Zbirka pjesama Ivana Dujmovića, Samobor 2009.g.
HRVATSKA U MENI
Kamo god krenem
Hrvatska u meni;
utopljena u jadranskoj dubini,
slavonskoj i srijemskoj širini.
Kamo god krenem;
bio san ili java,
Hrvatska u meni
brdovita ili ravna – spava.
Kamo god krenem;
po trnju ili drači,
bilo noću ili danju,
Hrvatska razotkriva ranu.
dr. Ivan Dujmović opkoljen i odveden u automobil policije… do danas (utorak 15. svibnja 2018.) nije se vratio iz Austrije… što se desilo ne znamo… trenutak prije hapšenja upravo njega fotografirala, a da nisam znala što će se desiti… iz Bleiburga prebačen je u Klagenfurt (J. Lučić – adm. portala)
dr. sc. Ivan Dujmović rođen je 02.10.1937. godine u Bihaću gdje je proveo djetinjstvo, te završio osnovnu školu i realnu gimnaziju. Školovanje je nastavio u Zagrebu, ali je zbog svog naglašenog domoljublja i političkog djelovanja, kao osoba nepoćudna tadašnjem režimu, 1964. godine protjeran sa zagrebačkog sveučilišta, a 1971. godine osuđen na kaznu zatvora. Usprkos svim nedaćama koje su ga pratile, tjeran interesom za znanost, stekao je zvanje profesora povijesti, profesora zemljopisa, te nastavnika hrvatskog jezika i sva tri studija diplomirao u Zagrebu. U potrazi za osiguravanjem životne egzistencije zapošljava se u Đakovu, gdje osniva obitelj, a 1975. godine dolazi u Samobor i radi u školama Bregana, Rude i Samobor.
Dosljedan svom idealizmu i domoljublju, u danima stvaranja hrvatske neovisnosti, svjesno se politički angažira, te postaje zastupnik u Vijeću općina Hrvatskog državnog sabora. Nakon ostvarenja svog najvećeg životnog sna – uspostave pune hrvatske državnosti, vraća se znanosti i 1993. godine brani magistarski rad na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu pod nazivom Geomorfološke osobine sjeveroistočnog dijela Žumberačke gore, da bi 2005. g. stekao akademsku titulu doktora prirodnih znanosti s temom Fizičko-geografske značajke Samoborskog gorja i Plješivičkog prigorja. Pod istim naslovom tiskana mu je i monografija u izdanju Merdijana 2007.
Znanstveni interes mu je usmjeren i prema povijesnim sadržajima, što je, između ostalog, rezultiralo pisanjem monografije Povijest zavaljske župe (Zagreb 1999.), a poznat je i njegov rad na istraživanju podataka o žrtvama II svjetskog rata na samoborskom području i šire.
Interes za književnost, posebno poeziju, iskazuje već u gimnazijskim danima, te svoje radove objavljuje u raznim časopisima. Također, piše i satiru. Kao plod dugogodišnjeg književnog pregalaštva objavljene su mu zbirke pjesama Intima (Samobor 1993.), Ognjište (Samobor 1993.), knjiga satire, aforizama i epigrama pod nazivom Trn (Samobor 1996.), zbirka pjesama Moje niti (Samobor 2007.), zbirku pjesama Hrvatska u meni (Samobor 2009.). Član je većeg broja udruga, dugogodišnji član Hrvatskog žrtvoslovnog društva, posebno znanstvenih i kulturnih, te predsjednik Udruge umjetnika Augusta Šenoe u Zagrebu. Živi i djeluje u Samoboru.
HŽD-izvor
HOP