štetu neovisno tužitelju ili tuženiku a REPUBLIKA HRVATSKA je dužna obeštetiti parničnu stranu kojoj je štete izazvana.
Brisanjem aktivne plombe po rješenju gospođe SANJE NOVAK omogućena je provedba novčanog opterećenja nekretnine u iznosu od tri (3) milijuna EUR-a , a pri tome zemljišno knjižni odjel nije proveo rješenje Općinskog suda u Zaprešiću iz 2008. godine . što eksplicitno znači da namjerno zemljišno – knjižni odjel nije proveo rješenje iz 2008 godine kako bi se mogle brojne manipulacije sa nekretninama provoditi na štetu vlasnika.
U pravnom sudskom predmetu „visoke novčane vrijednosti“ članovi sudskog vijeća ili sudac pojedinac ne smiju na bilo koji način a pogotovo ne rodbinskim vezama biti vezani za predmet u kojem odlučuje jer ne može biti objektivan.
Po samom upoznavanju sa predmetom predmetni sudac gospodin SINIŠA RADANOVIĆ je morao zatražiti izuzeće iz pravnog postupka zbog supruge gospođe IVANE RADANOVIĆ zaposlenice Skupštine Zagrebačke Županije koja je u mogućnosti da utječe na Generalni Urbanistički Plan i Provedbeni Urbanistički Plan s obzirom na mogućnost donošenja rješenja o prenamjeni predmetne nekretnine iz kulture poljoprivrednog zemljišta (oranica , livada pašnjak itd.) u građevinsko zemljište.
U tekstu tjednog lista „7DNEVNO“ objavljenom na strani broj 29. od dana 20. 04. 2018. godine se navode nezakonite radnje gospođe IVANE RADANOVIĆ u kontekstu , citiram : „Ona je , pak , u jednom netransparentnom i nejasnom postupku omogućila prenamjenu više milijuna kvadrata poljoprivrednog zemljišta čime je vrijednost tog zemljišta povećana sa 5 do 6 milijuna eura na oko 100 milijuna eura.“
Naveden način poslovanja je kažnjiv jer je gospođa IVANA RADANOVIĆ trgovala sa povjerljivim informacijama i novom kupcu omogućila uvećanje kapitala dvadeset (20) puta . Takav način poslovanja je teško kazneno djelo PREVARE i OBMANE jer je gospođa IVANA RADANOVIĆ znala za prenamjenu i vlasniku nekretnine zbog trgovine povjerljivim informacijama nanijela nenadoknadivu štetu , a kupcu omogućila ekstra prihod .
Razliku u cijeni „prodaje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta“ i „vrijednosti prenamijenjenog građevinskog zemljišta“ zbog činjenične malverzacije sa nekretninama i pogodovanju neosnovanog stjecanja materijalne dobiti kupcu nekretnine gospođa IVANA RADANOVIĆ od strane DRŽAVNOG ODVJERNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE po službenoj dužnosti mora biti kazneno gonjena zbog prevare i udruživanja u zločinačku organizaciju kako bi se nanijela materijalna šteta vlasniku nekretnine , a razliku u vrijednosti nekretnine između poljoprivrednog zemljišta i građevinskog zemljišta dužna je namiriti REPUBLIKA HRVATSKA , opet udar na džep poreznika REPUBLIKE HRVATSKE.
Igre grafologa ANDREJE DAMIR MARIĆ i ŽELJKA TKALAC svo bi „a da nije možda“ jer svaki od uvaženih grafologa ima svoje mišljenje i svako od njih može biti ispravno ili pogrešno , zavisi kako kome treba ili odgovara jer mišljenje nije egzaktna i nepromjenjivo tehnička konstatacija već ovisi o uvjerenju i mišljenju svakog od nas.
Ali ono što je sigurno ako su dva različita mišljenja tada treba treće mišljenje , trećeg neovisnog vještaka grafologa.
Da se vratim na investiciju u novčanoj vrijednosti od 300 milijuna EUR – a. Kada investitor ulaže novac u nekretninu i izvođenje određenih građevinskih radova tada želi sigurnost povrata uloženih novčanih sredstava , a nikako prepucavanje ili vođenje sudskog spora više od deset (10) godine .
U takvoj nesigurnosti vlasništva nad nekretninama kakvo vlada u REPUBLICI HRVATSKOJ je alarmantni znak , „uzbuna“ investitorima da REPUBLIKU HRVATSKU zaobilazite u širokom luku.
Kada imate aferu sa HRVATSKIM PRAVOSUĐEM , ZEMLJIŠNO – KNJIŽNIM ODJELOM OPĆINSKOG SUDA U DUBROVNIKU i HRVATSKIM FONDOM ZA PRIVATIZACIJU kao što imaju poduzetnik Josip Kordić i njegov sin Boris, koji su kupili kompleks Dubrovački vrtovi sunca od Pere Vićana, tužbom traže da im RH i Agencija za upravljanje državnom imovinom kao slijednik HFP-a vrate 137,4 milijuna kuna koje su im nagodbom isplatili 2008. nakon izbijanja afere.
Kada uložite 62 milijuna eura i kada banka u Beču treba odlučiti da pusti glavni kredit od 110 milijuna eura, a Vi dobijete zabilježbu na zemljište upisano u zemljišno knjižni uložak da niste vlasnik 1/1 tada ste suočeni sa kriminalom i profiterstvom u REPUBLICI HRVATSKOJ koji se odvija u zemljišnim knjigama i HRVATSKOM PRAVOSUĐU kako bi se stavila „šapa“ na Vaš novac.
Kadija sudi , kadija brani !
Zanimljivo je da vlasnik nekretnine koji je definiran ZAKONOM O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA u dijelu „Vlasnikova prava“ , Člankom 30. , zaštićen USTAVOM REPUBLIKE HRVATSKE „PRIVATNO VLASNIŠTVO“ je „USTAVNI POSTULAT“ NEPOVREDIVOSTI u članku 48. i kada želi zaštititi vlasništvo „aktivnom plombom“ zemljišno knjižni odjel nadležnog suda nekom vlasniku prihvaća zahtjev zaštite vlasništva , a nekom vlasniku odbija pravo štićenja privatnog vlasništva.
Vrlo zanimljiva situacija !
Konkretno vlasnik nekretnine zahtjeva od zemljišno – knjižnog odjela Općinskog suda u Splitu da se upiše „aktivna plomba“ protiv lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA jer Grad SPLIT upisuje na privatnom vlasništvu teret „nerazvrstanih cesta“ po osnovi upravnog akta KLASA : UP/I-943-04/18-1/55.
Kako je doba „socijalizma“ navodno prošlo tako bi trebalo da je prošla „otimačina“ privatnog vlasništva jer je zakonodavac , država REPUBLIKA HRVATSK „ZAKONO O IZVLAŠTENJU I ODREĐIVANJU NAKNADE“ član 11. stav 1. (NN 69/17) : „Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine“
Ali očito je da za lokalne šerife zakon nije obavezna stvar već se provodi „anarhija“ i otimačina privatnog vlasništva od strane lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA
Vlasnicima nekretnina su poznati pravni i tehnički akti po osnovi kojih se provodi promjena vlasništva nad nekretninom :
– TEHNIČKI upravni akti – ovjereni prijavni list od strane Područnog ureda za katastar SPLIT , DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE , sa vlastoručnim potpisom vlasnika na zadnjoj strani prijavnog lista u kontekstu suglasnosti sa obavljenim tehničkim geodetskim radnjama . – ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
Geodetski ovlaštenik je dužan izraditi geodetski eksproprijacioni elaborat sa činjeničnim stanjem u fizičkom prostoru.
U predmetnom geodetskom elaboratu moraju postojati slijedeći podatci :
– Ulazni podatci : katastarski planovi , posjedovni listovi , zemljišno knjižni ulošci – dokaz o vlasništvu ,
– Terenski mjerni podatci
– Računski podatci
– Prijavni list za katastarski operat i prijavni list za zemljišno – knjižni operat. Svaki prijavni list u za katastarski operat i zemljišno knjižni operat mora biti na zadnjoj strani potpisan od vlasnika nekretnine u znak suglasnosti sa izvedenim tehničkim geodetskim radovima u eksproprijacionom geodetskom elaboratu.
– Ovdje treba naglasiti da ulazni podatak „vlasnika“ geodetskim eksproprijacionim elaboratom ne smije se mijenjati vlasnik u izlaznom podatku novo – formiranih čestica bilo da se radi o katastarskim česticama ili zemljišno – knjižnim česticama.
Po dobivanju „RJEŠENJA O TEHNIČKOJ ISPRAVNOSTI“ u upravnom postupku izdanog od strane Područnog ureda za katastar SPLIT , DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE, ZEMLJIŠNO KNJIŽNI ODJEL OPĆINSKOG SUDA U SPLITU zaprima zahtjev o provedbi geodetskog diobnog elaborata uz pregled da li su svi vlasnici potpisani na zadnjoj strani prijavnog lista.
Kada zemljišno knjižni sudac utvrdi činjenicu da su vlasnici svojim vlastoručnim potpisom na prijavnom listu za zemljišno – knjižnu provedbu potpisali i dali suglasnost za provedenu tehničku radnju uz „rješenje TEHNIČKE ISPRAVNOSTI“ iz upravnog postupka izdane od strane DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE provodi se po izvršnom rješenju zemljišno – knjižnog sudca promjene u zemljišno – knjižnim ulošcima , odnosno uvode se novo nastale zemljišno – knjižne čestice koje će tek postati predmet pravnog prometa.
Sa ne postojećim zemljišno – knjižnim česticama ne može se odvijati pravni promet niti se upisivati AKTIVNA PLOMBA nad njima u zemljišno – knjižnim ulošcima.
– PRAVNI akt – kupoprodajni ugovor potpisan u svojstvu prodavatelja nekretnine : vlasnik nekretnine i u svojstvu kupca : ovlaštenik lokalne uprave i samouprave Grada Splita. – ZAKON O OBAVEZNIM ODNOSIMA
Pravni promet prodaje nekretnine i kupnje nekretnine može se isključivo provesti sa zemljišno – knjižnom česticom upisanom u odgovarajući zemljišno – knjižni uložak.
U svojstvu „PRODAVATELJA“ je u potpisu kupoprodajnog ugovor VLASNIK NEKRETNINE , u svojstvu „KUPCA“ u ovom konkretnom predmetu je ovlaštenik lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA.
Potpisi na kupoprodajnim ugovorima moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika kao i plaćen porez na promet nekretnina.
Navedeni pravni akt je pogodan za provedbu u zemljišnoj knjizi promjene vlasništva nad nekretninom ako su prodavatelj – vlasnik nekretnine i kupac ovjerili svoje vlastoručne potpise na kupoprodajnom ugovoru kod javnog bilježnika i ako je kupoprodajni ugovor definiran u zakonskom obliku odnosno sadrži predmet kupnje broj zemljišno – knjižne čestice i broj zemljišno – knjižnog uloška u kojoj se promjena mora registrirati . Osim tehničkih podataka mora biti priložena uplatnica o plaćenom porezu u svrhu prometa nekretnina . Navedene akte provjerava zemljišno – knjižni sudac . Kada su svi zakonski uvjeti zadovoljeni zemljišno knjižni sudac donosi „IZVRŠNO RJEŠENJE“ – o provedbi kupoprodajnog ugovora u predmetnim zemljišno – knjižnim ulošcima. Ako pravni postupak stjecanja vlasništva nije u skladu sa zakonom proveden zemljišno – knjižni sudac promjenu vlasništva zakonski ne smije odobriti . Promjena nad vlasništvom nad zemljišno – knjižnom česticom se provodi tako da se predmetna zemljišno – knjižna čestica briše iz dosadašnjeg zemljišno – knjižnog uloška i prenosi u novi zemljišno – knjižni uložak po osnovi provedene pravne radnje kupoprodajnog ugovora koji se deponira u „ZBIRCI ISPRAVA“ zemljišno – knjižnog odjela općinskog suda u SPLITU.
Promet nekretnine može se isključivo provesti sa činjenično upisanim zemljišno – knjižnim česticama u zemljišno – knjižnim ulošcima.
– UPRAVNI AKT o nasilnom oduzimanju privatnog vlasništva – upravni akt koji mora udovoljiti zakonske odredbe ZAKONA O IZVLAŠTENJU I ODREĐIVANJU NAKNADE član 11. stav 1. (NN 69/17) : „Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine“
– Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13 ; 65/17 ) i to članci 172 ; 174 ; 175 i 176
– Prema članku 30. ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM SRODNIM PRAVIMA isključivo vlasnik ima pravo posjedovanja , upravljanja , korištenja i raspolaganja svojim vlasništvom . Navedena činjenica definira da vlasnik smije i može ograničiti djelovanje ili zatražiti upis aktivne „plombe“ protiv bilo koga tko nasilno ili protivno zakonu djeluje protiv njegovog privatnog vlasništva.
Navedeni ZAKONI su čitave grupacije zakona koje reguliraju vlasništvo i nepovredivost vlasništva jer decidirano navode da se u slučaju „općeg interesa i nužnosti“ uzimanja privatnog vlasništva vlasnik mora obeštetiti po osnovi tržišne vrijednosti nekretnine , poglavito po osnovi ZAKONA O IZVLAŠTENJU I ODREĐIVANJU NAKNADE član 11. stav 1. (NN 69/17). Predmetnu činjenicu u skladu sa zakonom dužan je kontrolirati sud odnosno zemljišno – knjižni odjel općinskog suda u SPLITU.
ZEMLJIŠNO KNJIŽNI ODJEL OPĆINSKOG SUDA U SPLITU dužan je u skladu sa zakonom štititi vlasništvo vlasnika od nasilnog i nezakonitog otuđenja vlasništva.
Prema citiranom ZAKONU :
Z A K O N O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA
Vlasništvo i druga stvarna prava
Članak 1.
(1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva, a i drugih stvarnih prava: prava služnosti, prava iz stvarnoga tereta, prava građenja i založnoga prava na svemu što može biti objektom tih prava, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva.
Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava
Članak 2.
(1) Predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne.
(3) Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno.
Vlasnikova prava
Članak 30.
(1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
(2) U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.
Zanimljivost ovog izlaganja je ta da vlasnici nekretnina traže upis „aktivne plombe“ protiv lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA radi nepoštivanja ZAKONA REPUBLIKE HRVATSKE i pri tome GRAD SPLIT „otima“ privatno vlasništvo.
Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u SPLIT selektivno nekom vlasniku odobrava upis „aktivne plombe“ rješenje poslovni broj Z-12641/2018 protiv lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA , a nekom vlasniku ne odobrava upis „aktivne plombe“ poslovni broj Z – 11751/18 rješenje doneseno po sudcu mr. sc. VLADI MADUNIĆU i poslovni broj Z – 11745/18 rješenje doneseno po sudcu SANJI ČULE POLJAK v. r. protiv lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA.
Ali ono što je nevjerojatno zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u SPLIT upisuje AKTIVNU PLOMBU poslovni broj Z – 13436/2018 u zemljišno knjižne uloške k. o. SPLIT za zemljišno – knjižne čestice koja ne postoji u svrhu IZVLAŠTENJA u korist lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA .
Što eksplicitno znači da geodetskim elaboratom „formiranjem građevinske“ zemljišno – knjižne čestice ili diobom zemljišno – knjižne čestice dobivamo novo formirane zemljišno – knjižne čestice gdje vlasnik prije nego što je formirao zemljišno – knjižnu česticu i upisao je zemljišno – knjižni uložak naslijedio je upis „aktivne plombe“ – nerazvrstane ceste . Ovo spada u rubriku vjerovali ili ne.
Zakonodavac , država REPUBLIKA HRVATSKA je zakonski propisala kako i po kojoj osnovi se smije izvlaštenje provesti . Sprega kriminala između HRVATSKOG PRAVOSUĐA , ZEMLJIŠNO KNJIŽNOG ODJELA nadležnog Općinskog suda i lokalne uprave i samouprave dovodi do oduzimanja vlasništva i neosnovano stjecanje materijalnih dobara neovlaštenih osoba i državnih tijela REPUBLIKE HRVATSKE sa prenesenim ovlastima.
Nepobitna činjenica ZEMLJIŠNA KNJIGA GRADA ZABREBA puštena je u pravnu uporabu 1913. godine što znači da je NIŠTAVNA od dana 17. 11. 1924. godine
Druga katastarska izmjera grada Zagreba
Druga katastarska izmjera grada provedena je numeričkom metodom od 1909. do 1913. god. Mjerenja su izvedena uglavnom ortogonalnom metodom, jer tahimetrijska metoda mjerenja tada još nije bila dovoljno poznata, pa ni sigurna za primjenu u praktičnom radu. Izmjera je obavljena u metarskom sustavu, a računanje površina izvedeno je u četvornim metrima ali i u četvornim hvatima . Pri njezinoj realizaciji je istaknuto da će ta obnovljena katastarska izmjera, osim za fiskalne potrebe, služiti i za razne tehničke potrebe u razvoju grada.
Grad Zagreb se tada sastojao od šest katastarskih općina: Gornji grad, Donji grad, Vlaška ulica, Žitnjak, Nova ves i Lašćina. Izmjera je obuhvaćala 8200 katastarskih čestica na površini od 66,87 km2. Izrađeno je 97 listova katastarskog plana u mjerilu 1:1000 za intravilan (naseljeni dio), a 82 lista u mjerilu 1:2000 za ekstravilan (nenaseljeni dio). Ti se listovi plana još i danas upotrebljavaju kao službena evidencija o pravnom stanju nekretnina u zemljišnoj knjizi, iako je izvršena i treća katastarska izmjera grada Zagreba. U katastarskoj evidenciji oni služe samo u svrhu uspoređivanja sa stanjem upisanim u zemljišnoj knjizi. Cijepanje starih zemljišnoknjižnih čestica obavlja se prema katastarskim česticama. Često se takve novoformirane zemljišnoknjižne čestice sastoje od više dijelova čestica koje su upisane u različite zemljišnoknjižne uloške, pa je nemoguće u redovitom postupku u zemljišnoj knjizi upisati novu zemljišnoknjižnu česticu na stvarnog vlasnika. Zbog toga u zemljišnoj knjizi ima velik broj zaprimljenih geodetskih elaborata koji stoje neriješeni, a za njihovo rješavanje potreban je zemljišnoknjižni ispravni postupak.
Zagreb se i dalje širio, a najviše na jug, tj. preko Save, i to uglavnom kolektivnom stambenom izgradnjom, čiji su stanovi u zemljišnoj knjizi upisani u knjigu položenih ugovora. Širenje grada dešavalo se i u ostalim područjima, i to često nelegalnom gradnjom. Nova izmjera grada trebala je evidentirati postojeće stanje i stvoriti geodetske podloge za planiranje daljnjeg širenja grada. Detaljna je izmjera pokrenuta na inicijativu Gradskog poglavarstva, koje je pritom istaknulo činjenicu da se zemljišna knjiga razilazi s katastrom, odnosno da su katastarski planovi netočni i nepouzdani pa ne zadovoljavaju svojoj svrsi te je potrebna nova izmjera. Pošto su kod nove izmjere podjednako zastupljeni različiti faktori, opravdano je da svatko, razmjerno svom interesu, pridonese za troškove koji se tu pojavljuju.
Godine 1926. izvršena je reambulacija i revizija svih kultura zemljišta (tada zvana „razređenje težadbenih promjena upisanih u mjeničkim popisima“) , a godinu dana kasnije izrađen je novi katastarski operat prilagođen poslovima poreznih jedinica i osnivanju zemljišne knjige.
Ovo obrazloženje je dato da bi se obrazložila slijedeća tvrdnja .
Sve javne isprave s kojima raspolažu ZEMLJIŠNO – KNJIŽNI ODJELI nadležnih OPĆINSKIH SUDOVA su NIŠTAVNE JAVNE ISPRAVE IZ DOMENE PROSTORNOG REGISTRA NEKRETNINA
Javne isprave iz domene prostornog registra nekretnina :
– PRVOG PRAVNOG REDA
a) ZEMLJIŠNA KNJIGA
b) Zbirka položenih ugovora
U ZEMLJIŠNO – KNJIŽNIM ODJELIMA nadležnih Općinskih sudova REPUBLIKE HRVATSKE zbog ne poštivanja uredbi od dana 17. 11. 1924. godine i 04. 08. 2004. godine čine kaznena djela , permanentno , stalno kontinuirano u službenim prostorijama suda :
„KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE ,
KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca ,
NEOSNOVANO STJECANJE MATERIJALNE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE ,
ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI“
Sud , bilo koji sud ne smije ovjeriti i izdati dokument VAN SNAGE UPORABE u svojstvu valjane isprave za pravne i upravne poslove.
Vraćam se na početak teksta na projekt „JARUN PANORAMA“ – JUŽNI ULAZ U ZAGREB koji novčano težak 300 milijuna EUR-a i pravni postupak.
Kako se odluka odnosno PRESUDA donosi po osnovi dokaza o vlasništvu koje je van snage uporabe od 17. 11. 1924. godine pravno i tehnički je NIŠTAVNA jer je donesena ili će biti donesena po osnovi NIŠTAVNIJ dokaza o vlasništvu.
Svi prostorni registri TREĆEG PRAVNOG REDA , „GUP i PUP“ su NIŠTAVNI bez obzira što ih je lokalna uprava i samouprava GRAD ZAGREB izglasali pravno i tehnički su NIŠTAVNI jer su izvedenice NIŠTAVNIH javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina.
Dužina pravnog postupka ovog predmeta ili bilo kojeg drugog predmeta nije bitna jer je konačni ishod uvijek NIŠTAVNO ODLUČIVANJE , NIŠTAVNO RJEŠENJE ili NIŠTAVNA PRESUDA .
S obzirom na problematiku i težinu činjeničnog stanja „ZEMLJIŠNE KNJIGE na teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE“ BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike u korespondenciji je sa VLADOM REPUBLIKE HRVATSKE i to od 2016. godine ali nitko ne želi reagirati i promijeniti NIŠTAVNO STANJE JAVNIH ISPRAVA IZ DOMENE PROSTORNOG REGISTRA NEKRETNINA:
Sve službene prostorije zemljišno knjižnih odjela nadležnih Općinskih sudova REPUBLIKA HRVATSKA je dužna zatvoriti odnosno zapečatiti s obzirom na činjenicu da se u prostorijama suda ne smije odvijati i činiti kazneno djelo.
MINISTARSTVU PRAVOSUĐA REPUBLIKE HRVATSKE zahtjev za zatvaranje zemljišne knjige dostavljen je 19. 05. 2016. godine
Predsjedniku Vlade REPUBLIKE HRVATSKE zahtjev za zatvaranje zemljišne knjige dostavljen je 19. 05. 2016. godine
Predsjedniku SABORA REPUBLIKE HRVATSKE zahtjev za zatvaranje zemljišne knjige dostavljen je 23. 05. 2016. godine
VRHOVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE zahtjev za zatvaranje zemljišne knjige dostavljen je 15. 09. 2016. godine
USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE zahtjev za zatvaranje zemljišne knjige dostavljen je 13. 09. 2017. godine
Zajednički nazivnik navedenim državnim institucijama koje je mogu ali neće odlučivati o NIŠTAVNIM ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA REPUBLIKE HRVATSKE.
Problem se neće riješiti sam od sebe već će se problem gomilati a građani REPUBLIKE HRVATSKE će plaćati odštete zbog krivotvorina javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina kroz različite poreze.
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike
HOP