ZAPOSLENI U DRŽAVNOJ UPRAVI
Broj državnih službenika i namještenika smanjen za 4912 u odnosu na 2004. godinu
(SDLSN, 13. lipnja 2018.) Broj državnih službenika i namještenika u državnim tijelima danas je manji za 4912 zaposlenih u odnosu na 2004. godinu, pokazuju podaci Ministarstva uprave i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.
Sindikat je kao referentnu točku uzeo Zapisnik o rezultatima referenduma o prihvaćanju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 29. rujna 2004. godine u kojem se navodi brojka od 64858 zaposlenih državnih službenika i namještenika.
Drugi službeni podatak je odgovor tadašnjeg ministra uprave Arsena Bauka na zahtjev Sindikata za pristup informacijama o ukupnom broju zaposlenih državnih službenika i namještenika iz 2012. godine u kojem je navedena brojka od 63129 zaposlenih u državnim tijelima, dok su ostali podaci javno dostupni u Statističkim prikazima Ministarstva uprave, koji se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva.
U razdoblju od 2004. do 2012. godine na smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi najviše je utjecalo izdvajanje nekoliko tisuća pripadnika civilnog osoblja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH iz kojih sustava je, temeljem podataka koje je Sindikat dobio kao odgovor od Ministarstva obrane na zahtjev za pristup informacijama, državna služba zbog nemogućnosti rasporeda na radno mjesto zbog preustroja OSRH prestala za 1171 državnih službenika i namještenika zaposlenih u MORH i 2246 u OSRH od 2000. do 2014. godine.
Novo zapošljavanje u državnim tijelima provodi se u uvjetima dugogodišnjih zabrana zapošljavanja, koje novo zapošljavanje službenika dopuštaju uz primjenu klauzule 2 za 1 (na dva otišla može se zaposliti jedan novi državni službenik), dok je zapošljavanje namještenika izuzetno otežano jer se prednost daje angažiranju vanjskih pružatelja usluga, a tamo gdje to nije moguće potrebno je ishoditi odobrenje Ministarstva uprave, uz napomenu da je početna plaća namještenika u prethodnom razdoblju bila manja od zakonom zagarantirane minimalne plaće.
S druge strane, planovima prijma uglavnom su se zapošljavali službenici na poslovima vezanim uz pristup EU, kao i stručnjaci za povlačenje sredstava iz fondova EU.
Međutim, u narednom razdoblju, ukoliko se nastave pozitivni gospodarski trendovi, ali i odlazak radne snage iz Hrvatske, moguće je očekivati migracije visokostručnih kadrova iz državne uprave na bolje plaćene poslove u javnoj upravi, agencijama, državnom i privatnom sektoru.
Posljednjim izmjenama Zakona o državnim službenicima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018. godine, državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života i odgovarajući mirovinski staž, već im služba prestaje s danom navršenja 65. godina života, što bi također trebalo utjecati na veću fluktuaciju broja zaposlenih u državnoj službi na godišnjoj razini. S. Kuhar
Siniša Kuhar, glavni tajnik
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske
