Magnetsko polje atoma je kružno u ravnini i moramo ga razlikovati od magnetske sile. Magnetske sile su okomite na os rotacije, a električne sile su paralelne sa njom. One definiraju cjelovitu energiju. Mijenjaju se veličine magnetske i električne sile, ali energija ostaje ista. Tako funkcionira cjeloviti atom koji je uvijek kuglast i u središtu ima kuglastu šupljinu u kojoj se nalazi vakum. Čvrstu jezgru atoma čine proton i neutron koje bi najradije nazvao proton i antiproton. Isto tako elektron i pozitron bih nazvao elektron i antielektron. Slično postoji i električni naboji. Smjerovi svih naboja i antinaboja su različiti. Proton, elektron i foton imaju smjer u atomu prema vani, a antiproton, antielektron i antifoton prema središtu atoma. Da bi dobili električnu energiju, moramo koristiti elektrone. Protoni, antiprotoni, elektroni i antielektroni su naboji atoma, a foton i antifoton su naboji elektrona. Ako je foton vidljiv, onda je antifoton nevidljiv.
Svi ovi naboji u kontaktu sa kružnom energijom stvaraju nove atome. Protoni, elektroni i fotoni u kontaktu sa magnetskim i električnim poljima stvaraju nove atome različitih odlika. Novonastali atomi imaju različitu masu i brzinu, a masa fotona je najmanja zbog veće brzine. Svi oni nose naboje koji iz njih isijavaju pa ih zbog toga možemo nazvati i atomima.
Četiri naboja koje nazivamo vodik nam daju helij koji ima dva pozitivna i dva negativna vodika u ravnini, te masu od 4 (četiri). Elektroni isijavaju fotone. Ako pozitivni naboji elektrona izlaze prema vani, onda negativni naboji ulaze u središte elektrona. Dakle, energija se nikada ne gubi. Svijetlost unutar vakumirane sijalice ili zatvorene bakrene cijevi je jača od vanjske svijetlosti. Bez dvojnosti i dinamike ne bi bilo nikakvih promjena u cjelini. Najbolji primjer toga je električna sijalica u kojoj električna struja zagrijava otpornik okolo kojega se rotira elektron koji isijava fotone i osvjetljuju vakumirani prostor. Kako sijalice imaju prozirnu i kuglastu staklenu stijenku, svijetlost se širi na sve strane iz središta. Stijenka samo propušta fotonsku silu koja nosi fotone. Ta sila se često vidi prostim okom kao zraka.
Zašto sam reagirao na ovakav naslov? Fizičari tvrde da će proizvesti hladnu fuziju, ali im za to treba temperatura od nekoliko milijuna stupnjeva. Novinari o tome često pišu bez da imaju bilo kakvu spoznaju o fuziji. Ako nam treba tolika temperatura, onda se sigurno ne radi o hladnoj fuziji. Osobno sam ekspermentirao provodeći struju kroz šuplju i zatvorenu vakumiranu bakrenu cijev i ta cijev se uopće nije zagrijavala. Bez dinamike nema ni hladne fuzije. Slično sam običnom bakrenom žicom spojio pozitivni i negatvni naboj baterije i zagrijala se baterija i žica, a to se nije dogodilo sa bakrenom šupljom žicom. Izgleda da je današnji svijet zatupljen virtualnom stvarnošću čije posljedice još nismo ni razumjeli niti osjetili. U cjelovitoj fiziki sve što se zagrijava jednako se i hladi. Današnja fizika to još nije razumjela.
Detaljna, a ne cjelovita tehnologija, je uništila i uništit će ovaj planet i život na njemu. Najprvo nam se dogodilo fosilno gorivo, novi metali i plastika, a sada elektronika i genetski modificirana hrana, dakle, modificirani život. Opasnost je podjednaka od svih navedenih ostvarenja, ali svijet i dalje vjeruje da će znanost spasiti život na našem planetu. Da razumijemo cjelovitu fiziku, danas život na našem planetu ne bi bio ugrožen. Naša tehnologija je utemeljena na detaljima, a najmanje na cjelini. Odatle proizlaze svi današnji problemi, a najveća žrtva je zdravlje svega što živi. Život na našem planetu će uništiti fizika utemeljena na detaljima kao nuklearne i hidrogenske bombe te laseri. Očito, riječ je o zloupotrebi znanosti. Velika ambicije i slave uvode život na našem planetu u nestanak.
Srećko Radović
HOP
