OTMI PRIVATNO VLASNIŠTVO U SKLADU SA ZAKONOM

OTMI PRIVATNO VLASNIŠTVO U SKLADU SA ZAKONOM

„Program gospodarenja Park-šumom Marjan ( 2019 – 2029 )“
BLOKADA ELEKTRONSKIH MEDIJA TAKO I TISKOVINA PREMA PRIVATNIM VLASNICIMA NEKRETNINA NA POLUOTOKU MARJAN
Kada se izrađuje „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“ tada treba voditi računa o vlasništvu i zakonima koji štite privatno vlasništvo .

Trgovačko društvo „Oikon d.o.o.- Institut za Primijenjenu Ekologiju“ dužno je svoju EKSPERTIZU uskladiti sa ZAKONIMA i pod-zakonima REPUBLIKE HRVATSKE kako ne bi nanijeli ŠTETU PRIVATNIM VLASNICIMA NEKRETNINA.
Dana 18. travnja 2019. godine u Gradu Splitu pod pokroviteljstvom trgovačkog društva „ Javna ustanova za upravljanje park šumom Marjan“
O javnoj ustanovi potrebno je znati slijedeće : Javna ustanova za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ upisana je u registar Trgovačkog suda u Splitu pod Matičnim brojem subjekta (MBS)060205152. Osnivač: Grad Split. Sjedište: Split, Cattanijin put 2. OIB : 28929244223. Žiro račun: 2390001-1100322630. IBAN: HR8323900011100322630 . Javnom ustanovom upravlja Upravno vijeće od 5 članova.

Četiri člana imenuje Gradsko vijeće Grada Splita, a jedan član se imenuje iz redova zaposlenika. Javna ustanova za upravljanje Park – šumom “Marjan“ i ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Grada Splita osnovana je 18.veljače.2005. godine
Zašto je to potrebno znati ?
Površina pod šumom kao kultura na Poluotoku Marjan zauzima površinu od „178ha“ nad kojom nema ingerencije GRAD SPLIT. Na južnoj padini Poluotoka Marjan nalaze se privatne zemljišno – knjižne čestice k. o. SPLIT što je razvidno iz ZEMLJIŠNE KNJIGE što eksplicitno znači da nema uvjeta za proglašenje bilo kakvog zaštićenog režima na Poluotoku Marjan.
ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U SPLITU provodi IZVLAŠTENJE LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE GRADA SPLITA na katastarskim česticama Poluotoka Marjan sa kulturom „šuma“ po osnovi presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj „Rev-2648/13-3“ od 28. veljače 2017. godine
CITIRAM :

Navedeno pravno stajalište potvrđeno je i presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-450/2011-2 od 11. siječnja 2012. U presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2648/13-3 od 28. veljače 2017. izričito je navedeno da se odlukama Komisije Vlade Republike Hrvatske kojima je raspoređena imovina bivših općina na novonastale jedinice lokalne samouprave nije moglo disponirati sa šumskim zemljištem koje je bilo u izvan-knjižnom vlasništvu Republike Hrvatske te da je osnovan zahtjev Republike Hrvatske za upis prava vlasništva na takvim nekretninama (dakle šumama i šumskom zemljištu koje su bile u društvenom vlasništvu na dan 16. listopada 1990.).
Ako vlasnik i posjednik ne žele zemljište koristiti kao šume, već ga žele trajno koristiti u poljoprivredne svrhe, sukladno članku 60. st. 3 pravilnika o uređivanju šuma koji kaže da “površine u privatnom vlasništvu uvrštene u šumskogospodarski plan za koje vrsta uporabe u katastru nije šuma, šumoposjednik može privesti vrsti uporabe koja je evidentirana u katastru, a promjene se evidentiraju u šumskogospodarskom planu”
Odlučivanje VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE u bilo kojem predmetu o izvlaštenju lokalne uprave i samouprave nad kulturom šuma obvezuje u svim drugim pravnim postupcima isto postupiti
ODLUKA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
Rev – 450/2011-2 od dana 11. siječnja 2012. godine
Rev – 2648 / 13 – 3 od dana 28. veljače 2017. godine
Uvjetuje da u svim slijedećim pravnim postupcima „IZVLAŠTENJA“ sudovi moraju donijeti PRESUDU u skladu sa donesenim pravomoćnim PRESUDAMA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE.
Odluka / presuda VRHOVNOG SUDA RH spada u kategoriju već odlučene stvari o kojoj se ne odlučuje.
res iudicata
res iudicata [re:s ju:dika:’ta] (lat.: presuđena stvar), u rim. pravnoj tradiciji i u suvremenom procesnom pravu, izraz koji označuje predmet (spor, pitanje) o kojem je donesena pravomoćna presuda (odluka).
Kako po službenoj dužnosti OPĆINSKO (ŽUPANIJSKO) DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U SPLITU zastupa interese REPUBLIKE HRVATSKE protiv lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA u pravnoj stvari IZVLAŠTENJA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE GRADA SPLITA na katastarskim česticama sa kulturom „šuma“ na Poluotoku Marjan.
Prema dostupnim javnim podatcima sa službene stranice ŽUPANIJSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA U SPITU razvidno je , citiram :
„Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u cilju izbjegavanja sudskog spora Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je 23. studenog 2017.godine uputilo je Gradu Splitu zahtjev za davanje tabularne izjave radi uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske.“
Datum 23. studeni 2017. godine nije datum od kada je lokalna uprava i samouprava GRAD SPLIT stekla spoznaje o izgubljenom pravnom postupku „IZVLAŠTENJA lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA u vlasničkopravni status šume i šumskog zemljišta unutar obuhvata Park šume Marjan“

Prema PROVEDBENOM URBANISTIČKOM PLANU GRADA SPLITA „Park Šuma Marjan“ definirana je na cijelom Poluotoku Marjan prema većinskoj kulturi na Poluotoku Marjan. Kako je GRAD SPLIT izvlašten sa katastarskih čestica definiranih kulturom ŠUMA , prestali su uvjeti za definiranje posebnog režima na Poluotoku Marjan iz razloga što se na kulturi : oranica , livada , pašnjak , neplodno , kamenjar , voćnjak , maslinik , vrt i dvorište ne mogu svesti pod kulturu „šuma“ jer definiraju tehničku i pravnu drugu svrhu korištenja. Na navedenim „većinskim – površinskim kulturama“ ne može se proglasiti posebni režim „Park šuma Marjan“ jer šume u definirano obuhvatnom prostoru NE POSTOJI !
Po osnovi upravnog akta broj : 200/3-1964. , MK/MZ od dana 16.12.1964. godine „osnivačkog upravnog akta“ – „Park šume Marjan“ da se konstatirati da je pod kulturom „šuma – 178ha“ , a pod ostalim kulturama : „pašnjak , livada , oranici , vrt i neplodno-kamenjar – 164ha“ što u postotcima iznosi : ŠUMA : OSTALE KULTURE (52,05% : 47,95%)
Iz kulture „ŠUMA“ GRAD SPLIT je „IZVLAŠTEN“ po predmetnoj osnovi ZAKONA o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Klasa: 011-01/90-01/98 ; Urbroj: 71-90-1 ; Zagreb, 5. listopada 1990. godine što eksplicitno znači da su prestali svi uvjeti koji su definirali posebni pravni režim na Poluotoku Marjan danom 05. 10. 1990. godine..

Ovlaštena osoba gospodin dr.sc. Alen Berta, dipl. ing. šum. Pri izradi EKSPERTIZE : „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“ mora biti upoznat sa predmetnom činjenicom „izvlaštenja lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA“ iz kulture „šuma“ na poluotoku MARJAN.
Pri izradi EKSPERTIZE : „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“ gospodin dr.sc. Alen Berta, dipl. ing. šum. mora poznavati slijedeće zakone kako bi ih implementirao u EKSPERTIZU i naglasio zakonske okvire u javnom izlaganju iste ekspertize :
Kronološki prema pravnoj snazi primjenjivosti USTAVA , zakona i pod – zakonskih akata se navode o kojima se je moralo voditi računa u EKSPERTIZE : „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“:
Prema Zakonu o parničnom postupku :
Ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate , član 221.(ZPP)
„ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE“ opće poznata činjenica koju ne trebam dokazivati već se isključivo pozvati.
a) USTAV REPUBLIKE HRVATSKE
„VLASNIŠTVO“ jamči USTAV REPUBLIKE HRVATSKE član 48. “JAMČI SE PRAVO VLASNIŠTVA“:
„PRIVATNO VLASNIŠTVO“ je „USTAVNI POSTULAT“ NEPOVREDIVOSTI
b) ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA (NN 91/96 ; 68/98 ; 137/99 ; 22/00 ; 73/00 ; 129/00 ; 114/01 ; 79/06 ; 141/06 ; 146/08 ; 38/09 ; 153/09 ; 143/12 ; 152/14)
SUDSKA ZAŠTITA ; Članak 22. stav 1. , definira , citiram :
Posjednik kojem je posjed samovlasno smetan OVLAŠTEN JE SVOJ POSJED ŠTITITI PUTEM SUDA , zahtjevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času prije smetanja , te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
Vlasnikova prava ; Članak 30. , definira , citiram :
(1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
(2) U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.
c) ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Članak 7. , definira , citiram :
(1) Zemljišna knjiga je javna.
(2) Svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i sve pomoćne popise u nazočnosti voditelja zemljišne knjige i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise.
Članak 10. , definira , citiram :
(1) Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).
(3) Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 4. ovoga članka.
d) ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
Članak 47. , definira , citiram :
Katastarski operat katastra nekretnina stavlja se u primjenu danom otvaranja zemljišne knjige na temelju odluke ravnatelja.
Ravnatelj donosi odluku o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina na temelju obavijesti ministra nadležnog za poslove pravosuđa o danu otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu o kojoj je riječ, odnosno na temelju obavijesti o tome da su za dio katastarske općine za koji je provedena katastarska izmjera ili tehnička reambulacija sastavljeni svi zemljišnoknjižni ulošci.
Prije stavljanja u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina u njega će se preuzeti potrebni podaci zemljišne knjige.
Odlukom o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina za cijelu katastarsku općinu ili njezin dio izvan uporabe stavlja se dotadašnji cijeli katastarski operat katastra zemljišta ili dio tog operata.
Katastarski operat ili dio tog operata stavljen izvan uporabe pohranit će se u nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba.
e) PRAVILNIK O KATASTRU ZEMLJIŠTA
Upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove
Članak 60. , definira , citiram :
Promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode se u katastru zemljišta sukladno odredbama članka 65. Zakona.
Postupak za provođenje promjena iz stavka 1. ovog članka pokreće se na zahtjev stranke kojem se prilaže odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili po službenoj dužnosti kada nadležni katastarski ured zaprimi obavijest o promjeni nositelja prava na zemljištu od zemljišnoknjižnog suda ili drugog tijela javne vlasti.
Klasa: 023-05/07-01/04 ; Urbroj: 541-01/1-07/07 ; Zagreb, 1. kolovoza 2007.
f) ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE
1. Korištenje prirodnih dobara i prostora ; Članak 20. , definira , citiram :
(1) Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže uvjete zaštite prirode.
(2) U postupku izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima vlasnici, nositelji prava ili izrađivači planova dužni su od Ministarstva ishoditi uvjete zaštite prirode. Uvjeti zaštite prirode izdaju se u obliku rješenja.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:
– podatke o nazivu plana gospodarenja, nazivu i adresi vlasnika ili nositelja prava, o razdoblju za koje se izrađuje plan i podatke o nazivu i adresi izrađivača plana,
– akt nadležnog tijela iz kojega je vidljivo da je pravna ili fizička osoba vlasnik ili nositelj prava na području obuhvata plana, akt o ustanovljenju područja obuhvata plana i kartografski prikaz područja obuhvata plana.
(4) U postupku izdavanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka Zavod na zahtjev Ministarstva izrađuje stručnu podlogu. Stručna podloga sadrži pregled zaštićenih dijelova prirode, područja ekološke mreže i ekološki značajnih područja s pripadajućim kartografskim prikazom, prijedlog mjera zaštite i smjernica za održivo korištenje prirodnih dobara i područja ekološke mreže te mjera za očuvanje bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti.
(5) Ministarstvo je dužno stranki izdati rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Ako Ministarstvo u navedenom roku ne izda rješenje, smatra se da su uvjeti zaštite prirode izdani.
U članu 20. stav 3. točka 2. decidirano je navedeno , citiram : „akt nadležnog tijela iz kojega je vidljivo da je pravna ili fizička osoba vlasnik ili nositelj prava na području obuhvata plana“ Eksplicitno znači „državno tijelo s prenesenim ovlastima“ (JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ OIB : 28929244223 sa sjedištem na adresi : Cattanijin put broj 2 ; SPLIT , odnosno lokalna uprava i samouprava GRAD SPLIT) mora priložiti dokaz o vlasništvu za svaku pojedinu katastarsku česticu koje su uzete u razmatranje za posebni pravni režim , jednako tako od svakog pojedinog vlasnika nekretnina mora biti pribavljena suglasnost da JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ može i smije upravljati privatnim vlasništvom u protivnom ako se ne može dokazati vlasništvo JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ odnosno GRADA SPLITA ili REPUBLIKE HRVATSKE i bilo kakav doneseni upravni akt je NIŠTAVAN
1. Proglašavanje zaštićenih područja Članak 124. , definira , citiram :
(1) Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na:
– stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod na zahtjev Ministarstva, a kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem,
– izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem,
– posebnoj geodetskoj podlozi za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu.
(2) Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.
Članak 126.
Akt o proglašavanju zaštićenog područja sadrži:
– naziv i kategoriju zaštićenog područja,
– opis granice zaštićenog područja,
– kartografski prikaz zaštićenog područja u analognom i digitalnom obliku, koji je sastavni dio akta o proglašavanju,
– naznaku mjerila kartografskog prikaza,
– posebnu geodetsku podlogu za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu.
Razvidno je da bi se mogao proglasiti „ZAŠTIČENO PODRUČJE“ zakonodavac NAGLAŠAVA da je obavezno provesti :
– GEODETSKU IZMJERU u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI od dana 01.01.2010. godine i to u analognom (papirnatom) i digitalnom obliku
– Katastarski planovi fizičkog prostora moraju zadovoljavati tehničkoj specifikaciji DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE RH
– Katastarski planovi moraju biti odgovarajućeg prikaznog mjerila i t0 1:500 ili 1:1000
– Granice na katastarskim planovima „ZAŠTIČENOG PROSTORA“ moraju biti jasno definirane a u fizičkom prostoru označene „MEĐNIM OZNAKAMA“ koje odgovaraju točnosti katastarskog plana ±5cm.
– VLASNIČKI STATUS nekretnina mora biti vidljiv na katastarskim planovima . Jasno i nedvosmisleno odvojene katastarske čestice u PRIVATNOM VLASNIŠTVU i katastarske čestice u DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU , vlasništvu REPUBLIKE HRVATSKE ili VLASNIŠTVU GRADA SPLITA.
Članak 127.
(1) Akt o proglašavanju zaštićenog područja iz članka 123. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona objavljuje se u »Narodnim novinama«, a akt o proglašavanju zaštićenog područja iz članka 123. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona u službenom glasilu jedinica područne (regionalne) samouprave i u »Narodnim novinama«.
(2) Kartografski prikaz zaštićenog područja u analognom i digitalnom obliku čuva donositelj akta o proglašenju, a jedan primjerak akta i kartografskog prikaza obvezno se dostavlja Ministarstvu i Zavodu.
(3) Akt o proglašavanju zaštićenog područja donositelj dostavlja područnom uredu za katastar, odnosno tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: područni ured za katastar), radi evidentiranja posebnog pravnog režima, a za zaštićena područja koja proglašavaju Hrvatski sabor i Vlada, akt o proglašavanju zaštićenog područja nadležnom područnom uredu za katastar dostavlja Ministarstvo.
(4) Nakon što nadležni područni ured za katastar evidentira posebni pravni režim, po službenoj dužnosti dostavit će nadležnom zemljišnoknjižnom sudu popis čestica radi upisa zabilježbe posebnog pravnog režima – zaštićeno područje u zemljišnim knjigama, pozivom na akt temeljem kojeg je proveo postupak evidentiranja posebnog pravnog režima u svojim evidencijama.
(5) Zabilježba iz stavka 4. ovoga članka provodi se u zemljišnim knjigama bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.
Predmetne odredbe navedene u članu 127. mogu se na navedeni način provesti isključivo nakon JAVNOG IZLAGANJA vlasnicima nekretnina i očitovanju vlasnika nekretnina pred sudcem u smislu da li se odriču ili ne odriču vlasničkih prava nad predmetnim katastarskim česticama u ZAŠTIČENOM POJASU.
U koliko je VLASNIK jasno rekao pred sudcem da zadržava prava vlasništva i sva prava nad nekretninom koja proizlaze iz USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE „jamči se pravo vlasništva“ nad nekretninom u zahvatnom prostoru ZAŠTIČENOG PROSTORA , Područni ured za katastar Split DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE za katastarske čestice u privatnom vlasništvu „ZAKONSKI“ nije ovlašten upisati „POSEBAN PRAVNI REŽIM NAD NEKRETNINOM“. U koliko Područni ured za katastar SPLIT DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE bez pravno valjanog akta a to je „javno bilježničke isprave“ ili „sudskog rješenja KOMASACIONE KOMISIJE“ upiše u posjedovni list novi pravni režim odgovorna osoba Pročelnik i Načelnik Područnog ureda za katastar Split DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE kazneno i materijalno u iznosu od 5.000.000,00kn (petmilijonakuna) za svaki pojedinačni pogrešni upis . Jednako tako odgovorna osoba Ravnatelj DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE odgovara kazneno i materijalno u iznosu od 5.000.000,00kn /petmilijonakuna) zbog povrede privatnog vlasništva za svaki pojedini neovlašteni upis posebnog režima nad privatnim vlasništvom..
Zakonom o zemljišnim knjigama decidirano je navedeno koji su to pravni akti po osnovu kojih se smije dirati u privatno vlasništvo. Želja lokalne uprave i samouprave za proglašavanjem ZAŠTIČENOG PROSTORA „PARK ŠUME MARJAN“ „NA MALA VRATA“ nije valjan pravni akt s kojim se smije izvršit upis TERETA u privatno vlasništvo jer to nije interes vlasnika nekretnine a sud, sudac – zemljišno knjižnog odjela Općinskog suda u Splitu ne smije dopustiti upis „TERETA“ na privatnom vlasništvu bez izričite suglasnosti / volje vlasnika.
„Akt“ po kojem Područni ured za katastar Split upisuje promjene nad nekretninama je „PRIJAVNI LIST“ izrađen od ovlaštenog geodetskog izvođača. Problem je u tome što „predmetni prijavni list“ koji se dostavlja Područnom uredu za katastar Split , DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE mora u sebi sadržavati : broj posjedovnog lista , broj zemljišno – knjižnog uloška , broj katastarske čestice , suglasnost vlasnika nekretnine po osnovu kojeg se promjena provodi i na zadnjoj strani „PRIJAVNOG LISTAS“ vlastoručni potpis u originalu vlasnika nekretnine . U koliko bilo koji podatak ne dostaje na „PRIJAVNOM LISTI“ upravni akt se smatra „TEHNIČKI NEISPRAVNIM UPRAVNIM AKTOM“ , što eksplicitno znači po predočenim neispravnim aktom „PRIJAVNIM LISTOM“ promjena u POSJEDOVNOM LISTU svakog pojedinog vlasnika Područnog ureda za katastru Split , DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE
NE SMIJE PROVESTI
jer u protivnom , kazneno i materijalno odgovara zbog izrade FALCIFIKATA.
Svi geodetski elaborati izrađeni od geodetskih ovlaštenika moraju biti izrađeni u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI.
Nije dovoljno da se „misli“ da je geodetski elaborat izrađen u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM kartografskoj projekciji već geodetski elaborat u svakom svom dijelu mora udovoljiti osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI.
Predmetna konstatacija znači:
– „NOMENKLATURA“ KATASTARSKOG PLANA mora udovoljavati tehničkoj specifikaciji HTRS96/TM za jedinstvenu podjelu na „listove“ katastarskog plana
– Koordinate detaljnih točaka moraju odgovarati osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI
– Brojevi katastarskih čestica moraju biti „NOVI“ bez diobnih pod oznaka
– Posjedovni listovi u katastarskom operatu moraju biti „NOVI“ u kojima numerički podatci : površina , klasa i kultura mora odgovarati stvarnom stanju u fizičkom prostoru
– ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. SPLIT mora biti urađena po provedenoj geodetskoj izmjeri u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTZOGRAFSKOJ PROJEKCIJI , nakon provedenog JAVNOG IZLAGANJA vlasnicima prikaza stvarnog stanje fizičkog prostora u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI i izjave vlasnika nekretnine da li je suglasan s predočenim stanjem ili nije . Ako je vlasnik suglasan s predočenim stanjem u kartografskom prikazu tada daje izjavu u kojoj se odriče prava „žalbe“ na predočeno stanje i može se pristupiti izradi ZEMLJIŠNE KNJIGE. U koliko vlasnik iskaže „ŽALBU“ i ne da suglasnost na predočeno stanje u kartografskom stanju sudac upisuje prigovor koji može biti „TEHNIČKE PRIRODE“ ili „PRAVNE PRIRODE“. Ne slaganje zbog TEHNIČKE POGREŠKE ispravlja se terenskim uviđajem i ispravkom pogrešno predočenog detalja : grafičkog i numeričkog. U koliko je prigovor „PRAVNE PRIRODE“ – povreda međne linije postupak ide u ubrzanu pravnu proceduru ili u redovnu pravnu proceduru u ovisnosti o procjeni sudca člana KOMASACIONE KOMISIJE. U predmetnom JAVNOM IZLAGANJU sa svaki „ZAŠTIČENI FIZIČKI PROSTOR“ vlasnik nekretnine se pojedinačno i osobno izjašnjava : da li prihvaća posebni režim ili ne prihvaća posebni režim nad vlasničkom katastarskom česticom . Imenovani sudac je dužan u zapisnik KOMASACIONE KOMISIJE upisati izvornu izjavu vlasnika nekretnine pogotovo kada vlasnik predmetne katastarske čestice ODBIJE predloženi novi pravni režim nad njegovim vlasništvom.
g) ZAKON O ŠUMAMA
Interes Republike Hrvatske , Članak 2.;
(1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.
Šuma i šumsko zemljište ; Članak 5. ;
(1) Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi.
Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske ; Članak 12.
(1) Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja.
(2) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.
(3) Na zahtjev stranke, o osnivanju novih gospodarskih jedinica te promjenama postojećih granica Ministarstvo odlučuje rješenjem.
(4) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan.
(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Šumoposjednik ; Članak 14.
(1) Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem.
(2) U smislu ovoga Zakona šumoposjednici su:
a) javni šumoposjednik je pravna osoba koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske
d) privatni šumoposjednik je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik šume i/ili šumskog zemljišta te posjednik na temelju pravnoga posla.
Upis u upisnik privatnih šumo-posjednika Članak 15.
(1) Privatni šumo-posjednik može se upisati ili brisati iz upisnika privatnih šumo-posjednika na temelju zahtjeva.
(2) Privatni šumo-posjednici se upisuju u upisnik privatnih šumo-posjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri nadležnim uredima Službe.
Gospodarenje i korištenje šumama i šumskim zemljištima ; Članak 16.
(5) Šumama i šumskim zemljištima koji nisu u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare privatni šumo-posjednici.
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske ; Članak 17.
(1) Javni šumoposjednik je pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Osnivač javnog šumoposjednika kao društva s ograničenom odgovornošću je Republika Hrvatska.
(3) Sjedište javnog šumoposjednika je u Zagrebu.
(4) Naziv javnog šumoposjednika je »HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću«.
(5) Pravni oblik, unutarnja organizacija i djelatnosti društva javnog šumo-posjednika utvrđeni su izjavom o osnivanju.
Izdvajanje šumskog zemljišta u svrhu poljoprivredne uporabe i uključivanje zemljišta u šumskogospodarsko područje ; Članak 52.
(1) Pojedino šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.
PRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMA ; Članak 60.
(1) U iskaz površina uvrštavaju se sve površine sukladno članku 4. Zakona o šumama bez obzira na vrstu uporabe evidentirane u katastru.
(2) Površine obrasle početnim razvojnim stadijima šumskih sastojina za koje vrsta uporabe evidentirana u katastru nije šuma, a koje se uz gospodarski opravdane troškove mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ne uvrštavaju se u šumskogospodarske planove.
(3) Površine u privatnom vlasništvu uvrštene u šumskogospodarski plan za koje vrsta uporabe u katastru nije šuma, šumoposjednik može, privesti vrsti uporabe koja je evidentirana u katastru. Promjene se evidentiraju u šumskogospodarskom planu.
(4) Iskaz površina sadržava podatke po kategorijama šuma i šumskih zemljišta, popis katastarskih čestica po odjelima i odsjecima.
(5) Promjene površina u odnosu na proteklo polurazdoblje moraju se obrazložiti po katastarskim općinama i katastarskim česticama.
(6) Površine se prikazuju po katastarskim česticama prema posjedovnom i vlasničkom stanju.
(7) Za šume šumo-posjednika obrazac O-14 ne mora sadržavati podatke o vlasnicima.
(8) Posebno se iskazuju površine šuma i šumskih zemljišta prema namjeni.
(9) Ukupna površina šuma iskazuje se po županijama i gradovima/općinama.
(10) Posebno se iskazuju radno nedostupne površine šuma i šumskih zemljišta.
Razvidno je da ove zakonske odredbe u velikoj mjeri ograničava ovlaštenika pri izradi EKSPERTIZE „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“
Ne primjereno je da gospodin dr.sc. Alen Berta, dipl. ing. šum. iznosi da sportaš „rekreativac“ smije ući u privatno vlasništvo i uznemiravati privatnog vlasnika nekretnine.
Da li se je gospodin dr.sc. Alen Berta, dipl. ing. šum. zapitao da li ja , BOŽIDAR VIDUKA kao „sportaš rekreativac“ blatan do glave smijem ući u njegov dnevni boravak ili spavaću sobu i odraditi neke zanimljive sportske aktivnosti u njegovom privatnom vlasništvu.
U narodu se kaže „da žena drži tri ćoška od kuće a muž jedan ćošak kuće ali pri tome žena drži i muža“ , u navedenom kontekstu da li supruga gospodina dr.sc. Alena Berta, dipl. ing. šum. dopustila da u blatnim tenisicama protrčim kućom ili stanom jer je „sportašu – rekreativcu“ dozvoljeno po mišljenju gospodina dr.sc. Alena Berta, dipl. ing. šum. uči u privatno vlasništvo i devastirati privatno vlasništvo.
Privatni vlasništvo na Poluotoku Marjanu ili privatno vlasništvo gospodina dr.sc. Alena Berta, dipl. ing. šum. uživaju istu pravnu zaštitu , prema narodnoj izreci : „Tele za tele iako nije jednako šareno!“.
Gospodin dr.sc. Alen Berta, dipl. ing. šum. mora znati da je REPUBLIKA HRVATSKA prema ZAKONU O ŠUMAMA vlasnik kulture šuma neovisno da li se radi o knjižnom ili van-knjižnom vlasništvu.
U ovom slučaju lokalna uprava i samouprava GRAD SPLIT nema ni jednog kvadratnog metra kulture „šuma“ u svom vlasništvu već isključivo REPUBLIKA HRVATSKA.
Brojni pravni postupci onemogućavaju izradu EKSPERTIZE „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“
Činjenica je da Državno odvjetništvo provodi izvide širih razmjera o Marjanu. Uključeni su županijsko i općinsko državno odvjetništvo, kao i kazneni i građanski odjel, kako doznajemo.
DORH u Splitu provodi izvide zbog sumnje na počinjenje više kaznenih djela. Prenošenje zaraznih bolesti životinja i organizama štetnih za bilje, što je kazneno djelo iz članka 206. Kaznenog zakona, kazneno djelo pustošenje šuma po članku 209., te za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće-opasnom radnjom ili sredstvom, čl. 215. KZ.
U kaznenoj prijavi broj : KR-DO-42/2019 lokalna uprava i samouprava GRAD SPLIT i Javna ustanova za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ terete se zbog:
– Nezakonito upravljanje tuđim vlasništvom lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA
– Nepriznavanje ZAKONA O ŠUMAMA na ingerenciji upravljanja teritorijalnom prostoru koji je povjeren lokalnoj upravi i samoupravi GRADU SPLITU
– LAŽNO PREDSTAVLJANJE lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA pri upravljanju površinom pod kulturom šuma. Većom površinom od 0,1ha pod šumom u skladu sa ZAKONOM O ŠUMAMA upravlja trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d. o. o.
– LAŽNO PREDOČENJE POVRŠINE POD KULTUROM ŠUMA na Poluotoku Marjan
– EKOCID
– Uništenje privatne imovine – uništenje privatnog vlasništva
– NALAZ sudskog vještaka gospodina mr. sc. MILANA ARVAYA dipl. ing. šum.
– Protu-pravno proglašenje „ELEMENTARNE NEPOGODE“
– Ograničeno kretanje na Poluotoku Marjan od strane lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA i Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“
– Povreda USTAVNOG POSTULATA – slobode kretanja u REPUBLICI HRVATSKOJ definiraju NEZAKONITO ograničavanje kretanja građana po Poluotoku Marjan lokalne uprave i samouprave GRADA SPLITA i Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ „PROTU – USTAVNI ČIN / DJELO“
Kaznena prijava je provodena iz razloga što tuženici : lokalna uprava i samouprava Grada Splita na svom teritorijalnom prostoru proglašavaju NIŠTAVNOST „ZAKONA O ŠUMAMA“ , samim činom postupanja suprotno navedenom zakonu počinila su se KAZNENA DJELA
„KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE ,
KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca ,
NEOSNOVANO STJECANJE MATERIJALNE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE ,
ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI“
Za kazneno dijel :
Lažnog predstavljanja
Neosnovano stjecanje materijalne dobiti zbog lažnog predstavljanja
Udruživanja u zločinačku organizaciju
Pri javnom izlaganju gospodina dr.sc. Alena Berta, dipl. ing. šum. na javnoj raspravi EKSPERTIZE „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“ nije moguće tvrditi od strane gospodina dr.sc. Alena Berta, dipl. ing. šum. da ga se trenutna situacija na Poluotoku Marjan ne tiče jer on i njegov stručni tim radi „PROGRAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“ za vremenski period od 2019 godine do 2029. godine.
Situacija u EKSPERTIZI mora biti predočena činjenično i točno što za posljedicu ima da kultura šuma na poluotoku Marijan ima fizičku granicu sa „Maranguničevim šetalištem“ , Južno od šetnice su poljoprivredne kulture u privatnom vlasništvu što zahtjeva činjeničnu konstataciju u EKSPERTIZI.
Privatni vlasnici Poluotoka Marjana su „bojkotirani“ od strane elektroničkih medija i pisanih dnevnih tiskovina , pa ovim putem se iznosi stav i činjenica privatnih vlasnika .
Privatni vlasnici ne mogu biti u obuhvatnom prostoru kulture „šuma“ činjenično nisu što definira da će od nadležnog Ministarstva tražiti izuzeće iz „PROGRAMA ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“ , ako im se koji slučajem ne udovolji pokrenut će pojedinačne upravne postupke na UPRAVNOM SUDU U SPLITU.
Pravni postupak odgađa provedbu „PROGRAMA ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA ZA GOSPODARSKU JEDINICU“ na neodređeno vrijeme dok ne završe svi pravni postupci.
Prema “Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi”, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 6. travnja 2001. godine (članak 5):
GRAD
“Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.
Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.””
PRAVNA OSOBA, FIZIČKA OSOBA
U Republici Hrvatskoj ne postoje ljudi već samo osobe. Ako ste čovjek onda formalno pravno niti ne spadate u Sustav nazvan RH. Nužno je razlikovati termine jer se tu krije prevara. Bog kada je kreirao svijet kreirao je i čovjeka, nije kreirao osobu. Stoga ja sam čovjek, a osoba mogu biti samo ako želim ili ne biti ako ne želim.
Pravna osoba ili pravno lice je izmišljena osoba, registrirana kod države u svrhu odbacivanja odgovornosti sa žive individue ili žive osobe ili živog lica. To je prava istina.

Pravne osobe su na primjer vlada, država, gradovi, humanitarne organizacije, policija, porezna uprava, firme, poduzeća ili preduzeća, tvrtke, offshore kompanije, fundacije i klubovi, crkve i mogu da postoje u raznim drugim oblicima.
Pravna osoba. Koji se oblici statusnog organiziranja za potrebe poslovanja smatraju pravnom osobom podložnom oporezivanju – to je pitanje na koje različite države različito odgovaraju. Opće je pravilo da dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću za potrebe oporezivanja imaju odvojenu osobnost s obzirom na njihove dioničare (tj. vlasnike udjela). Obratno, javno se trgovačko društvo (partnership) za potrebe oporezivanje često ne smatra odvojenim pravnim subjektom, a njegova se dobit (profits) oporezuje kod pojedinih članova društva.
Izuzeci od toga pravila postoje, npr. ako se komanditno društvo za potrebe oporezivanja tretira kao pravna osoba, te je njegova dobit podložna porezu na dobit trgovačkih društava (corporate income tax), a ne oporezuje se kod pojedinih komanditora.
Treba napomenuti da se pojam pravne osobe definiran za potrebe oporezivanja može ili ne mora podudarati s pojmom pravne osobe kako je ona općenito definirana u nekom pravnom sustavu.
Pravna osobnost jedan je od pojmova koji se relativno često pojavljuje u poslovanju i medijima, a većina nas jednostavno prijeđe preko njega ne razmišljajući previše o tome što on doista znači.
Što je pravna osoba ?
Najlakše je započeti od distinkcije pravne i fizičke osobe. Naime, jasno je i logično da svaki čovjek, fizička osoba, može biti nositelj prava i obveza, primjerice može biti vlasnik nekretnina, tužiti nekoga pred sudom, dignuti kredit, otvoriti račun u banci…
Međutim, razlika je u tome što čovjek može biti nositelj prava i obveza već od trenutka svog rođenja (iznimno prije!), dok pravna osoba, primjerice d.o.o., postaje „osoba“ trenutkom upisa u sudski registar. Svojim „rođenjem“, upisom u sudski registar, d.o.o. je steklo pravnu osobnost što znači da se od tog trenutka smatra da je d.o.o. posebna osoba sposobna biti nositeljem svih prava i obveza.
Kao posebna osoba,“d.o.o.“ je potpuno odvojeno od svojih osnivača fizičkih osoba te može u pravnom prometu samostalno stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti, ali i biti tuženo.

Obveze koje preuzme d.o.o. samo su njegove obveze te za njih d.o.o. odgovara cijelom svojom imovinom, isto kao što fizička osoba odgovara za svoje obveze svojom imovinom.
Sukladno tome, ako ste osnovali d.o.o., nećete osobno odgovarati za obveze koje je preuzelo vaše d.o.o. To se u pravnoj teoriji slikovito naziva „korporativnim velom“ koji odvaja društvo od njegovih osnivača te štiti osnivače od osobne odgovornosti za obveze društva.
Razumljivo je da se mnogi odlučuju za osnivanje društva upravo radi blagodati koje pruža „korporativni veo“, ali treba imati na umu da taj „veo“, odnosno pravna osobnost nije neprobojna.

Naime, član trgovačkog društva ne može se pozivati na „korporativni veo“ ako u svom radu zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkog društva ne odgovara za njegove obveze.
Lokalna i područna (regionalna) samouprava
Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ustavom Republike Hrvatske propisano je da je u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom građanima na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Uspostava sadašnjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj započela je 1992. godine postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira te je sustav uspostavljen 1993. godine, stupanjem na snagu zakona kojima se uređuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav, način financiranja lokalne samouprave, a oživotvoren provedbom prvih lokalnih izbora.

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.
Navedene pojmove je potrebno rastumačiti jer se u javnoj raspravi terminologija prilagođava situaciji kako bi se građani zbunili pri traženju određenih informacija . Određenom terminologijom gospodin dr.sc. Alen Berta, dipl. ing. šum. je pokušao obmanuti prisutne građane na javnom izlaganju dana 18. travnja 2019. godine.

BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike

HOP