ŠTO EUROPA MISLI O NAMA ?
Da bi građani REPUBLIKE HRVATSKE mogli komentirati ili donositi neki sud o radu HRVATSKIH POLITIČARA tada trebaju imati informaciju što druga politička ili upravna tijela EUROPSKE UNIJE misle o nama i na osnovu čega donose sud.
Priloženo je :
Izvješće za Hrvatsku 2019. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI I EUROSKUPINI
Europski semestar 2019.: ocjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011
Navedeni dokument EUROPSKE UNIJE trebao bi biti na službenim stranicama VLADE REPUBLIKE HRVATSKE i državnim tijelima sa prenesenim ovlastima.
Iznesene činjenice u urađenoj EKSPERTIZI bitno se razlikuju od prezentiranih podataka nadležnih tijela REPUBLIKE HRVATSKE.
Svako građanin REPUBLIKE HRVATSKE može oformiti mišljenje i sud o radu političkih i upravnih tijela REPUBLIKE HRVATSKE.
Evo jednog segmenta IZVJEŠĆA :
Europska komisija – Priopćenje za tisak
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019.: I dalje moramo štititi neovisnost pravosudnih sustava
Bruxelles, 26. travnja 2019.
Europska komisija danas je objavila svoj Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. u kojem se prikazuju i uspoređuju pokazatelji neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica.
Informacije koje se u njemu nalaze pomažu nacionalnim tijelima da poboljšaju svoje pravosudne sustave. Rezultati su mješoviti i pokazuju, s jedne strane, relativno poboljšanje učinkovitosti pravosudnih sustava i kvalitete pravosuđa, no, s druge strane, sve lošiju percepciju neovisnosti pravosuđa.
Povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vĕra Jourová izjavila je: Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. izlazi u vrijeme velikih pritisaka na vladavinu prava u nekim dijelovima Europe. Drago mi je što je došlo do poboljšanja u pravosuđu u mnogim zemljama. No, nažalost, u drugima vidimo negativne trendove. I dalje previše građana EU-a svoje pravosudne sustave ne smatra neovisnima i predugo čekaju na izvršavanje pravde.
Ovo je sedmi takav pregled stanja u području pravosuđa, u kojem se nastavljaju razvijati različiti pokazatelji te se još više naglašava neovisnost pravosuđa kao ključan element kojim se podupire vladavina prava u državama članicama.
Jedan je od novih elemenata Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. i pregled disciplinskih režima koji se odnose na suce u nacionalnim pravosudnim sustavima te mehanizama zaštite kojima se sprečava politička kontrola sudskih odluka. Osim toga, bavi se i upravljanjem ovlastima nad nacionalnim tužiteljstvima u nacionalnim pravosudnim sustavima, među ostalim imenovanjem i razrješenjem dužnosti tužitelja, što su ključni pokazatelji neovisnosti tužiteljstva.
Glavni zaključci pregleda za 2019. sljedeći su:
• Postoje neki pozitivni trendovi u učinkovitosti pravosudnih sustava: Prema Pregledu, u razdoblju između 2010. i 2017. vidljiv je napredak u većini država članica koje se, kako je utvrđeno u europskom semestru, suočavaju s određenim poteškoćama. Od 2010. u gotovo svim tim državama članicama trajanje prvostupanjskog postupka skratilo se ili je barem ostalo nepromijenjeno. Usto, prvostupanjski postupci u predmetima pokrenutima zbog pranja novca u prosjeku traju do godinu dana, iako u nekim državama članicama i dalje mogu trajati dvije ili više godina.
• Percepcija neovisnosti pravosuđa sve je lošija: Prema danas objavljenom istraživanju Eurobarometra percepcija neovisnosti pravosuđa u dvije trećine država članica bolja je u odnosu na 2016. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, percepcija neovisnosti pravosuđa u javnosti pogoršala se u oko 60 % država članica[1]. Moguće političko uplitanje i vršenje političkog pritiska glavni su razlozi zbog kojih građani smatraju da suci i sudovi nisu neovisni. Pregled stanja u nacionalnim tužiteljstvima pokazuje da u nekim državama članicama postoji tendencija da se ovlasti za, primjerice, evaluaciju, promicanje ili premještanje tužitelja nalaze u rukama jednog tijela.
• Kvaliteta pravosuđa: U 2017. izdaci opće države za sudove ostali su stabilni u svim državama EU-a.
Podaci Europske pravosudne mreže pokazuju da većina sudova nastoji poboljšati kvalitetu presuda tako da sucima pruža posebno osposobljavanje o strukturi i stilu obrazloženja i sastavljanja presuda. U nekim državama članicama korisnici sudova mogu zatražiti objašnjenja sudskih odluka. U usporedbi s prethodnim godinama više građana ima pristup sudskim presudama na internetu, a posebice objavljenim presudama sudova najvišeg stupnja: 19 država članica sada objavljuje sve presude u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima.
Sljedeći koraci
Rezultati Pregleda za 2019. već su uzeti u obzir pri ocjenjivanju po državama u okviru europskog semestra 2019., a bit će uzeti u obzir i prilikom pripreme prijedloga preporuka za pojedine zemlje za 2019.
O tim preporukama raspravljaju države članice u Vijeću. Čelnici EU-a potvrđuju ih u lipnju, a Vijeće ih donosi u srpnju. Vlade ih potom uključuju u svoje planove reformi i državne proračune za sljedeću godinu.
Pozadina
Pokrenut 2013., Pregled stanja u području pravosuđa jedan je od alata Komisije za vladavinu prava u EU-u za praćenje pravosudnih reformi u državama članicama i uzima se u obzir u europskom semestru. Tim se godišnjim pregledom procjenjuju neovisnost, kvaliteta i učinkovitost pravosudnih sustava država članica. Riječ je o komparativnom alatu koji se nadopunjuje ocjenama po državama, koje se predstavljaju u izvješćima za pojedine zemlje te omogućuju dublju analizu nacionalnog pravnog i institucijskog konteksta.https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/effective-justice/rule-law/rule-law-framework_hrhttps%3A//ec.europa.eu/info/business-economy-euro/economic-and-fiscal-policy-coordination/eu-economic-governance-monitoring-prevention-correction/european-semester/framework/european-semester-why-and-how_hr
U Pregledu stanja naglasak se stavlja na tri glavna elementa djelotvornog sustava pravosuđa:
• učinkovitost: pokazatelji trajanja postupaka, stope rješavanja predmeta i broja neriješenih predmeta
• kvaliteta: pokazatelji pristupačnosti, primjerice, pravne pomoći i sudskih pristojbi, osposobljavanja, praćenja sudskih aktivnosti, proračuna, ljudskih resursa i standarda kvalitete presuda
• neovisnost: pokazatelji percepcije neovisnosti pravosuđa u javnosti i poduzećima, pokazatelji povezani s mehanizmima zaštite u pogledu sudaca i mehanizmima zaštite u pogledu funkcioniranja nacionalnih tužiteljstava.
Poboljšanje djelotvornosti nacionalnih pravosudnih sustava jedan je od prioriteta europskog semestra, godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike EU-a. Pregled stanja u pravosuđu u državama članicama pomaže da se to i postigne tako što pruža usporedni godišnji pregled funkcioniranja nacionalnih pravosudnih sustava. Kada se u pojedinačnim izvješćima za pojedine zemlje utvrdi da postoje ozbiljne poteškoće, tada Vijeće, na prijedlog Komisije, donosi ciljane preporuke za pojedine zemlje.
Što je to izneseno u dokumentu „Bruxelles, 27.2.2019. SWD(2019) 1010 final“
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Prikaz teksta u „PDF – u“ :
2019-european-semester-country-report-croatia_hr (1)
HOP