O pravnoj utemeljenosti najnovijih rješenja o rasporedu na radno mjesto
Rješenja „o rasporedu na radno mjesto“ koja su ovog mjeseca podijeljena zaposlenicima Ministarstva vanjskih i europskih poslova donijeta su (kako to nedvojbeno proizlazi iz njihova uvoda) isključivo na temelju opće odredbe članka 63. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, kojom je propisana forma donošenja odgovarajućih akata kada su u pitanju prava i dužnosti koje proizlaze iz radnog odnosa u državnoj službi (– „Odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, stavljanju na raspolaganje, ocjenjivanju te prestanku državne službe upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela“), pri čemu je izostalo i pozivanje na bilo koji konkretan propis kojim je reguliran sadržaj – u konkretnom slučaju raspored državnog službenika na radno mjesto u službi vanjskih poslova (- o čemu govori točka 1. u Rješenju!)
Odnosno, kako to u konkretnom slučaju proizlazi iz Rješenja, KLASA: UP/I-080-04/19-01/167, URBROJ: 521-GT-01-03-19-1, od 22. svibnja 2019. godine, državni službenik se u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova „raspoređuje s danom 1. lipnja 2019. godine na radno mjesto broj 95“, a da se ne navodi ni konkretan razlog, niti ijedan propis vezan uz službu vanjskih poslova, tj. ni Zakon o vanjskih poslovima (Narodne novine, broj: 48/96, 72/13, 127/13 i 39/18) ni Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih poslova (Narodne novine, broj: 20/17 i 58/18).
A u šturom se obrazloženju tek navodi kako je – „temeljem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova (Narodne novine, broj: 15/2019), potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova donijela 20. svibnja 2019. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Sistematizaciju radnih mjesta koja je sastavni dio cit. Pravilnika“.
Napomena: Nesporno je da slijedom članka 20. stavka 1. Zakona o vanjskim poslovima – „ministar vanjskih poslova upravlja službom vanjskih poslova“, no isto je tako nesporno da slijedom članka 18. Zakona u sustavu državne uprave – „ministri donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni“, a što se kao takvo savršeno uklapa i u smisao članka 19. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (– „Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu“), uz napomenu da je upravni postupak zakonito moguće provesti postupajući isključivo po članku 5. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku (– „Javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti“).
Temeljni pravni okvir za donošenje pravilnika službe vanjskih poslova
Članak 63. stavak 1. Zakona o sustavu državne uprave (– „Načela za unutarnje ustrojstvo kao i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade“), stavak 2. (– „Uredbom Vlade uređuje se i unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave“) te stavak 3. (– „Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka, pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade“), predstavljaju jedinstveni pravni okvir za donošenje svih pravnih akata vezanih i uz neposredno funkcioniranje službe vanjskih poslova, pri čemu je pravni okvir za sastavljanje internog pravilnika dodatno utvrđen i člankom 66. Zakona o vanjskim poslovima (– „Pravilnikom o unutarnjem redu službe vanjskih poslova koji donosi ministar vanjskih poslova, uređuje se: 1. unutarnji nadzor nad radom diplomatske misije ili konzularnog ureda, 2. posebni uvjeti za prijam državnih službenika i namještenika u službu vanjskih poslova, 3. postavljenje u diplomatsko zvanje u Ministarstvu vanjskih poslova, 4. raspored u diplomatska zvanja nakon povratka iz diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda, u Ministarstvo vanjskih poslova, 5. uvjeti za promicanje državnih službenika i namještenika u službi vanjskih poslova, 6. način i uvjeti korištenja godišnjeg odmora, 7. uvjeti za sklapanje ugovora o obavljanju administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova s državljanima države primateljice“), i to uz neizostavno postupanje u okvirima članka 19. stavak 1. Zakona o sustavu državne uprave (– „Pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene“), te stavka 4. Zakona o sustavu državne uprave (– „Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u ‘Narodnim novinama’, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave“) koji kao takav jasno i nedvojbeno proizlazi iz članka 90. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske (– „Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske“).
Uz navedeno, bitan element za donošenje pravilnika propisan je i u članku 18. Zakona u sustavu državne uprave (– „Ministri, …donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama dane ovlasti“).
Temeljni pravni okvir za plaće u službi vanjskih poslova
Sukladno članku 74. stavku 1. Zakona o državnim službenicima (– „Radna mjesta se klasificiraju prema standardnim mjerilima za sva državna tijela…“), sukladno stavku 2. (– „Klasifikacija radnih mjesta predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaća u državnoj službi“) te sukladno članku 5. (– „Detaljnu razradu radnih mjesta unutar svake kategorije utvrđuje Vlada uredbom“).
Vezano uz obveze propisane u Zakonu o državnim službenicima, te vezano uz ovlasti odnosno zaduženja propisana u članku 1. stavku 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (– „Vlada… donosi uredbe za izvršenje zakona…“), odnosno vezano uz obvezu propisanu u članku 50. stavku 1. Zakona o vanjskim poslovima (– „Plaće, dodaci i naknade profesionalnih i ugovornih diplomata u službi vanjskih poslova uredit će se Uredbom o plaćama, dodacima i naknadama koju donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vanjskih poslova“), Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova (Narodne novine, broj: 22/03, 48/03, 39/06, 36/07, 25/13, 48/18 i 15/19), čije posljednje izmjene i dopune (od 7. veljače, objavljene u Narodnim novinama, broj: 15/19) kao dodatak sadrže i – „Popis posebnih naziva radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u sjedištu službe vanjskih poslova“.
Napomena: U posljednjoj Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova (Narodne novine, broj: 15/19) nisu propisane „prijelazne i završne odredbe“ te se ne spominje niti bilo kakva potreba intervencije u internom Pravilniku, kao što je to, npr., bilo u slučaju donošenja Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih i europskih poslova (Narodne novine, broj: 55/18), u kojoj je Vlada Republike Hrvatske u članku 20. propisala da će – „ministar vanjskih i europskih poslova, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova s odredbama ove Uredbe u roku od 30 dana od dana njezina stupanja na snagu“, a što samo po sebi predstavlja zadaću u potpunosti sukladnu članku 18. Zakona u sustavu državne uprave, kojim je propisano da – „ministri donose pravilnike za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni“, te u potpunosti sukladnu članku 5. Ustava Republike Hrvatske, kojim je propisano da – „u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom; Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske“, isto kao i sukladnu članku 19. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske, kojim je propisano da – „pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu“.
Podružnica SDLSN
HOP