Vlada odlučila proširiti frakiranje kopnene Hrvatske!
DANA (31.10.2018) je na 123. sjednici Vlade RH donesena je Odluka o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Dakle, frakirat će se u gotovo cijeloj kopnenoj Hrvatskoj do ispod Banije. Već se najavljuju i novi natječaju za koncesije u Lici, Gorskom Kotaru i Dalmatinskoj Zagori.
Empirijski i znanstveno je DOKAZANO da hidrauličko frakturiranje (frakiranje, eng:”fracking”) inducira zemljotrese te ireverzibilno zagađuje pitku vodu. Podsjećam da su Dinaridi izrazito trusno područje samo po, sebi podložno potresima. Također, kontaminacija podzemnih voda bi teškim metalima zagadila i zatrovala pitku vodu ne samo tamo gdje se buši već duž cijele dalmatinske i kvarnerske obale.
Dokaz da se radi upravo o frakiranju, a ne tradicionalnom bušenju možemo naći u mnogim dokumentiranim preporukama HAZU-a o najboljim i preporučenim tehnikama i metodama eksploatacije ugljikovodika na kopnu te u opisu metoda bušenja ostalog dijela Slavonije u Strateškom planu gdje se zbog straha od reakcije javnosti ne spominje pojam “frakiranje” ali se svejedno detaljno opisuje tehnologija i tehnika frakiranja koja će se koristiti.
Dokaz štetnosti frakiranja su npr. znanstvena Studija američkog sveučilišta Stanford, milijarde dolara odštete poljoprivrednicima u SAD-u, Nizozemskoj i drugdje te zakonske zabrane frakiranja u Francuskoj, Bugarskoj, Škotskoj, Irskoj, državi New York i drugdje.
Ističem da se potresi i zagađenja pitke vode ne događaju (samo) u slučaju akcidenata već tijekom REDOVNIH AKTIVNOSTI i istražnih i eksploatacijskih bušenja!
U sve gore navedeno možete se i sami uvjeriti internetskom pretragom uz pomoć ključnih riječi, najbolje na engleskom jeziku, konzultirajući znanstvene studije te članke u respektabilnim mainstream medijima poput Guardiana ili Independenta.
Prva faza započinje upoznavanjem općega geološkog sastava i geološke građe širega područja. U Hrvatskoj se to odnosi na područje Panonskoga bazena i područje Dinarida. Rezultati se prvenstveno prikazuju geološkim kartama nastalim geološkim kartiranjem terena na površini. Daljne pojedinosti o geološkim značajkama u dubini prikupljaju se raznim vrstama geofizičkih istraživanja, a tek nakon toga slijedi bušenje. Izuzetno je važno prikupljanje podataka o znakovima naftoplinonosnosti područja od interesa. To su izdanci nafte i/ili plina kojih u Panonskom bazenu ima na više mjesta (Peklenica u Međimurju, Paklenica kraj Novske, bunar „Martin“ na obroncima Moslavačke gore i dr.). U Dinaridima su znakovi naftoplinonosnosti izdanci karbonatnih stijena impregniranih bitumenom ili s infiltracijama bitumena. Ima ih na više od 100 smjestišta idući od Istre do zaleđa Dubrovnika, što je detaljnije pojašnjeno u podpoglavljuGeološke značajke Dinarida./Izvadak iz Strateške studije o utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu,strana 21/.
Natura 2000 područja manja od 10000 ha ograničena su u smislu izrade istražnih i eksploatacijskih bušotina, doku su druge aktivnosti moguće pod uvjetom da se Ocjenom prihvatljivosti zahvata utvrdi da nemaju značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu.Ovo je izvadak iz Strateške studije( mandat Vlade Zorana Milanovića (nadležni min. Mihael.Zmajlović)https://www.azu.hr/…/strateska-studija-kopno-konacno…
Ono što ne treba raditi ni u nenastanjenim krajevima oni bi radili u plodnoj Slavoniji.
HOP
