Da ne bude nesporazuma o sporazumu!
1. Globalni sporazum za sigurne, uredne i regularne migracije (The Global Compact for Safe, Orderly and Regular Migration) ili Marakeški sporazum je dokument koji se u UN-u dogovara od travnja 2017.
2. U njegovoj izradi je čitavo vrijeme sudjelovala RH preko Stalnog predstavništva u UN i Ministarstva vanjskih poslova.
3. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je čitavo vrijeme podržavala sporazum te je imala namjeru sudjelovati svečanom predstavljanju u Marakešu u Maroku 10. i 11.prosinca 2018. godine što je najavila nekoliko puta, zadnji put na 73. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 23. rujna 2018. Tada je izjavila: “Radujem se našem sastanku u Marakešu u prosincu i pozdravljam sve napore Posebne predstavnice UN-a Louise Arbour.”
4. Vlada RH na čelu s premijerom s obzirom na angažman Ministarstva vanjskih poslova u procesu donošenja očito također podržava sporazum iako još nismo čuli premijera po ovom pitanju .
5. Sporazum se ne potpisuje, ali se usvaja. Što bi značilo da je kao i svaki sporazum koji je usvojen od bilo kojeg sudionika u procesu izrade i pregovora obvezujući!
6. Nakon usvajanja Sporazum dolazi na razmatranje u Vladu RH, da se odluči o načinu implementacije predloženih mjera iz Sporazuma.
7. Sporazum sam po sebi ne znači da će sutra u Europu i Hrvatsku nahrupiti milijuni migranata ali je postao svojevrsni pokazatelj stava političara o suverenosti država koje zastupaju.
8. Sporazum dugoročno liberalizira i olakšava migracije.
Komentar:
Predsjednica nije rekla svoj stav o ovom Sporazumu kao što nije rekla ni po pitanju Istanbulske. Jedina informacija koju od nje imamo da je sporazum u nadležnosti Ministarstva vanjskih i poslova, a to je činjenica s kojom je javnost već bila upoznata. Ne znamo je li odustala od puta u Marakeš niti tko ide ako ona ne ide?
Zašto su Mađarska, Češka, Austrija, Poljska, SAD, Švicarska…..odustale od usvajanja ovog sporazuma, a Hrvatska se kao i po pitanju Istanbulske želi nekome dokazati?-napisao je na svome fb Hrvoje Zekanović.
Prije dva mjeseca, 26.08.2018. god., predsjednica je održala govor na 73. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja se održava u New Yorku u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je napisala kako se “raduje” Marakešu:
Ekscelencije,
Ujedinjeni narodi su mjesto gdje moramo pokazati svoju spremnost djelovati i igrati zajedno kao tim. Naši protivnici su mnogi: siromaštvo, glad, nedostatak obrazovanja, nejednakost spolova i isključivanje žena u mnogim društvima, opasnost za okoliš, ugrožena sigurnost i pogaženo ljudsko dostojanstvo. Mi – čelnici – trebamo na sebe gledati kao na tim koji treba raditi zajedno, iskoristiti prednosti svoje moći i rješavati se svojih slabosti kako bi naš svijet postao bolji i kako bismo bili nadahnuće za izvrsnost na globalnoj razini.
Trebali bismo voditi ne samo u upravljanju kriznim situacijama i rješavanju problema, već i u širenju nade i optimizma. Moramo pokazati našu humanost, solidarnost i suosjećanje. Pri tome moramo, iznad svega, poštovati jedni druge. Poštovanje je naše najvrednije sredstvo.
Naša je odgovornost kao države članice UN-a održati relevantnost, učinkovitost i djelotvornost naše organizacije i biti spremni za svaki mogući izazov pred nama.
Međutim, nije dovoljno podići svijest o najvažnijim pitanjima. Moramo također poticati usvajanje potrebnih instrumenata i okvira, a prije svega osigurati njihovu provedbu. Bez takvog pristupa ovaj će podij ostati samo globalna pozornica. Samo riječi bez djela.
Tijekom godina naučili smo, često težim putem, kako i vlade i međunarodne organizacije imaju svoje granice. To nas je također poučilo o vrijednosti i važnosti uključivosti te o važnoj ulozi koju privatni sektor, akademska zajednica, civilno društvo i pojedinci mogu imati na mnogim različitim područjima.
Mi jesmo globalno selo, ali smo sve češće skloni propustiti priliku da globalnu agendu unesemo u naše domove, zajednice i obitelji. Isto tako, zaboravljamo staviti naše domove, zajednice i obitelji na globalnu agendu. Potrebne su velike tragedije uzrokovane katastrofama, globalnim krizama, ratovima i klimatskim promjenama kako bi nas podsjetile na ono što svi mi možemo izgubiti.
U današnjem svijetu takav pristup utjelovljen u multilateralizmu pod sve je većim pritiskom. To je osobito zabrinjavajuće jer države ne mogu samostalno rješavati najvažnija pitanja za čovječanstvo.Multilateralizam je nužan, ali slažem se s onima koji pozivaju na promjene u multilateralnom sustavu. Ne smijemo biti zadovoljni i moramo ponovno razmotriti desetljećima stare mehanizme i instrumente kako bismo ih prilagodili modernim vremenima i suvremenim potrebama.
Dame i gospodo,
Neviđen broj ljudi je u pokretu, kao nikada prije. Imamo zapanjujuć, rekordan broj od 69 milijuna raseljenih osoba, izbjeglica i migranata u mnogim dijelovima svijeta. Ova poražavajuća situacija je izravna posljedica mnogih naoružanih sukoba i kriza u tijeku, propalih država, masovnih kršenja ljudskih prava i sigurnosnih pitanja. Međutim, ova masovna migracijska kretanja podjednako su uzrokovana gospodarskim, društvenim i ekološkim izazovima, posebno siromaštvom i klimatskim promjenama.
Važan korak u pravom smjeru s ciljem učinkovitog rješavanja ovog izazova bio je uspješan završetak pregovora o Globalnom sporazumu za sigurnu, urednu i redovnu migraciju, prošlog srpnja. Vjerujemo kako nas ovaj katalog ciljanih mjera i najboljih praksi može voditi u traženju najboljih rješenja na koordiniraniji način i uz bolji ishod. Radujem se našem sastanku u Marakešu u prosincu i pozdravljam sve napore Posebne predstavnice UN-a Louise Arbour.
Još jedan važan instrument u rješavanju tragedije prisilnog raseljavanja jest Globalni sporazum o izbjeglicama, koji predstavlja prekretnicu u rješavanju globalne izbjegličke krize. Njegova učinkovita provedba prilika je za međunarodnu zajednicu da djeluje solidarno, kroz podjelu globalne odgovornosti i pružanjem utočišta izbjeglicama u svijetu. Izbjeglice trebaju našu pravovremenu podršku i konkretan angažman svih nas.
Ekscelencije,
Najbolji način za očuvanje i održavanje globalnog mira i sigurnosti je djelovanjem u okviru UN-a. U tom pogledu Hrvatska će i dalje biti uporna i posvećena jačanju sustava UN-a i promicanju učinkovitije i inkluzivne globalne vladavine koja je temeljena na pravilima i međunarodnom pravu, kao i suradnji s našim partnerima kako bismo unaprijedili zajedničke ciljeve i vrijednosti.
26. rujna 2018.
New York, Sjedinjene Američke Države
Kolinda Grabar-Kitarović
