Partizanski pubertetlija N. Dedić koji je javno pred TV kamerama priznao da je hladnokrvno ubio njemačkog vojnika naoružanog – demižonom, i STASI-baba, komunistička DDR omladinka i nova politička pomajka Andreja pl. Anemičnog.
Zaključite sami kolika je metla potrebna za pomesti Hrvatsku…
Dragi moji, Hrvatska je ponovno okupirana.
Zlatna komunistička mladež otima Hrvatima svaki djelić identiteta, dok mi oplakujemo one najbolje među nama, iz godine u godinu, iz tužne obljetnice u tužnu obljetnicu…
Što će ostati od nas?- branitelj Dario Knežić komentira.
o
Svaka sličnost, ili nedobog neka insinuacija, je slučajna …
Dok se Hrvati sjećaju Bleiburga u Zagrebu partizanski koljač se slika sa Merkelicom, komunističkom nakazom iz DDR-a koja je uništila EU…Zašto na komemoraciji na Bleiburgu austrijska policija nije zabranila zastavu na kojoj se nalaze komunistička obilježja kao što je crvena zvijezda, a pod kojom zastavom je ona šaka bijednika radničke fronte održala prosvjedni skup? Zar su obilježja totalitarnih režima kao što je komunistički dozvoljena?
Glas za kradeze je glas takve!
Ne može se naprijed dok se ovakav genocid nad hrvatskim narodom prešućuje ili (što je još gore) – opravdava. Sad će novi prišt, smrdex, bljutarnji ili smećernji tražit opravdanje kod ‘stručnjaka od formata’ kao Josipovića, Klasića, Pilsela, Tomića šešira punog dreka ili sličnih..
Danas znamo da je između 40 tisuća i 45 tisuća djece Nijemaca mlađih od 14 godina poslano u Titove logore, a najmanje šest tisuća (13 posto) izgladnjelo je do smrti. Posebno okrutno bilo je brutalno uzimanje djece od majki budući da su gotovo sve mlade žene otpremljene kao ropkinje u Rusiju.
Također je dokumentirano kako je više od 20 tisuća djece odvedeno iz tih logora i poslano u sirotišta diljem Jugoslavije. Braća su odvojena, većina djece dobila su slavenska imena i poslana su na područja daleko od domova svojih predaka kako bi se susrela s novom ideologijom koja bi od njih napravila prave patriote Titove države. Ovaj proces renacionalizacije protivi se ljudskim pravima i osobnom dostojanstvu prema deklaraciji UN-a iz 1948. godine.
HOP