To je dokazom više da je Bosna i crkveno i državnopravno središnji zemljopisni dio Kraljevine Hrvatske
Bosna ponosna bila je nastanjena samo Hrvatima rimokatolicima, čakavcima koji su govorili ikavski
Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11. stoljeća između 1060. i 1075. godine. Utemeljitelj biskupije je hrvatski kralj Petar Krešimir IV, a u vrijeme osnivanja bila je podložna Splitskoj nadbiskupiji. Poslije joj je ovisno o vladarima i političkim okolnostima mijenjan status, pa je bila sufraganska biskupija Dubrovačke i Kaločke nadbiskupije. U trinaestom stoljeću sjedište biskupije bilo je u Vrhbosni ( današnjem Sarajevu ), gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu sa kaptolom. Osim Vrhbosne, narečena biskupija obuhvaćala je i šest župa Središnje Bosne: Bosnu, Vogošću, Lepenicu, Lašvu, Brod i Trstivnicu. Prvi put se u sačuvanim i dostupnim izvorima spominje u knjizi popisu sufraganskih biskupija Splitsko makarske nadbiskupije Prvinciale Vetus, a drugi spomen je iz 1089. godine, kad je pod juriskdikcijom barskog nadbiskupa, a za vlasti dukljanskoga kralja Bodina.
Prijelomni moment u povijesti srednjovjekovne Bosanske biskupije je papina odluka o prijenosu jurisdikcije na kaločkog nadbiskupa iz 1247. godine, s čime se bosanski krstjani, pripadnici praktički paralelne vjerske organizacije, nikako nisu mogli pomiriti, tako da bosanski biskup oko 1252. godine prelazi u Đakovo. Bosanska biskupija postojala je do 9. srpnja 1773. godine, a tada je ujedinjena sa Srijemskom biskupijom. Pogledajmo sada i kronološki popis biskupa Bosanske biskupije od njezinoga osnutka, pa do ukinuća i imena biskupa, koji su obnašali božju službu.
Dvanaesto stoljeće:
Oko 1141. Vladislav
Oko 1151. Milovan
Oko 1171. Radogost poznat i kao Rhadagastus
Trinaesto stoljeće:
Poslije 1209. Dragonja
Poslije 1210. Bratoslav
1223. Vladimir
1233 – 1239. Bl. Ioannes Teutonicus, dominikanac poznat i kao bl. Ivan Nijemac
1239 – 1272. Ponsa, dominikanac, poznat i kao Povša, Izgradio je katedralu sv. Petra u selu Brdo u Vrhbosni.
1272 – 1273. Roland
1280. Andrija Ugrin dominikanac
1291 – 1299. Toma
Četrnaesto stoljeće:
1301 – 1304. Nikola
1308 – 1314. Grgur augustinac
1314 – 1316. Benedikt Guiscard
1317 – 1334. Petar I dominikanac
1334 – 1336. Upražnjeno mjesto
1336 – 1347. Lovro Lorandov
1347 – 1349. Ivan II
1349 – 1356. Peregrin Saksonac franjevac
1356 – 1376. Petar II
1376 – 1382. Dominik dominikanac
1382 – 1387. Đuro
1387 – 1407. Ivan III Mrnjavić
Petnaesto stoljeće:
1407 – 1410. Upražnjeno mjesto
1410 – 1427. Benedikt II de Benedictis
1427 – 1428. Dionizije de Jakč de Kusely
1428 – 1436. Josip de Bezza
1444 – 1454. Rafael
1454 – 1455. Filip Gothali
1455 – 1457. Upražnjeno mjesto
1457 – 1459. Pavao
1459 – 1463. Grgur II franjevac; Otomansko carstvo osvaja Bosnu 1463.
1463 – 1465. Upražnjeno mjesto
1465 – 1466. Demetrije Čupor
1468. – ? Benedikt III Levey
1486 – 1489. Matija de Warda
1489 – 1491. Stjepan od Velike Luke
1491 – 1493. Luka, poznat i kao Lucas Szegedi, zagrebački biskup ( 1500 – 1510.).
1493 – 1501. Gabrijel Polgar dominikanac, poznat i kao Polner ili Polver.
Šesnaesto stoljeće:
1501 – 1516. Mihalj Kešerić de Chybarth
1516 – ? Donat a Turepoznat i kao Donato della Torre.
1524 – 1526. Juraj II Paližna
1526 – 1533. Upražnjeno mjesto
1533. Bernard Gentilis
1533 – 1573. Upražnjeno mjesto
1573 – 1583. Anto Matković franjevac, poznat i kao Antonio Poli de Mathaeis.
1583 – 1588. Upražnjeno mjesto
1588 – 1615. Franjo Baličević franjevac
Sedamnaesto stoljeće:
1615 – 1625. Anto Matić Požežanin
1625 – 1631. Upražnjeno mjesto
1631 – 1635. Ivan IV Tomko Mrnavić
1635 – 1639. Upražnjeno mjesto
1639 – 1644. Toma V Mrnavić
1645 – 1660. Marijan Maravić
1660 – 1669. Upražnjeno mjesto
1669 – 1701. Nikola III Ogramić franjevac koji je kratko obnašao dužnost. Ubijen je 14. kolovoza 1701.
Osamnaesto stoljeće:
1701 – 1703. Upražnjeno mjesto
1703. Petar III Stanko Crnković
1703 – 1716. Đuro Patačić od Zajezda poznat i kao Juraj III Patačić
1716 – 1751. Franjo III Thauszy
1751 – 1773. Josip Antun Čolnić
Dragan Ilić
HOP
