Raskošna kulturna baština i bogata ostavština hrvatskog i katoličkog Vrbaškog grada preteče današnje Banje Luke
Vrbaški grad su u 7. stoljeću naselili Hrvati i niti jedan drugi narod osim Hrvata tamo nije živio do 16. stoljeća i pada grada pod Turke
Dokaze o postojanju naselja u banjolučkoj kotlini poslije doseljenja Hrvata u te krajeve u 7. stoljeću, pored gradine u Kaštelu, nalazimo u glavnim konturama u 13. stoljeću. Pored Zvečaja, Grebena i Bočca uz Vrbas se prostiralo naselje zvano Vrbas. Ono se u različitim dostupnim dokumentima različito piše: Orbasz, Orbaz, Vrbaz, Urbaczu, Wrbaz, Orbaaz, Orbag, Orbacz i Orbaczag. O odredištu Vrbaškog grada postoje različita mišljenja i tumačenja. Lokaciju je teško odrediti jer su istodobno postojala dva naselja na području današnje Banje Luke, te to unosi određenu vrstu nedoumica. Postoje dva poznata mjesta koja bi se na temelju sličnosti imena mogla poistovijetiti sa starim Vrbaškim gradom. Jedno naselje je Vrbanja uz istoimenu rijeku i sijelo istoimene župe nedaleko od Banje Luke. Drugo naselje je Vrbaška jugozapadno od Bosanske Gradiške u gornjem toku potoka Vrbaška, koji se ulijeva u Savu.
Strogo etimološki gledano, s jezične točke gledišta, Vrbanja najvjerojatnije nije kao naselje preteča Vrbaškog grada, jer svaki oblik riječi Vrbas sadrži slovo “s”, a to nije slučaj s riječi Vrbanja. Tako ostaje jedina stvarna mogućnost da je na naselju Vrbaška nikao Vrbaški grad. Prema je to sasvim izvjesno prihvatljiva varijanta, ostaje dvojba u pogledu naselja u banjolučkoj kotlini. Ako bi se Vrbaška poistovijetila s gradom Vrbasom, to bi značilo da se time otvara velika povijesna praznina i prešućivanje srednjevjekovne povijesti naselja u banjolučkome kraju. Svako povijesno razdoblje područja naseljena oko današnje Banje Luke ostavile su značajan i neizbrisiv trag. Uvijek su naselja u bajolučkoj kotlini prevladavala u donjem toku Vrbasa, ali i mnogo široj oblasti od vodotoka Vrbasa. Ako bi se grad Vrbas smjestio uz Vrbašku, to bi bilo teško održivo i logički prihvatljivo, jer bi onda današnja Banja Luka prespavala nekoliko vijekova povijesti cijelo 12. 13. 14. i dijelom 15. stoljeće i k tome bi ispalo da je bila pusta i nenaseljena. Nadalje, ukoliko je Vrbaški grad bio u Vrbaškoj, to bi značilo da je moralo postojati i neko manje naselje u banjolučkoj kotlini i ono bi moralo biti poznato. Povrh svega, uvijek su u opisima Vrbaškog grada spominje i važna prometnica u smjeru od sjevera prema jugu. Međutim, kod Vrbaške je bitnija poprečna transferzala. Na povijesnoj znanosti je da konačno odredi točnu ubikaciju Vrbaškog grada, jer za sad postoji nekoliko oprečnih mišljenja znanstvenika. Ali, ono što je neupitno i što nitko ne dovodi u sumnju, to je da je Vrbaški grad ležao na području današnje Banje Luke.
Tragajući za mogućom lokacijom Vrbaškog grada u području banjolučke kotline dolazimo do poteškoća, pošto ostaje nejasno treba li ga tražiti na mjestu današnjega Gornjeg Šehera ili pri staroj tvrđavi. Po svemu sudeći su i tad bila dva naselja na tim odredištima, od kojih je jedno mjesto činio kneževski grad i centar županije, a drugo je uz njega bitisalo usporedo s njim, tako da se povijesno spominju dva naselja. Prema stajalištima većine starijih povjesničara prvotno naselje Vrbas je bilo u Gornjem Šeheru. Na utoku Suturlije u Vrbas zamjećuju se ostaci starih gradskih ruševina. One leže na izvisini Cecelju, a tvore izbojak Ponir vrha i protežu se do Vrbasa. Još je primjetan trag nekadašnjih serpentina. Otprilike tri kilometra udaljenosti od današnje državne ceste nalaze se ruševine Vrbaškog grada. Očito je kako je gradsko kamenje upotrebljavano, što se da zaključiti po razdrobinama zidina. Po jednoj inačici ondje je stajao grad Orbasz, a njegovo podrgrađe bio je stari Orbasz Vasarhely. Narodna predaja te ruine naziva starim gradom, kako se doskora zvala i mahala, u kojoj se te ruševine naziru. Kombiniranjem ovih pretpostavki mogu se dovesti u sklad obje tvrdnje.
U periodu turskog nadiranja Vrbaški grad gubi svoju važnost, a njegovu ulogu preuzima ojačana tvrđava, koja se formirala u već postojećem naselju u centru današnje Banje Luke. Po nekim tumačenjima podrgrađe Orbasz Vasarhely je upravo to naselje, iz kojega se kasnije razvila Banja Luka na obali Crkvene i Vrbasa. Imajući sve u vidu, teško se može sa sigurnošću ustvrditi na sasvim precizan način gdje se točno nalazio drevni Vrbaški grad. Sud o njegovom jasno određenom lokalitetu treba za sad ostati rezerviran, dok se ne prikupe još jasni povijesni podaci, a do tad se treba suzdržati od nagađanja i raznih pretpostavki. Prema do sada raspoloživim činjenicama, znamo da je Vrbaški grad bio na području Banje Luke ili Gornjeg Šehera. Prvi spomen u vrbaškoj župi datira iz 1244. godine, a grad se kasnije spominje. Poznati i pouzdani izvor iz 1295. godine spominje Vrbaški grad tvrđavu kao posjed slavonskog bana Radoslava. Dakako, o ne znači da Vrbaški grad i prije toga registriranoga pisanog spomena nije postojao. Dapače, već početkom 11. stoljeća razvidno je postojanje gradskog naselja na području današnje Banje Luke.Bili su to obrisi Vrbaškoga grada. Tijekom 11. stoljeća postojala je u vrbaška župa, njezin knez i suci, što su sve realne pretpostavke postojanja srednjevjekovnog gradskog naselja na temeljima današnje Banje Luke. Vrbaški knez je ubirao prihode od trgovine na prijelazu preko Save kod današnje Bosanske Gradiške, što pokazuje da u to vrijeme pri Savi nije bilo značajnijeg naselja gledano iz pravca današnje bosanske granice. Kneza Vrbaškog grada prvotno je biran preko činovnika s mađarskoga dvora pošto je Hrvatska 1102. ušla u državnu uniju s Mađarskom. Iz toga slijedida je i Vrbaški grad imao status kraljevskoga grada. Jamačno je da je Vrbaški grad koncem 13. stoljeća imao jaku tvrđavu i podgrađe. Po veličini i značenju nadilazio je u 13. stoljeću sve tadašnje gradove na prostoru današnje sjeverozapadne Bosne. Bio je to kneževski grad, sijelo županije, a kasnije i vrbaškog distrikta. U drugoj polovici 14. stoljeća Vrbaški grad je dobio i svoju novčanu valutu, što također ide u prilog tvrdnji o njegovom značenju.
Dragan Ilić
HOP
