R. Tomašić protiv GMO hrane

U nizu predstavljanja stranačkih lista za nadolazeće europske izbore, danas vam donosimo odgovore dviju nositeljica. Znam, inače predstavljamo odgovore svake liste zasebno, ali u ovom slučaju sam morao napraviti iznimku, shvatit ćete na kraju članka zašto.

Ruža Tomašić (Hrvatski suverenisti)

Ruža Tomašić je dobro poznata hrvatska političarka i jedna od nositeljica desnice u Hrvata posljednjih 15-ak godina. Bila je predsjednica i saborska zastupnica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević te je ušla u Europski parlament kao predstavnica euroskeptičnih glasača. Bila je na koalicijskoj listi s HDZ-om, ali je osvojila uvjerljivo najviše preferencijalnih glasova. U Europskom parlamentu se dokazala kao najaktivnija zastupnica iz Hrvatske, a djeluje kao dio Europske stranke konzervativaca i reformista (ECR).

U međuvremenu je napustila HSP AS i osnovala novu stranku, HKS (Hrvatska konzervativna stranka). Iako je dugo najavljivala da se neće više kandidirati ni na jednim izborima, u zadnjem trenutku je odlučila da ipak želi još jedan mandat. Na ovim izborima ona je nositeljica zajedničke liste Hrvatski suverenisti koju čine HKS, HRAST i HSP AS.

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

– Ne treba jer više zakona u pravilu znači veći pravni nered. Okoliš trebamo čuvati jer je to u našem interesu. Da bi ljudi toga postali svjesni, trebamo ih educirati i smanjenjem financijskog opterećenja za one koji se ponašaju odgovorno stimulirati u promjeni životnih navika.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

Ne. Većina država članica treba porezno rasterećenje, a ne novo opterećenje. Protiv sam toga da EU ima vlastite porezne prihode, a tzv. zelene poreze ne podržavam i zato što mislim da bi još građana gurnuli u energetsko siromaštvo.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

– Protiv sam takvog poreza. Pravila za tehnološke gigante trebaju biti ista kao i za sve ostale tvrtke. Gledati na njih isključivo kao na kravu muzaru znači ne razumjeti promjene koje se u svijetu događaju. Takvo je ponašanje jedan od glavnih razloga zašto Europa pomalo zaostaje.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

– Za banke trebaju vrijediti ista pravila kao i za ostale. Često su bile pošteđene kvalitetne regulacije jer kreditiraju vlade i tako ih drže u šaci. Ja sam za to da bankarski sektor bude razumno reguliran, da postoje određeni osigurači koji bi spriječili kolaps financijskog sustava i jamčili zakonsku odgovornost špekulanata koji se previše zaigraju, ali sam protiv toga da EU ima nadležnosti u poreznoj politici.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

Ne. Bio bi to porez na tehnološki napredak i onda bismo ga mogli uvesti na bilo što jer tehnologija danas nezaustavljivo napreduje u svim područjima. Promjene na tržištu rada su neizbježne, a pametnim politikama u području obrazovanja i zapošljavanja treba spriječiti potrese u društvu i ljude pripremiti na ono što dolazi. Veću zaposlenost prije ćemo postići kvalitetnom pripremom za budućnost, nego paničnim držanjem za prošlost.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

– Ne. Nemamo ni približno isti standard niti su europska gospodarstva jednako razvijena pa mislim da bismo teško uopće pronašli kompromis. Usto sam i protiv toga da se EU petlja u fiskalnu politiku članica.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

– Uvijek sam u Europskom parlamentu glasovala protiv protekcionizma ove vrste i nastavit ću to činiti i dalje. Ne možemo živjeti u mjehuriću jer on kad-tad pukne pa nastane ogromni problem. Moramo biti globalno konkurentni, a to se ovakvim pravilima ne bi postiglo. Ono što ja zagovaram je reciprocitet – ja tebi otvorim svoje tržište koliko ti meni otvoriš svoje. Jednake prilike objema stranama i onda barijere mogu nestati, a da nitko ne bude u startu oštećen. Iznimku bih napravila samo u određenim strateškim granama poput, primjerice, obrane i sigurnosti, gdje su nam Kinezi potencijalni protivnici, a ne obični trgovinski partneri. Tu geopolitičku dimenziju ne trebamo zanemarivati, ali isto tako ne treba ni podizati barijere tamo gdje one nisu potrebne.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

– Ne. I tu bih primijenila načelo reciprociteta, s tim da bih uvijek poticala drugu stranu na obostrano uklanjanje barijera.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

– Ne bih Bruxellesu davala ovlasti u tom području. Mislim da žene i muškarci kao zaposlenici trebaju imati ista prava, ali želim da države, a ne Unija, odlučuju o razini tih prava. Što se tiče prava na porodiljni dopust koje se odnosi prvenstveno na žene, također ga držim područjem politike koje treba ostati u isključivoj nadležnosti individualnih država članica Unije.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

– E, samo nam nedostaje još socijalizma u Europi! Naravno da ne.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

– Zajednička poljoprivredna politika iznimno je važna europska politika. Sasvim sigurno to je i područje politike koje će u budućnosti morati doživjeti reforme kako bi postalo konkurentnije na globalnom tržištu. Veliki problem hrvatskih poljoprivrednika upravo su sramotne cijene po kojima su prisiljeni prodavati svoje poljoprivredne proizvode, što ih posljedično čini previše ovisnima o poticajima. Budući da je Hrvatska država članica s iznimnim potencijalom u segmentu poljoprivredne proizvodnje, potrebne su pametne politike usmjerene na poticanje inovativnosti i izvrsnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, te rasterećenje u segmentu oporezivanja poljoprivrednih aktivnosti, s posebnim naglaskom na važnost malih obiteljskih poljoprivredna gospodarstva.

* Nedavno je prošla Direktiva o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

– Glasovala sam suzdržano jer je postignut veliki napredak oko članka 11., ali članak 13. nisam mogla poduprijeti ni nakon trijaloga. Ja u tome što ste naveli vidim veliki problem jer će se digitalne platforme gledati zaštititi da izbjegnu pravnu odgovornost, a to je put u cenzuru. Za kršenje autorskih prava kriv je onaj tko ih krši, a to nisu društvene mreže, nego pojedinačni korisnici. To je kao da za piratizaciju glazbe krivite proizvođača računala ili onoga koji proizvodi prazne DVD-e.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

– Da, veliki sam protivnik GMO hrane i u svojstvu europarlamentarne zastupnice uvijek sam glasovala u skladu s tim stavom.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje. Ako da, što je za Vas govor mržnje i tko bi trebao odlučivati o tome je li netko prešao granicu npr. satire i otišao u govor mržnje?

– Govor mržnje sklisko je područje. Neki ljudi danas pojedina vjerska stajališta smatraju govorom mržnje jer nisu u stanju prihvatiti tuđe vjerske slobode. Svatko mora biti zaštićen od prijetnji, hajke, poziva na nasilje i bilo kakvog oblika maltretiranja i tu moramo raditi bolji posao jer na internetu doista ima svega, ali isto tako moramo paziti da ne ugrozimo slobodu govora.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

– Ne postoje besplatno obrazovanje i besplatne zdravstvene usluge. Sve to netko mora platiti. Ali da bismo trebali onima koji nemaju učiniti te usluge dostupnijima, s time se slažem. To je civilizacijsko dostignuće, no trebale bi ga osiguravati države članice, a ne EU.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

– Neka mi jednog dana ovladamo jedinstvenim tržištem i neću imati ništa protiv da malo pomognemo drugima. Tko previše ovisi o fondovima, taj je uvijek na začelju. Ja bih radije da smo mi prvi, a samo dobro korištenje fondova neće nas dotle dovesti. Dok smo u trenutnoj poziciji, dobro je da povučemo što više, ali definitivno se moramo više orijentirati na iskorištavanje tržišnih prilika.

Bruna Esih (NHR-HSP)

Bruna Esih je mlada hrvatska političarka koja se istaknula u HDZ-u za vrijeme vodstva Tomislava Karamarka. Nakon što je Andrej Plenković preuzeo HDZ, a potom i vlast, napušta stranku i skupa sa Zlatkom Hasanbegovićem osniva novu stranku – Neovisni za Hrvatsku (NHR) koju su opisali kao nacionalističku. Esih je nositeljica zajedničke liste stranaka NHR i HSP, a ako uđu u Europski parlament, planiraju biti dio krajnje desne europske stranke koju čine nacionalisti i euroskeptici. Evo kako je odgovorila na naša pitanja:

– Na svako Vaše pitanje odgovor je, zapravo, ne. Iz jednostavnog razloga jer pitanja polaze od premise da je EU tvorevina s obilježjima naddržave i to, u slučaju potvrdnih odgovora, socijalistička tvorevina. NHR, kao što piše u zaglavlju naše službene stranice, zalaže se za slobode naroda, skupina, pojedinaca i tržišta te neotuđivom pravu na privatno vlasništvo. U tom smislu Europska ekonomska zajednica bliži nam je koncept od lisabonske EU, a svaka bi država morala svojemu narodu dati pravo odlučivanja kakvu unutarnju i vanjsku politiku želi voditi. Da ne ostane visjeti u zraku – nismo niti skloni konceptu države čija je jedina uloga isplata plaća policiji i vatrogascima.

To vam je to, dame i gospodo! Pokušao sam joj objasniti da pitanja nisu provokacija, već da je riječ o temama o kojima se već raspravljalo u EU parlamentu ili će se sigurno raspravljati i glasati pa nam je mišljenje stvarno bitno, no samo sam je još više naljutio. Mislim da je i iz ovog odgovora svejedno jasno kako bi glasala, a na glasačima sklonim desnijim opcijama je da sami prosude koja bi od njih dvije bila vjerodostojnija zastupnica vaših interesa.