Zajednica povratnika Hrvatske, podružnica Osječko-baranjske županije u posljednjih 10
godina inzistira pred svim dosadašnjim Vladama RH, na pokretanju postupka naknade ratne
štete za uništenu, opljačkanu i nestalu imovinu tijekom agresije Srbije i JNA na Republiku
Hrvatsku i to ne kao socijalnu nego gospodarsku mjeru.
Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u
vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom
šutnjom, hrvatske vlasi pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne
odštete od republike Srbije.
Hrvatska od Srbije može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o
Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike
Jugoslavije, koji je potpisan 23 kolovoza 1996 Prema članku 7 tog Sporazuma, dvije su se
države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i
sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu“.
Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je
ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaća mirovine i naknade
ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.
U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju
genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom:
– da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju
– da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga
Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske
gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno
obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom
stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.
Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006
godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne
štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike
rata te branitelje po raznim osnovama.
Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999.
godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su
ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36
milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017 godini dug
neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura.
Ova se brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na
naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.
Naime, mi smo na jednom malom uzorku došli do drugačijeg izračuna.
Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210 prognanika, to je oko 50 obitelji.
Prema onim popisima koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna
da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – naglašavam PROSJEČNO, trebalo isplatiti 200 kuna a to
je oko 10 milijardi kuna.
Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u
novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti
traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno
gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja
kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna.
Držimo da je potrebno samo aktivirati spomenutu međudržavnu komisiju i pokrenuti taj
proces jer je, po nama, sada idealan trenutak kada je Republika Srbija u predpristupnim
pregovorima za ulazak u EU.
Z A K L J U Č C I
X. KONFERENCIJE ZAJEDNICE POVRATNIKA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE,
ODRŽANE U OSIJEKU 13 10 2018
1 X konferencija Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije izražava
zadovoljstvo postignutim rezultatima u zbrinjavanju prognanika u najtežim vremenima
Domovinskog rata i progonstva, u zaštiti dostojanstva prognanika, posebno u gradu
Osijeku i brizi za mlade naraštaje kojima je omogućen nastavak obrazovanja, na
organiziranoj obnovi obiteljskih kuća u cilju stvaranja uvjeta za povratak te
angažiranosti svih institucija i građana grada Osijeka i Osječko-baranjske županije u
realizaciji procesa povratka prognanika svojim kućama.
2 Nakon višegodišnjih apela, X. konferencija Zajednice povratnika Osječko-baranjske
županije i ovaj puta upozorava Vladu Republike Hrvatske a podredno i resorna
ministarstva, osobito Ministarstvo Regionalnog razvoja da je val odlaska mladih
obrazovanih ljudi posebno s ratom zahvaćenih prostora poprimio takve razmjere da se
može usporediti s progonstvom, samo ovaj puta ne zbog ratne opasnosti nego iz
3 X. konferencija ponovno ističe da samo krov nad glavom i obnovljena infrastruktura
nisu temelj zadržavanja mladih ljudi na ovim napaćenim i u ratu opustošenim
prostorima, Bez oživljavanja gospodarstva, zapošljavanja i pristojnih primanja od kojih
obitelji mogu pristojno živjeti, nema ni demografske i kadrovske obnove. Apeliramo na
razumijevanje jer ne postoji drugi model za rješavanje ovih problema koji su već
poprimili zabrinjavajuće razmjere. Zato tražimo da se pod hitno donese Zakon o ratom
stradalim područjima koji će pored stambenog zbrinjavanja urediti pitanja poticajnih
mjera za oživljavanje gospodarstva i zapošljavanje jer polazimo od činjenice da će se
negativni demografski i migracijski trendovi zaustaviti jedino ako se mladim obiteljima,
osim krova nad glavom, osigura i posao sa pristojnim primanjima od kojih se može
4 X. konferencija Zajednice povratnika zahtijeva od Hrvatske Vlade da se pitanje
naknade ratne štete konačno otvori temeljem čl. 7 st. 6 i 7 Sporazuma o
normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije i da
se Srbiji, koja je jedini pravni sljednik SRJ, uvjetuje zatvaranje poglavlja 23 i 24
implementacijom Sporazuma odnosno naknadom za svu uništenu, oštećenu i
opljačkanu imovinu kao i za sve oblike indirektne i nematerijalne štete. Zajednica
povratnika drži da je nedopustivo i moralno neprihvatljivo da samo građani na ratom
stradalim područjima, koji su inače najvećom cijenom platili stvaranje slobodne i
samostalne Hrvatske države, sami snose sav teret Domovinsko rata. Pod naknadom
ratne štete, Zajednica povratnika ističe štetu koju su pretrpjele fizičke osobe a koja po
procjenama Zajednice ne prelazi 20 milijardi kuna. Zajednica predlaže da se ratna
šteta ne nadoknađuje samo novčanom isplatom već i drugim oblicima nadoknade
(vrijednosni papiri, vaučeri, obveznice i sl) i to kroz period od 5 godina od donošenja
5 X. konferencija zahtijeva od Ministarstva vanjskih i Europskih poslova i Predsjednice
RH da se odmah aktivira međudržavna komisija za granice i započne s pregovorima o
utvrđivanju granice između Republike Hrvatske i Republike Srbije, bilo međusobnim
dogovorom dviju država, bilo arbitražom, bilo na međunarodnom sudu.
HOP