Zamjena pomoćnika ministara ravnateljima ne znači depolitizaciju državne uprave
Znakovito kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvije vodeće političke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a jest to da ni jedna od njih dosad nije pokušala promijeniti uvjete javnih natječaja za najviše rukovodeće službenike i tako stvoriti pretpostavke da ih iduća administracija ne pomete pri preuzimanju vlasti
(SDLSN, 11. travnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, uoči današnje rasprave u Saboru o novom Zakonu o sustavu državne uprave, skreće pozornost političkoj i stručnoj javnosti kako činjenica da će upravnim organizacijama unutar ministarstava, umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara, upravljati ravnatelji
Da je tako, upozorio je još u lipnju 2011. godine tadašnji pučki pravobranitelj Jurica Malčić, temeljem činjenice da se rukovodeći službenici biraju tako što komisija utvrdi tko ispunjava formalne uvjete natječaja i s njima razgovara čelnik tijela te predlaže Vladi kandidate.
Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnih kriterija, ustvrdio je Malčić i dodao kako se na taj način omogućuje imenovanje po kriteriju političke podobnosti i lojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, te kako politiziranost rukovodećih državnih službenika proizvodi klijentelizam i korupciju.
Na ovakvu praksu upozoravao je i Sindikat, ukazujući kako se u državnoj službi testiraju obični službenici, ali ne i njihovi šefovi.
Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnim tajnikom ministarstva ili glavnim tajnikom središnjeg državnog ureda, zamjenikom državnog tajnika središnjeg državnog ureda, zamjenikom ravnatelja državne upravne organizacije, ravnateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda, agencije, direkcije i sl. postaje temeljem razgovora u četiri oka s ministrom, ali zato službenik u pisarnici mora proći sito i rešeto kako bi bio primljen u službu.
Ovako izgledaju pravila za izbor kandidata za obična i rukovodeća službenička mjesta u državnoj upravi u Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (za uvećanje klikni na sliku)
Ukoliko će se razriješeni pomoćnici ministara ili drugi kandidati za položaje ravnatelja u ministarstvima i državnim upravnim orgnizacijama birati na takvim javnim natječajima, njihov „profesionalni“ status vrlo vjerojatno će osporiti prva vlada koju neće činiti sadašnje stranke na vlasti.
Da je to za očekivati uči nas povijest odnosno situacija koja je uslijedila nakon dolaska na vlast Milanovićeve Vlade, koja je, kako bi se riješila ravnatelja „profesionalaca“ koje je proizvela prethodna Vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor, zakonom propisala nova pravila za njihovo imenovanje putem javnih natječaja i njihov mandat graničila na četiri godine, čime je stvorila pretpostavke za izbor rukovodećih službenika po svom ukusu.
Ono što je znakovito kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvije vodeće političke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a, jest to da ni jedna od njih dosad nije pokušala promijeniti uvjete javnih natječaja za najviše rukovodeće službenike i tako stvoriti pretpostavke da ih iduća administracija ne pomete pri preuzimanju vlasti.
Stoga, ukoliko Vlada premijera Plenkovića doista želi depolitizirati i profesionaliziratu državnu upravu, neophodno je promijeniti uvjete javnog natječaja za najviše rukovodeće službenike na način da se pri njihovom prijmu ne podvrgavaju „torturi“ čavrljanja s ministrom ili osobom koju on odredi, već da se njihova znanja i sposobnosti podvrgnu provjeri koja će garantirati zapošljavanje najkompetentnijih stručnjaka na najvišim službeničkim pozicijama ravnatelja, kao i predvidjeti moguće neovisno vanjsko vrednovanje takvih natječaja. S. Kuhar
Siniša Kuhar, glavni tajnik
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika