„MIŠLJENJA“ DRŽAVNIH TIJELA
MRMS osporava pravo osnivanja radničkih vijeća za više od 13000 zaposlenika lokalne samouprave
… za uvećanje klikni na sliku
(SDLSN, 4. srpnja 2018.) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava dostavilo je ovih dana Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske očitovanje kojim se dovodi u pitanje pravo na osnivanje radničkih vijeća u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave te Sindikat upućuje da se, u svezi s mogućnošću osnivanja radničkih vijeća u jedinicama lokalne samouprave, obrati Ministarstvu uprave.
Osim što je ministarstvo nadležno za tumačenje Zakona o radu, kojim se uređuje materija osnivanja i djelovanja radničkih vijeća, na ovaj način lopticu prebacilo ministarstvu nadležnom za službeničke odnose, postavlja se i pitanje može li se u pravnom prometu za čak 576 jedinica lokalne i područne samouprave, ne znati imaju li zaposleni u njima pravo osnivati radnička vijeća ili ne, odnosno pitanje kvalitete propisa koji osnivanje radničkih vijeća prepuštaju ekstenzivnim pravnim stajalištima pojedinih državnih tijela.
Naime, Zakonom o radu osnivanje radničkih vijeća zapriječeno je samo radnicima zaposlenima kod poslodavca koji zapošljava manje od dvadeset radnika i zaposlenima u tijelima državne uprave.
U praksi jedinice lokalne samouprave u pravilu se savjetuju sa sindikalnim povjerenicima u ulozi radničkog vijeća kada je u pitanju donošenje općih akata (pravilnika o unutarnjem redu, pravilnika o radu i dr.), a u slučaju nepoštivanja obveze savjetovanja prije donošenja odluka važnih za položaj zaposlenika postoje i brojni primjeri iz sudske prakse, odnosno presude kojima se ukidaju akti županija, gradova i općina koji nisu donijeti uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom u ulozi radničkog vijeća.
… za uvećanje klikni na sliku
Međutim, očitovanjem Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kao nositelja izrade Zakona o radu i uz Hrvatski sabor koji ga je donio svakako najpozvanijeg tijela za njegovo tumačenje, dovedena je u pitanje primjena odredbi koje se odnose na prava i ovlasti radničkih vijeća u jedinicama lokalne samouprave jer, ako se u njima ne mogu osnivati radnička vijeća, kako se onda mogu konzumirati prava i ovlasti koja ona imaju.
Drugim riječima, ako sindikalno organizirani radnici kod poslodavca koji nema dvadeset zaposlenih ili zaposleni u tijelima državne uprave ne mogu konzumirati pravo na savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom u ulozi radničkog vijeća, takvo pravo ne mogu imati ni sindikalno organizirani službenici i namještenici županije, grada i općine, ukoliko se u njima ne mogu osnivati radnička vijeća.
Sindikat se stoga pita kako je moguće da nadležna državna tijela o pravu osnivanja radničkih vijeća više od 13000 zaposlenika u županijama, gradovima i općinama lamentiraju u očitovanjima sumnjive pravne vrijednosti i težine, ali svoja pravna stajališta nisu iznosila ili ih bila svjesna kada se donosio Zakon o radu, na način da u njemu napišu kako se i kad su oni u pitanju radi o zaposlenicima koji ne mogu osnivati radnička vijeća.
Nije li čudno da u istoj državi ministarstvo nadležno za rad „misli“ kako zaposleni u lokalnoj samoupravi nemaju pravo na osnivanje radničkih vijeća, dok im istovremeno pravosudna tijela priznaju pravo na konzumiranje ovlasti radničkih vijeća koje proizlazi iz mogućnosti njihovog osnivanja i drži da konačno mišljenje o pravu na osnivanje radničkog vijeća službenika i namještenika jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave treba odlučiti Ministarstvo uprave. S. Kuhar
Siniša Kuhar, glavni tajnik
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske
