PRAVOSUĐE
Sindikat predlaže asimetrični pravosudni sustav
Ako SAD u Kaliforniji imaju Silicijsku dolinu, zašto Hrvatska u Slavoniji ne bi izgradila svoju „pravosudnu dolinu“
(SDLSN, 29. studenoga 2018.) Premda u javnosti još uvijek postoje predrasude o atraktivnosti državne službe situacija u hrvatskom pravosuđu možda najbolje pokazuje kako je takva percepcija pogrešna.
Izuzetak su dijelovi Hrvatske u kojima se posao još uvijek nudi na kapaljku, a najveći „gospodarstvenik“ je javna uprava.
Na primjeru općinskih sudova koji muku muče sa zapošljavanjem potrebnih kadrova, posebice onih sa srednjom stručnom spremom čije se plaće kreću u rasponu od 3.500 do 4.000 kuna, na kojima se natječajni postupci obustavljaju zbog manjka kandidata, kao i onih na čijem području se na svaki natječaj i oglas javljaju deseci kandidata, najbolje se vidi socijalna karta Hrvatske.
Na natječaje i oglase Općinskog suda u Osijeku javlja se velik broj kandidata pa se tako na natječaj za radno mjesto višeg stručnog referenta za poslove sudske uprave javilo 79 kandidata, a testiranju je pristupilo njih 40. Za mjesto stručnog suradnika u odjelu materijalno financijskog poslovanja prijavio se 41 kandidat, od kojih je testirano 37 kandidata. Za radno mjesto sudskog zapisničara, na koje se primalo 4 izvršitelja, javio se 91 kandidat, a testiranju je pristupilo njih 37. Za 3 zamjene za porodiljni dopust za mjesto sudskog upisničara javilo se 23 kandidata od kojih je 13 pristupilo testiranju, dok je za 2 radna mjesta sudskog zapisničara pristiglo 38 prijava i testirano je 18 kandidata. Za rad na radnom mjestu zemljišnoknjižnog referenta do povratka dva odsutna službenika javilo se 44 kandidata, a testiranju je pristupilo njih 27.
Istovremeno, na natječaj Općinskog suda u Novom Zagrebu na neodređeno za radno mjesto sudskog zapisničara pristiglo je 14 prijava, a od 10 kandidata čije su prijave bile potpune, testiranju je pristupilo 3 kandidata. Za rad na neodređeno radno vrijeme na radnom mjestu upisničara pristiglo je 27 valjanih prijava, a na testiranje se odazvalo 3 kandidata.
Na natječaj Općinskog suda u Puli na neodređeno za radno mjesto sudskog ovršitelja javilo se 6 kandidata, od kojih su testiranju pristupila njih 2.
Za rad na određeno vrijeme u Općinskom sudu u Splitu na mjestu sudskog zapisničara, za 2 radna mjesta pristiglo je 12 valjanih prijava, a testiranju je pristupilo 5 kandidata.
Navedeni primjeri pokazuju kako i na području državne uprave vrijede tržišna pravila ponude i potražnje, koja su različita ovisno o kojem se dijelu Hrvatske radi.
I dok u Slavoniji pravosuđe nema problema sa zapošljavanjem, jer se na svaki natječaj i oglas javlja velik broj kandidata, od kojeg je broja lako izvršiti odabir kvalitetnih i perspektivnih službenika, na jugu i sjeverozapadu Hrvatske se na natječaje za veći broj radnih mjesta javlja jedva dvostruki broj kandidata, od kojih tek nekolicina pristupe testiranju nakon što saznaju koliko se plaća rad u državnoj službi. Naravno, mogućnost izbora kvalitetnih kandidata za popunjavanje radnih mjesta u takvim je situacijama upitan, a situaciju vjerojatno znatnije neće promijeniti ni rast plaća od 2 posto u 2019. godini u odnosu na plaće iz 2013. godine.
Sindikat stoga predlaže ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću da situaciju u kojoj na području nekih općinskih sudova postoji mogućnost kvalitetne selekcije ljudskih potencijala i kadrovskog ekipiranja iskoristi na način da se takvi sudovi ekipiraju i kapacitiraju do mjere u kojoj će moći preuzeti rješavanje sudskih predmeta sudova koji to nisu u mogućnosti.
Tako bi se, npr., administrativnim jačanjem Općinskog suda u Osijeku moglo nadomjestiti ograničene kapacitete onih općinskih sudova na čijem području ne postoji interes za rad u državnoj službi i na kojima su postojeći zaposlenici preopterećeni i istovremeno omogućilo pojačano zapošljavanje u dijelu Hrvatske iz kojeg ljudi odlaze zbog nemogućnosti zapošljavanja.
Delegiranje predmeta drugim sudovima ionako je uvriježena praksa, tako da bi ovakav model asimetričnog pravosudnog sustava i alokacije ljudskih resursa samo ubrzao smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta.
Ako SAD u Kaliforniji imaju Silicijsku dolinu, zašto Hrvatska u Slavoniji ne bi izgradila svoju „pravosudnu dolinu“.
MINIMALNA PLAĆA
Povećanjem minimalne plaće povećava se i zaostajanje najnižih plaća u državnoj službi
(SDLSN, 30. studenoga 2018.) Povećanjem visine minimalne plaće od 1. siječnja 2019. godine s 3.439,80 kuna na 3.750,00 kuna, kao mjerom koju Sindikat pozdravlja, povećat će se zaostajanje najnižih plaća u državnoj službi za minimalnom plaćom u Republici Hrvatskoj.
To znači da će namještenici minimalnu plaću nakon povećanja osnovice od 5 posto ostvariti tek nakon 10 godina staža odnosno uvećanja plaće od 0,5 posto po godini staža te stoga Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH ponovno traži da se najniža plaća u državnoj službi izjednači s minimalnom plaćom u Republici Hrvatskoj. S. Kuhar
Siniša Kuhar, glavni tajnik
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske
Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2