Ovim memorandumom opisuju se sumnje da je u vezi s pripremom, izradom, provedbom i implementacijom Lex Agrokora, posebno uvedenog zakona u Hrvatskoj koji je utjecao na Agrokor Grupu u Hrvatskoj, izvršeno nekoliko kaznenih djela.

Dokazi izneseni u ovom memorandumu podupiru ovu sumnju na razinu koja je iznad razumne i dovoljni su da bilo koje nadležno tužiteljstvo pokrene istragu o navedenom pitanju.

Memorandumom se ukazuje na zabrinutost da su kaznena djela počinili neki od ključnih ljudi, vladini dužnosnici, strvinarski fondovi i druge osobe koje su sudjelovale u pripremi, izradi, provedbi i implementaciji Lex Agrokora, posebnog zakona usmjerenog na Agrokor.

Memorandum otkriva dva glavna kraka kriminalne zavjere i djela.

Prvi krak odnosi se na nezakonito izvlačenje novca iz Agrokora od strane tzv. “BORG grupe” agenata u uroti i zajedničkog pothvata s AlixPartners, tvrtkom “angažiranom” da “savjetuje” Agrokor. Ovaj dio također sadrži i elemente korupcije, budući da su određene isplate izvršene od strane AlixPartnersa samoj grupi BORG kao naknada za njihove uloge dok su bili agenti vladinih dužnosnika.

Drugi krak odnosi se na nezakonite aktivnosti BORG Grupe u zavjeri sa strvinarskim fondom Knighthead Capital Management LLC. Aktivnosti uključuju trgovanje dionicama na temelju povlaštenih informacija, korupciju, prijevare protiv Agrokora i njegovih tvrtki, preferencije prema ilegalnim vjerovnicima i druge radnje. Također postoji izravna poveznica krivičnih djela počinjenih od strane Knightheada i BORG grupe i prijedloga posljednje implementacije Lex Agrokora – tj. „Nagodbe”.

Nagodba pretpostavlja potpuno nametanje određenih posebnih dogovora koji su predmet ovog memoranduma i, kao što dokazi pokazuju, koji su proizvod kriminalne zavjere.

Glavni počinitelji brojnih prekršaja koji će se navesti su:

⦁    Takozvana BORG grupa – privatna skupina vladinih dužnosnika, savjetnika i konzultanata koju su izabrani dužnosnici vlade nezakonito angažirali za proizvodnju i provedbu vladine intervencije u Agrokoru. Ta je skupina zatim dodatno iskoristila taj nezakoniti mandat u korist njih i određenih trećih strana. Grupa BORG će zajedno s AlixPartners primiti više od 80 milijuna eura, u izravnom kršenju relevantnog pravnog okvira te u zavjeri za prevaru Agrokora i njegovih vlasnika.

⦁    Knighthead Capital Management LLC, investicijski fond registriran u SAD-u koji ulaže u takozvane “posebne” situacije. To je agresivni investicijski fond s poviješću neprijateljskih investicijskih strategija koje se primjenjuju u brojnim zemljama – od Argentine i Puerto Rica, do Austrije i sada u Hrvatskoj. Predviđa se da je Knighthead zaradio više od 200 milijuna eura protuzakonitim radnjama.

⦁    AlixPartners LLP UK i AlixPartners UKRAINE LTD UK, koji su zajedno s grupom BORG iz tvrtke izvukli više milijuna eura, ponovno se u potpunosti oslanjajući na nezakonite sporazume s grupom BORG i preferencije koje su im dodijeljene u zavjeri s navedenom skupinom

Posebna situacija koja je dopuštala gore navedenim subjektima da se bave kriminalnim aktivnostima nastala je u odnosu na tvrtku Agrokor. U onome što je prvi takav način intervencije vlade u privatnu tvrtku u novijoj povijesti Europske unije, Agrokor je de facto nacionaliziran od strane hrvatske vlade putem posebnog zakonodavstva. Međutim, nizozemski vlasnici Agrokora ostali su pravni vlasnici Agrokora u svim ključnim vremenima tijekom procesa Lex Agrokora.

Ovo posebno zakonodavstvo pod nazivom Lex Agrokor nije bilo djelo hrvatskih institucija. Posebno zakonodavstvo o intervencijama, kao što će biti dodatno razrađeno u nastavku, savjetovano je i sastavljeno od strane grupe privatnih osoba kojima je dano (nezakonito) ovlaštenje za njegovu izradu i provedbu.

Ova privatna skupina pojedinaca (tzv. Grupa BORG) bila je ovlaštena od strane određenih vladinih dužnosnika, ali su bili potpuno nevezani za bilo koji ugovorni, etički ili zakonski standard u svom radu. Angažirani su protivno zakonu, bez ikakve službene odluke, i djelovali su potpuno izvan sustava državne kontrole. Imali su odriješene ruke da čine ono što su htjeli, i zapravo su izradili intervencionistički alat koji im je odgovarao. Nakon što je ovaj posebni zakon bio na snazi, ista grupa koja ju je izradila, ušla je u tvrtku za koju su je izradili, te preuzela upravljanje i „savjetodavne“ pozicije.

⦁    Ova BORG grupa (razlozi za ime se navode u nastavku), s Knightheadom i AlixPartnerima uspjela je iskoristiti ovu situaciju putem kontakata s insajderima i nezakonitog lobiranja, a sve s ciljem profita od toga. Tako na primjer:

⦁    Prvo, dokazi pokazuju da je Knighthead zbog izravnih i neizravnih kontakata s tom grupom i djelotvornom korupcijom izgradio poziciju u obveznicama Agrokora trgujući na temelju vrlo vjerojatnih insajderskih informacija. Knighthead je tada, u zavjeri s navedenim pojedincima, protuzakonitim lobiranjem, izmjenio posebni zakon koji će omogućiti Knightheadu profit od prodaje svojih obveznica Agrokoru. Nakon što je navedena skupina osoba bila angažirana u Agrokoru, Knighthead je Agorkorove obveznice vratio Agrokoru za više od pet puta više od tržišne cijene, unatoč navodnom problemu Agrokora i time ostvario ogroman profit zbog odnosa s tom skupinom ljudi. U vrijeme prodaje Agrokor je bio u rukama navedene skupine osoba.

⦁    Drugo, dokazi također pokazuju da su AlixPartneri, zbog izravnih i neizravnih kontakata s tom skupinom, kao i kroz djelotvornu korupciju, uspjeli osigurati unosne ugovore vezane uz intervenciju u Agrokoru, nakon čega su proslijedili isplate članovima grupe BORG ,

Godinu dana se izvlačilo, na obostranu korist, iz ove „posebne situacije“ u Agrokoru. Primjerice, Knighthead je dobio ne samo dobitak od otkupa obveznica, već je i uspio dobiti druge pogodnosti (kao što su plaćanje agresivnih kamatnih stopa i nerazmjerno visoki udjeli u kapitalu nakon plana restrukturiranja).

Smatramo da trenutno dostupni dokazi upućuju na dovoljnu sumnju da su Knighthead, grupa BORG i AlixPartners počinili nekoliko kaznenih djela kažnjivih po zakonu ne samo u Hrvatskoj, nego i u Nizozemskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji.

Imajući u vidu poziciju BORG Grupei njihov mandat agencije s državnim službenicima – jasno je da kaznena djela u nastavku imaju jasne elemente korupcije – kao što su „olakšavajuća plaćanja“ koja su im dana, uzimajući u obzir njihove pozicije kao vlada i / ili agenti vladinog službenika.

⦁    Veći dio ovih dokaza sada je dostupan zbog brojnih curenja podataka koja su se dogodila u Hrvatskoj i zbog rada istraživačkih novinara koji su otkrili posebne odnose i aktivnosti Knightheada. Tri ključna dijela curenja su:

⦁    Hotmail afera (curenje objavljeno od strane vodećeg informativnog portala Index.hr koji uključuje privatne poruke e-pošte gospođe Martine Dalić, tadašnje potpredsjednice Vlade RH), b)

⦁    Curenje izjava (curenja svjedočenja koje su četiri osobe dostavile hrvatskom tužiteljstvu u vezi s intervencijom u Agrokoru i naknadama za savjetovanje koje se plaćaju određenim osobama) i

⦁    Curenje e-mailova krajem jeseni 2018. koji su otkrili izmjene Lex Agrokora u posljednjim trenucima i očiglednu kriminalnu zavjeru.

Stoga smo u ovom memorandumu izložili dokaze kao i pozadinu na kojoj bi se trebali analizirati dokazi.

Pozadina

Agrokor

⦁    Agrokor koncern je hrvatski, vertikalno integrirani „od polja do stola“ proizvođač. To je najveće privatno društvo u Hrvatskoj i zapošljava skoro 60 000 radnika. Sastoji se od hrvatskog matičnog društva Agrokor d.d. (“Agrokor”) i više od 76 svojih podružnica u desetak europskih zemalja (Mađarska, Poljska, Španjolska, Slovenija, Nizozemska, Češka, Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora).:

⦁    Jamnica d.d., najveći proizvođač i punionica mineralne i izvorske vode u Hrvatskoj;
⦁    Ledo d.d., najveći proizvođač sladoleda i zamrznute hrane u Hrvatskoj;
⦁    Zvijezda d.d., najveća tvornica jestivog ulja i margarina u Hrvatskoj;
⦁    Konzum d.d., najveći lanac supermarketa u Hrvatskoj;
⦁    PIK Vrbovec d.d., najveći proizvođač mesnatih proizvoda u Hrvatskoj;
⦁    Belje d.d. Darda, najveća poljoprivredna tvrtka u Hrvatskoj;
⦁    Agrolaguna d.d., tvrtka za proizvodnju vina, uzgoj maslina i stočarstvo;
⦁    Tisak d.d., najveći lanac kioska u Hrvatskoj;
⦁    Poslovni sistem Mercator d.d., najveći maloprodajni lanac u Sloveniji.

Financijska situacija u Agrokoru je postala predmet interesa početkom 2017.  Nakon neuobičajenih napada od stranih ambasadora, nedavnog smanjenja kreditnog rejtinga tvrtke i političke aktivnosti koja okružuje moguću intervenciju vlade, poslovanje Agrokora je počelo osjećati tržišnu nesigurnost u ožujku 2017.

⦁    Tokom veljače i ožujka 2017., obveznica tvrtke Agrokor, kojima se trgovalo na burzama i OTC tržištima, pretrpile su gubitke te se njima aktivno trgovalo.

⦁    Nakon kaotičnog ožujka i raznih izjava od strane hrvatskih vladinih dužnosnika, vlada je odlučila preuzeti kontrolu nad tvrtkom pomoću posebnog zakonodavstva.

⦁    To posebno zakonodavstvo je uvedeno 7. travnja 2017., kada je hrvatski sabor donio zakon, koji je, sjetimo se, ciljao jedinstveni entitet – pa ga se prikladno, kolokvijalno naziva Lex Agrokor.

Što je Lex Agrokor i koji su ključni učinci

⦁    7. travnja 2017., U Hrvatskoj je donesen Lex Agrokor. Dio 1, članak 1, poglavlje 1 Lex Agrokora objašnjava:
⦁    “Ovaj zakon je donesen u svrhu zaštite održivosti djelovanja sistematski značajnih tvrtki za Republiku Hrvatsku, koje sa svojim individualnim djelovanjem ili zajedničkim sa svojim ili povezanim tvrtkama utječe na cjelokupnu ekonomsku, društvenu i financijsku stabilnost Republike.”

Lex Agrokor se razlikuje od ostalih procedura unutar Stečajnog Zakona Republike Hrvatske.  Shvaća se  prima facie kao predstečajni postupak (upravni) čija je svrha zaštititi dugoročnu održivost aktivnog društva koje ima sistematski značaj za Republiku Hrvatsku, kako zakon izričito nalaže, iako su njegovi učinci u potpunosti jedinstveni i vrlo različiti od predstečajnih postupaka unutar Stečajnog Zakona RH.   Stoga nije zakon za „insolventnost”, niti običan „upravni” zakon – njegovu svrhu uređuje Članak 1(1) – a to je zaštita tvrtki koje su sistematski značajne za Hrvatsku. Provodi se kao lex specialis, i stoga ima vlastiti pravni mehanizam i odredbe koje određuju prava i obveze različitih stranaka na koje postupci utječu.

⦁    To je, prema mišljenju nekoliko autora, zakon koji u suštini nacionalizira „sistematski značajnu“ tvrtku, postavljanjem državne uprave.
⦁    Lex Agrokor predviđa postavljanje izvanrednog povjerenika („Povjerenik”), koji provodi kontrolu odluke nad Agrokor Grupom kao početak postupka i tokom cijelog njegovog trajanja.
⦁    Povjerenika se nesumnjivo smatra kao državnim službenikom (ili državnim agentom), po zakonu i u praksi, posebno zato što:
⦁    On je postavljen de facto i može ga smijeniti samo hrvatska vlada, bez potrebe Hrvatskog Suda može mijenjati ili se umiješati u to imenovanje.

Stoga je položaj Povjerenika u potpunosti ovisan o volji izvršne vlade;

⦁    Svakog mjeseca mora podnositi izvještaje hrvatskoj vladi o stanju postupka;
⦁    Povjerenik je jedina osoba ovlaštena podnijeti molbu za konverziju izvanrednog postuka u normalni stečajni postupak, no samo nakon što mu je to odobrilo Ministarstvo Gospodarstva;
⦁    Povjerenik ekonomski ovisi o hrvatskoj vladi, jer je njegovu plaću i nagradu određuje Ministar gospodarstva;
⦁    Povjerenikov rad i odluke redovito provjerava tzv. Savjetodavno Tijelo – koje imenuje Ministarstvo gospodarstva. To je još jedan način na koji hrvatska vlada nameće kontrolu nad Povjerenikom;
⦁    Uvođenje Lex Agrokorazabranjuje pokretanje i nastavak započetih parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja te postupaka izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih društava. Ovaj moratorij, do tada nikad viđen u predstečajnim postupcima, daje nesputanu vlast Povjereniku kako bi reorganizirao Agrokor Grupu i dogovorio „nagodbu“ sa svojim vjerovnicima, koja će vrijediti za sve vjerovnike Grupe.

Lex Agrokor se proteže na Agrokorovih 76 podružnica i povezanih tvrtki, bez obzira na pojedinačne korporativne entitete(i pojedinačno zadovoljstvo s temeljima stečaja ili predstečaja), i unatoč nepostojanju bilo kakvog financijskog praga za pokretanje stečajnog postupka, Lex Agrokor snažno stavlja te tvrtke unutar zakona.

Povjerenik ima još više moći nad ovim tvrtkama i može nametnuti jedinstvenu nagodbu unutar cijele grupe, između vjerovnika i tvrtki Agrokor Grupe.

Nekoliko ovih elemenata – posebice svrha državne intervencije kojoj služi Lex Agrokor i utjecaj države na postupak, lišavanje imovinskih prava, i činjenica da Agrokorovi vjerovnici ne primaju jednak i ravnopravan tretman tokom postupka, zbog odluka prema nahođenju Povjerenika (bez ispravnog nadzora Suda) i činjenica da se Lex Agrokor proteže na podružnice i povezane tvrtke Agrokora, koje ne ispunjavaju stečajne kriterije – posljedično tome, bosanski, slovenski, srpski i crnogorski sudovi odbijaju prihvatiti Lex Agrokor kao međunarodni stečajni postupak.

⦁    Sud u SAD-u je odlukom suca Glenna u slučaju br. 18-12104 prepoznao Lex Agrokor postupak i SAD-u, nakon neosporavanog saslušanja na temelju načela učtivosti.
⦁    Završna odluka unutar Lex Agrokora je Plaćanje tražbina vjerovnika na temelju Članka 43. Ovu završnu odluku je odobrio Povjerenik i Privremeni odbor vjerovnika u lipnju 2018.

IDEALNO OKRUŽENJE ZA KRIMINALCE – LEX AGROKOR I ULOGA “BORG” GRUPE

⦁    Kako bi se shvatio puni opseg nezakonitih radnji počinjenih u vezi s intervencijom u Agrokoru, mora se razumjeti što je to “BORG grupa”, kako je formirana i kakvu je moć imali. Ovaj dio memoranduma rješava ovo pitanje.

⦁    Ovdje primjećujemo da sve što je danas poznato o takozvanoj BORG grupi nije bilo poznato većinu 2017. i 2018. godine.  Tek nakon tri ključna medijska curenja, javnost je dobila informacije koje ukazuju na zločinačku zavjeru, a ta tri događaja su:

⦁    Početkom svibnja 2018. godine portal Index vijesti pokrenuo je Hotmail Aferu i objavio skup e-pošte s privatne e-mail adrese gospođe Martine Dalić.  

⦁    Dana 23. i 24. kolovoza 2018. godine, prva skupina Iskaza propuštena je u javnost putem lokalnog CNN partnerskog kanala – N1.   Druga skupina Iskaza puštena je u javnost u prosincu 2018.  Četiri iskaza su nastala kada su gđa Dalić, g. Alistair Beveridge iz tvrtke AlixPartners, g. Ante Ramljak i g. Zoran Besak dali iskaze nadležnom hrvatskom tužiteljstvu, nakon sumnje tužiteljstva o mogućim prevarantskim aktivnostima u Agrokoru.

⦁    Dana 23. listopada 2018. godine, mediji su objavili autentične poruke e-pošte koje ranije nisu bile objavljene u Aferi Hotmail. Ova e-pošta odnosila se na posljednje izmjene nacrta zakona Lex Agrokora prije nego što je prijedlog zakona upućen Vladi Vlade Republike Hrvatske.

Informacije koje imamo danas su stoga gotovo u cijelosti rezultat dobrog novinarskog rada, a ne rada hrvatskog pravosudnog sustava. Hrvatska je trenutno rangirana kao jedna od zemalja EU s najviše korupcije, od strane Transparency Internationala, a dolje navedeni dokazi pokazuju kako je ta korupcija omogućena posebno u vezi s intervencijom u Agrokoru od strane neformalne, nezakonito imenovane grupe BORG koja je konzumirala određene službene ovlasti dok je djelovala u tajnosti i izvan sustava odgovornosti.

Grupa „BORG“

⦁    Grupa “BORG” je skupina ljudi, prema javno objavljenim informacijama i izjavama ljudi koji su sudjelovali u toj temi, koja je sudjelovala u kapacitetu neformalne agencije kao temeljna grupa za pisanje Lex Agrokora.

⦁    Naziv “BORG” proizlazi iz e-maila gospodina Ante Ramljaka, prvog izvanrednog povjerenika Agrokora. U e-poruci koja je procurila iz Afere Hotmail, on je grupu nazvao “BORG” grupom.

⦁    Grupa BORG, prema izjavama gđe Martine Dalić, osnovana je na temelju neformalnog dogovora odabranih političara koji su bili dužnosnici vlada i / ili vladajuće koalicijske stranke HDZ i MOST oko 22. veljače 2017. godine.

⦁    Prema izjavama, prvom sastanku prisustvovali su premijer Plenković, gospodin Petrov (predsjednik Sabora), g. Zdravko Marić (ministar financija i bivši zaposlenik Agrokora), potpredsjednica hrvatske vlade gđa Martina Dalić, i nekoliko drugih.

Prema Iskazima, na ovom sastanku raspravljalo se o članstvu grupe među odabranim članovima dviju vladajućih stranaka koje su bile prisutne.

⦁    Nakon rasprave, a sukladno dogovoru odabranih političara, u onome što se može reći je dosad neviđeni način upravljanja, skupina je formirana u tajnosti i odgovorna izravno potpredsjednici vlade Dalić u nadzoru premijera. U skladu s curenjem Afere Hotmail i Iskazima, komunikacija s grupom BORG provođena je putem privatnog računa za e-poštu gospođe Dalić.
⦁    Prema Iskazima, Grupa BORG je održala svoj prvi sastanak 24. veljače 2017.
⦁    Nakon neformalnih razgovora i dogovora između odabranih političara 22. veljače 2017. godine, osnovana je BORG grupa s pet izvornih članova.

Prema Iskazima, daljnji članovi su dodani 26. veljače 2017. nakon dodavanja “pravnog tima”. Članstvo u grupi BORG sastoji se od blisko povezane skupine ljudi koji su imali osobne i druge odnose s vladinim dužnosnicima. Prema javnim informacijama, curenju Afere Hotmail i Iskazima, sljedeći su članovi BORG grupe:

⦁    G. Ante Ramljak, zaposlenik tvrtke Texo Management d.o.o,Ramljak je bivši zaposlenik CAIB-a (Creditanstalt Austria Investment Bank). Ranije je bio angažiran u Quaestus fondu u Hrvatskoj koji je u vlasništvu bivšeg šefa gospođe Dalić – g. Borislav Škegro, bivši ministar financija.
⦁    G. Tomislav Matić, zaposlenik i vlasnik tvrtke Texo Management d.o.o., g. Matić je također bio angažiran u Questus fondu.
⦁    Gospodin Branimir Bricelj, zaposlenik i vlasnik konzultantske tvrtke Altera Corporate Finance. Gospodinu Bricelju je pomagao gospodin Marko Delić koji je bio još jedan zaposlenik i suvlasnik tvrtke Altera Corporate Finance.
⦁    Gospodin Tonči Korunić, zaposlenik i vlasnik tvrtke Intercapital, poznate domaće konzultantske i posredničke tvrtke.
⦁    Gospodin Boris Šavoric. Gospodin Savorić je jedini dioničarski partner odvjetničkog društva Šavorić & Partneri iz Zagreba. G. Šavoricu je pomagao g. Toni Smrček. G. Šavorić i Smrček su u to vrijeme bili odvjetnici VTB banke Hrvatska, velikog vjerovnika u Agrokoru s kojim su imali dugogodišnji odnos.
⦁    Zoran Besak iz Zadruge za Etično Financiranje, grupe koja predlaže alternativne modele financiranja i uloge banaka.

Više od godinu dana javnost nije znala ništa o grupi BORG i njihovoj ulozi u izradi onoga što je predstavljeno kao jedan od najvažnijih zakonskih propisa u modernoj hrvatskoj povijesti. Premijer je pogrešno informirao javnost o svojoj ulozi u formiranju ove skupine, kao i o svom sudjelovanju u intervenciji u Agrokor koncernu. Kao primjer, nakon što je procurila prva serija Afere Hotmail, premijer je javnosti priopćio da “ne zna pojedinosti” o grupi BORG i njihovim komunikacijama. Suprotno tome, u procurenim Iskazima, zamjenica premijera Martina Dalić objasnila je da je gospodin Plenković “znao za sve sastanke, odobrio ih i bio informiran o njima”. Ante Ramljak je potvrdio da je premijer “gotovo uvijek bio prisutan” na sastancima BORG-a.

⦁    Važno je napomenuti da grupa BORG nikada nije imala službeni pravni mandat za posao koji su obavljali. Nijedan dokument nije opisivao usluge njihove agencije. Nije bilo odluke vlade ili nekog drugog organa izvršne vlasti.  Njihov angažman bio je nevidljiv iz percepcije zakona i propisa koji su se tada primjenjivali. Dok su radne skupine poznati način da izvršna vlast prikupi pomoć u određenim pitanjima, postoji službeni postupak za imenovanje radnih grupa i njenih članova. Tako je premijer Plenković, bez ikakve pravne osnove za to i suprotno Zakonu o Vladi koji zahtijeva formalno rješenje o imenovanju bilo kojeg savjetodavnog tijela, formirao neformalnu, osobno kontroliranu, neodgovornu skupinu koja je djelovala izvan sustava institucijske državne kontrole.

⦁    Nadalje, također nije posve jasno kome su članovi BORG-a pružali usluge. Jasno je da su na prijemnom kraju to bili potpredsjednica hrvatske vlade gđa Dalić i premijer Plenković, međutim drugi koalicijski i vladini članovi tvrde da u to vrijeme nisu znali što radi grupa.  Stoga je pravno teško reći da je grupu BORG imenovala vlada, jer je način rada vlade reguliran i zahtijeva određene propisane pozitivne pravne činove.  S obzirom na ovu točku, i dokazujući nedostatak institucijskog dogovora čak i na općoj koalicijskoj razini, g. Petrov iz stranke MOST navodio u javnom iskazu za Saborsku komisiju za sukob interesa da nije znao za grupu BORG i nije bio svjestan uloge koju su morali odigrati u izradi Lex Agrokora.  G. Petrov je bio predsjednik Sabora koji je izglasao Lex Agrokor i koalicijski članovi sa nekoliko mjesta u vladinom kabinetu.

⦁    Moguće je protumačiti da su BORG Grupu “angažirali” kao agente određeni dužnosnici i političari, ali to je bilo bez ikakvih službenih zabilješki ili odluka, budući da ovaj oblik neformalnog, tajnog i neslužbenog imenovanja nije poznat hrvatskom pravnom sustav. Upravo suprotno, formiranje bilo kakve takve „skupine“ izvan pozitivnog pravnog okvira je nezakonito djelo. Hrvatska djeluje u sustavu pozitivnog građanskog prava, izvedenog iz drugih europskih sustava.  Prema tome, ono što je nezakonito učinjeno bez pravne osnove može biti nezakonito i kažnjivo zatvorom ako taj nezakonit čin proizvede nezakonitu dobit onome koji je uključen ili trećoj osobi.  U Hrvatskoj, a prema hrvatskom zakonu, pravni status Grupe BORG još uvijek je predmet rasprave i nekoliko kaznenih prijava je pokrenuto u vezi ove točke, koja navodi da je sama činjenica da je nekoliko političara imenovalo neformalnu skupinu da kasnije izradi zakon usvojen od strane vlade i sabora, prouzročile su znatnu štetu različitim interesima, prema tome ne samo da su formiranje grupe i njena aktivnost na neki način nezakoniti, nego su zločin.

⦁    Bez obzira na razlog takvog djelovanja određenih političara u imenovanju ili angažiranju ove neslužbene, nezakonito imenovane skupine, to je dokaz da su u svim materijalnim vremenima članovi BORG grupe djelovali kao agenti pojedinih vladinih dužnosnika. Stoga, za potrebe ovog memoranduma, dužnosnici gđa Martina Dalić i g. Andrej Plenković, uključujući i sve druge dužnosnike koji su uputili BORG grupu, nazivaju se “ravnateljima” grupe BORG i njenim članovima.

⦁    Napominjemo da je gospođa Martina Dalić zbog svojih postupaka i propusta vezano za Lex Agrokor, osuđena od strane Parlamentarnog odbora za sukob interesa. 

Uloga Grupe BORG  i intervencija u Agrokoru

⦁    Grupa BORG savjetovala je svojim ravnateljima da “interveniraju” u Agrokoru na svom prvom sastanku 24. veljače 2017.

⦁    Prema Iskazima, bilo je nekoliko mogućnosti za intervenciju. Postojala je mogućnost: nacionalizacije, dobrovoljnog prijenosa dionica, posebnog zakonodavstva za “sustavna poduzeća” ”.

⦁    Od 24. veljače 2017. godine BORG Grupa je počela ne samo savjetovati svoje ravnatelje, već su poduzeli mjere u odnosu na Agrokor. Aktivnosti grupe su uključivale, uz podršku gospođe Dalić, sastanke s vjerovnicima Agrokora i tajne sastanke s drugim zainteresiranim stranama, što će biti objašnjeno u daljnjem tekstu.  Nadalje, dokazi pokazuju da su, nakon što je grupa BORG počela s radom na Lex Agrokoru, članovi grupe BORG raspravljali o budućim odredbama Lex Agrokora s određenim ugovornim protustranama Agrokora i članovima „međunarodne financijske zajednice“, što god to moglo značiti.

⦁    Dokazi ukazuju da je grupa BORG počela raditi na Lex Agrokoru, kao metodi državne intervencije u Agrokor Grupu na dan ili oko 10. ožujka 2017. godine.  BORG grupa proizvela je oko 12 verzija zakona prije nego što je zakon upućen hrvatskoj vladi na usvajanje. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Lex Agrokor 31. ožujka 2017. Što znači da su od 10. ožujka 2017. do 31. ožujka 2017. članovi grupe BORG izrađivali Lex Agrokor.

⦁    Dana 24. ožujka 2017. godine, gospođa Martina Dalić je na konferenciji za novinare priopćila da “hrvatska vlada” priprema zakon za strateške tvrtke kako bi se situacija u Agrokoru rješavala kao “rezervna”.  Međutim, iza kulisa, grupa BORG imala je različite informacije od one koja je javno predstavljena. Dokazi ukazuju na to da su radili na planu da učine Lex Agrokor jednosmjernom ulicom koja se ne bi mogla izbjeći.

Stoga, dokazi upućuju na činjenicu da je gđa Dalić, nakon sastanka s ruskim bankama koje podupire država i koje su 23. ožujka 2017. držale oko 30% dugova Agrokora, poslale e-mail grupi BORG da nakon njezina poziva sa Sberbankom „Agrokor neće dobiti daljnje zajmove“ i da se „njihov pogled [Rusa] okreće prema nama”.  Ova e-pošta pokazala se ključnom prekretnicom koja je otkrila da su BORG grupa i njihovi ravnatelji aktivno promovirali program i stvorili klimu u kojoj je primjena Lex Agrokora bila neizbježna. Kao što će biti objašnjeno u nastavku, BORG Grupa i gospođa Dalić imali su tajne i vrlo sumnjive sastanke s Agrokorovim vjerovnicima tijekom izrade nacrta intervencije.

U završnoj fazi izrade nacrta, grupi BORG pomogli su određeni članovi ministarstva. E-mail komunikacija grupe BORG koja je procurila u aferi Hotmail ukazuje na činjenicu da su njihovi nacrti Lex Agrokora stilski sličili više ugovoru nego zakonu – stoga su jezik nekih odredbi izgladili ljudi koje je odabrala gospođa Dalićkako bi pomogli u cilju.

⦁    Međutim, u svim materijalnim vremenima, kao što pokazuju dokazi, grupa BORG zadržala je kontrolu nad sadržajem Lex Agrokora i diktirala materijalni učinak zakona.
⦁    Dana 31. ožujka 2017. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Lex Agrokor i poslan je Saboru koji ga je donio 6. travnja 2017. nakon hitnog postupka donošenja..
⦁    BORG grupa imala je tajne sastanke s određenim ugovornim protustranama Agrokora i određenim zainteresiranim trećim stranama
⦁    Iz Iskaza, curenja Afere Hotmail i Alix slijedi da je grupa BORG, dok je bila angažirana kao agent svojih ravnatelja, organizirala, nabavljala i prisustvovala sastancima s tvrtkama i pojedincima koji su imali postojeći interes ili budući interes u Agrokor Grupi.
⦁    Na primjer, ravnatelji Grupe BORG odobrili su najmanje tri sastanka s ruskim državnim bankama koje su bile vjerovnici Agrokora u ožujku 2017. Sberbank i VTB banka bile su prisutne na tim sastancima (2. ožujka, 14. ožujka, 27. ožujka).   Poznato je iz Iskaza i curenja Afere Hotmail da su barem jednom prilikom članovi grupe BORG održali sastanak sa strateškim vjerovnikom Agrokora. Sadržaj rasprave je nepoznat.

Drugi član BORG grupe, prema curenju Afere Hotmail, posebno gospodin Boris Šavorić je putem e-maila od 7. ožujka 2017. dobio uputu da putuje u London kako bi se sastao s „vlasnicima PIK obveznica“ koji su bili vjerovnici približno 500 milijuna eura na temelju zajma osiguranom Agrokorovoj holding tvrtki.   Razumijemo da su otprilike u to vrijeme, the vlasnici PIK obveznica savjetovani od strane PJT Partners tvrtke – specijalistička savjetodavna tvrtka koja je kasnije savjetovala i Knighthead, točka na koju ćemo se vratiti kasnije.

Osim toga, napominje se da je i sam g. Šavorić bio odvjetnik za Sberbank i VTB, ruske državne banke koje su u međuvremenu s Agrokorom pregovarale o 900 milijuna EUR vrijednom zajmu. Tako je paralelno član grupe BORG radio za vjerovnike Agrokora u odnosu na Agrokor dok je savjetovao i pripremao Lex Agrokor.

⦁    Curenja Iskaza dodatno izlažu činjenicu da se grupa BORG 21. ožujka 2017. u Zagrebu sastala i s vlasnicima obveznica Agrokora PIK-a, kao i s dobavljačima Agrokora.   Dokazi ne otkrivaju je li PJT Partners u ovom trenutku još uvijek bio angažiran na ovom mandatu, ali oko tog vremena PJT je počeo raditi za Knighthead.

⦁    Nadalje, dokazano je da su gđa Dalić i grupa BORG već napravili izmjene i dopune nacrta Lex Agrokora kao odgovor na izravne lobističke napore banaka te su u Lex Agrokor uključili posebnu odredbu o zajmu 22. ožujka 2017. godine.

⦁    Nadalje, prvi izvanredni povjerenik Agrokora, g. Ramljak, kojeg su mediji pritisnuli da odgovori na navode tajnih sastanaka Knightheada, istaknuo je da se u razdoblju prije nego što je postao povjerenik sastao s drugim zainteresiranim stranama. Spomenuo je Sberbank, VTB banku i druge.

⦁    Nadalje, iz Iskaza gospođe Dalić, dokazano je da se BORG grupa “konzultirala” s “međunarodnom financijskom zajednicom” o sadržaju Lex Agrokora, dok ga je sastavljala u navodnoj tajnosti (što je bio jedan od razloga zašto, prema gospođi Dalić, je formirana grupa  BORG).  Stoga je jasno da su pojedini sudionici na tržištu imali informacije o predloženom sadržaju Lex Agrokora i njegovom učinku te su na taj način imali dojavu glede načina, oblika i sadržaja predložene državne intervencije. Nije poznato tko su točno ti sudionici na tržištu, ali osnovana sumnja (vidi dolje) je da je to uključivalo Knighthead. 

⦁    Naposljetku, u curenju Iskaza Alistair Beveridge-a iz tvrtki AlixPartners LLP i AlixPartners Ukraine Limited, otkriveno je da je AlixPartners imao kontakte i sastanke s grupom BORG.  Naime, gospodin Beveridge je posvjedočio da je bio u kontaktu s g. Briceljom i g. Delićem iz tvrtke Altera Corporate Finance, te da se također sastao s g. Ramljakom i g. Matićem iz TexoManagementa. Sudjelovanje tvrtke AlixPartners zanimljivo je zbog činjenice da je g. Beveridge otvoreno priznao da je u to vrijeme bio zainteresiran za „pronalaženje uloge za AlixPartners“ u vezi s Agrokorovim restrukturiranjem. To je bilo prije uvođenja zakona, kada su postojanje zakona i njegov sadržaj još bili uvijek nepoznati.

⦁    Smatramo da je sama činjenica da je AlixPartners izravno došao do grupe koja je izradila Lex Agrokor, sumnjiva sama po sebi.Premijer je kasnije, usvojivši objašnjenje da su članovi BORG grupe “stručni savjetnici” vladinog kabineta i obrazlažući zašto nije poduzeta nikakva formalna pravna procedura za njihov angažman, tvrdio da je to zbog zahtjeva “tajnosti” zbog relevantnosti Agrokora.  Međutim, ostaje nejasno kako je g. Beveridge iz AlixPartners, koji nisu bili niti vjerovnik ni partner Agrokora, pronašao tako glatku i izravnu mogućnost pristupa samoj grupi koja je pisala interventni čin u tajnosti.

⦁    U vezi s tim primjećujemo da je AlixPartners imao prethodne poslovne odnose s Knightheadom. Posebno ističemo dvije točke dosadašnjih poslovnih odnosa:

a) restrukturiranje PREPA-e u Puerto Ricu i

b) restrukturiranje portfelja obveznica HYPO BANK-e u Austriji. 

⦁    Također napominjemo da dokazi iz Iskaza g. Beveridgea ukazuju na činjenicu da su g. Bricelj i g. Delić iz grupe BORG i g. Ramljak iz TexoManagementa imali prethodne poslovne odnose s AlixPartners.   Kako nadalje objašnjavamo, ova mreža odnosa u kontekstu naknadnog ponašanja ukazuje na osnovanu sumnju da je to možda bio AlixPartners, konkretno g. Alistair Beveridge iz AlixPartnersa koji je u relevantnom razdoblju surađivao između Knightheada i grupe BORG tijekom izrade nacrta Lex Agrokora.

⦁    Grupa BORG imala je povjerljive informacije o Agrokoru, koje nisu bile javne, te su imale povjerljive informacije koje nisu javne, a odnose se na financije Agorkora i povjerljive informacije koje nisu javne u vezi s Agrokorovim vjerovnicima i partnerima

⦁    Prema Iskazima, BORG Grupa je dobila povjerljive i unutarnje informacije o Agrokoru od drugih državnih tijela (kao što je Hrvatska Narodna Banka), i insajdera u Agrokoru. 

⦁    Konkretno, prema Iskazu gospođe Dalić, Agrokorov financijski direktor povezan je s njom i pružio je gospođi Dalić određene povjerljive i unutarnje informacije o Agrokoru na njezin zahtjev. To je bilo nakon nazočnosti spomenutog financijskog direktora na sastanku s hrvatskom vladom koji se dogodio 26. veljače 2017. godine. To je dokaz da je gospođa Dalić grupi BORG otkrila povjerljive informacije o Agrokoru. O tome svjedoče i curenja Afere Hotmail koja pokazuju da su članovi grupe BORG, konkretno g. Ramljak, zatražili da gospođa Dalić dobije interne nejavne dokumente od Agrokorovog financijskog direktora. Članovi BORG Grupe nisu bili izričito vezani nikakvom dužnošću čuvanja tajnosti, ali svejedno su u svakom materijalnom trenutku djelovali kao agenti pojedinih vladinih dužnosnika.

⦁    To je dokaz da osim što je znala cjenovno osjetljive informacije o financijama i poslovanju Agrokora, grupa BORG poznavala je cjenovno osjetljive informacije o eventualnoj budućnosti Agrokora. Kako su savjetovali svoje ravnatelje o modelu intervencije, unaprijed su bili svjesni koja bi mogla biti sudbina Agrokora.

⦁    Također, nakon što je Grupa BORG preuzela kontrolu nad izradom Lex Agrokora, imali su unutarnje informacije o sadržaju Lex Agrokora i to će utjecati na položaj Agrokor Grupe i vjerovnika.

⦁    Dokazano je (a to je dodatno objašnjeno u vezi s Knightheadom u daljnjem tekstu) da grupa BORG nije samo savjetovala ravnatelje, već kako je vrijeme prolazilo, grupa BORG učinkovito je kontrolirala sadržaj Lex Agrokora, radila s odabranim administrativnim službenicima i bila je odgovorna za slanje konačne verzije zakona Lex Agrokora hrvatskoj vladi na usvajanje.

⦁    Verzija Lex Agrokora koja je na kraju usvojena odgovara onome što je grupa BORG predložila u svim značajnim aspektima. Ovo nije iznenađenje jer je usvojeno manje od 24 sata nakon e-pošte koju je poslao član grupe BORG i predložio da je ta verzija konačna.   O tome svjedoče procurene poruke e-pošte i izmjene nacrta Lex Agrokora.

⦁     Nadalje, grupa BORG bila je upoznata s povjerljivim vladinim informacijama o: vjerojatnom vremenskom okviru za intervenciju/usvajanje Lex Agrokora, implementaciji nakon Lexa, te druge politički relevantne i unutarnje informacije koje su bile značajne za vrijednost Agrokorovih vrijednosnih papira.

⦁    Osim toga, kako je gore objašnjeno, putem sastanaka njihovih ravnatelja, kao i tajnih sastanaka BORG grupe s vjerovnicima, BORG grupa imala je pristup specifičnim informacijama o vjerovnicima, uključujući informacije o tome kako se pojedini vjerovnici planiraju uskladiti u odnosu na situaciju u Agrokoru.

⦁    Nadalje, upućujemo na gornje točke gdje je dokaz da su grupa BORG i njihovi ravnatelji aktivno promicali klimu koja bi osigurala da je primjena Lex Agrokora jedina opcija. Dokazi tako upućuju na činjenicu da su aktivno promovirali scenarij u kojem je Lex Agrokor, njihov proizvod, jedini mogući ishod za Agrokor Grupu.

⦁    Stoga, grupa je u isto vrijeme: a) imala tajne podatke o položaju vjerovnika i drugih zainteresiranih strana putem tajnih sastanaka, i b) učinkovito koristila druga sredstva – kao što je lobiranje i postavljanje informacija za promicanje primjene Lex Agrokora. 

⦁    Imajući na umu da je ovaj zakon implicirao najveću regionalnu tvrtku Agrokor, njezine navedene podružnice i cijene vrijednosnih papira uvrštenih u Hrvatsku i izdane na međunarodnoj razini, aktivnosti i znanje BORG Grupe o takvim informacijama bile su cjenovno osjetljive informacije u svim materijalnim vremenima do objavljivanja Lex Agrokora u javnosti.  Čak i nakon objavljivanja Lex Agrokora, grupa BORG imala je pristup unutarnjim informacijama vezanim uz primjenu Lex Agrokora, u vezi s položajem i ponašanjem drugih vjerovnika, kao i druge unutarnje informacije koje se odnose na postupak Agrokorove izvanredne uprave.

⦁    Grupa BORG osigurala je ekskluzivnu primjenu Lex Agrokora na Agrokor

⦁    Primijetili smo da je klima prije uvođenja Lex Agrokora bila puna pokušaja uprave tvrtke Agrokor da osigura rješenje sa svojim vjerovnicima. U tom kontekstu, grupa BORG i njihovi ravnatelji djelovali su suprotno. Njihove su aktivnosti bile takve da dodatno odvuku vjerovnike iz Agrokora prema rješenju pod vodstvom vlade. Dokazi iz curenja Aferi Hotmail su jasni.

⦁    Međutim, osim što je ideju Lex Agrokor proglasila jedinim rješenjem neformalnih sredstava, Grupa BORG je to također osigurala odredbom zakona. Naime, 29. ožujka 2017. u 22:00 sata, prema procurjelim e-mailovima i nacrtima Lex Agrokora koji su procurili u javnost. Jasno je da je g. Bricelj iz skupine BORG uključio promjenu u članku 45 nacrta zakona (kasnije članak 48. u usvojenoj verziji), kojim je zabranjeno korištenje bilo kojeg drugog stečajnog ili predstečajnog postupka u odnosu na Agrokor ili bilo koju njegovu podružnicu (uključujući inozemne postupke).

⦁    Stoga, u skladu s člankom 48. Lex Agrokora, i u skladu s odredbom koju je uključio g. Bricelj, čak i kada uprava želi zadržati kontrolu i pokrenuti predstečajni postupak (kao što bi uprava mogla pokušati riješiti tekuće probleme s likvidnošću), sud mora (i bez mogućnosti da odbije hrvatsku vladu) kada su zadovoljeni objektivni uvjeti veličine i “sistematske važnosti”, da smjesti društvo unutar okvira Lex Agrokora i podrazumijevanih postupaka –  te tako upravi ukloniti mogućnost izbora. Jednostavno rečeno, Lex Agrokor nadmašuje sve ostale pravne mehanizme. Nakon što je Lex Agrokor stupio na snagu, Agrokor Grupa bila je prisiljena na postupke izvanredne upravne koji su tamo provedeni.

⦁    Nadalje se napominje da su neki vjerovnici 29. ožujka 2017. (slučajno doista isti datum kao datum relevantnih izmjena i dopuna nacrta) pokrenuli postupak za zamrzavanje Agrokorovih računa na temelju mjenica koje su držali.  To bi neizbježno, da se iznosi ne isplate, dovelo do stečaja (u roku od 60 dana) i time u Lex Agrokor.

⦁    Tako je grupa BORG osigurala scenarij u kojem je Lex Agrokor neizbježna posljedica i neformalnim i formalnim sredstvima. Dokazano je da su BORG i Knighthead svi profitirali od te neizbježnosti. Stoga se razumno sumnja da je grupa BORG, putem kanala objašnjenih u nastavku, pružila Knightheadu unutarnje informacije o toj neizbježnoj posljedici.

⦁    Stoga, napominjući gore navedeno, jasno je da je grupa BORG imala osobni interes da se dogodi intervencija u Agrokoru i da oni imaju ulogu u ovoj intervenciji, kako u fazi izrade, tako i u fazi primjene.  Dokazano je da je Grupa BORG uspjela točno to.  Dokazi nadalje pokazuju, kao što predstavljamo dalje, da je Knighthead imao vrlo važnu ulogu u svemu tome, te da su Knighthead i grupa BORG imali uzajamno profitabilan angažman u vezi s Agrokorom koji nadilazi puku slučajnost, ali ima sve znakove prevarantske zavjere.

PRVI KRAK kriminalnog PODUZEĆA – ULOGA GRUPE BORG NAKON DONOŠENJA LEX AGROKORA I takozvane afere „savjetnici“ koja implicira ALIXPARTNERS

⦁    Dokazi pokazuju da su grupa BORG i AlixPartners zajedno sudjelovali u prijevarnoj zavjerikoja je uzrokovala štetu Agrokoru i njegovim nizozemskim vlasnicima, dok su uzimali nezakonitu dobit od preko 30 milijuna EUR.

⦁    Sam Ante Ramljak imenovan je za izvanrednog povjerenika. Nakon toga, prema izjavi g. Ramljaka, odmah je doveo u Agrokor sve osobe koje su s njim surađivale na Lex Agrokoru kako bi sada počele raditi za tvrtku za koju su svi sastavili interventni mehanizam.  To su bili:

⦁    iz TexoManagementa g. Tomislav Matić
⦁    iz tvrtke Altera Corporate Finance, g. Branimir Bricelj i g. Marko Delić
⦁    iz Intercapitala, g. Tonći Korunić
⦁    iz odvjetničke tvrtke Šavorić & Partners, g. Boris Šavorić kao pravni savjetnik

Tako su svi članovi grupe BORG, osim jednog, pronašli ulogu u Agrokoru neposredno nakon Ramljakovog imenovanja.   Međutim, grupa BORG nije imala punomoć za dobivanje sredstava od Agrokora, jer su trebali biti imenovani savjetnicima za restrukturiranje. Upravo tamo se uklapaju njihovi prethodni kontakti s tvrtkom AlixPartners.

Stoga, ubrzo nakon početka Izvanrednog postupka, kako pokazuje dokaz iz curenja Afere Hotmail, grupa BORG, sada u Agrokoru, odabrala je tko će biti“savjetnik za restrukturiranje” Agrokora. Dokazi pokazuju da je Altera Corporate Finance – dakle gospodin Bricelj i gospodin Delić procijenili ponude.  U ovom trenutku napominjemo da su ti ljudi i dalje djelovali u pravno neuređenom kapacitetu.Neformalno su savjetovali bez formalnog prava, ali su jasno preuzeli kontrolu nad procesom koji je nametnula vlada, što ih također čini u tim fazama – vladinim agentima.

⦁    Dokazi pokazuju da su oni izabrali AlixPartners kao savjetnike za restrukturiranje i da je g. Ante Ramljak zaključio ugovor s AlixPartners 25. travnja 2017. godine..

Međutim, e-poruke koje su procurile pokazuju da je AlixPartners istog dana podugovorio sva tri društva koja pripadaju članovima grupe BORG :

⦁    TexoManagement
⦁    Altera Corporate Finance
⦁    Intercapital

⦁    Na taj je način grupa BORG odlučila sama savjetovati tvrtku za koju su, nekoliko dana prije, izradili zakonodavnu intervenciju.

⦁    Prvi dokazi o toj shemi “quid pro quo” pojavili su se u siječnju i veljači 2018. godine, kada su dokumenti koji su procurili otkrili velike naknade plaćene tvrtki TexoManagement kao i drugim tvrtkama kao što je Altera Corporate Finance.  Napominjemo da su u to vrijeme mediji i odabrani oporbeni političari ukazivali na moguću korupciju i zatražili smjenu g. Ramljaka od strane hrvatske vlade.  Međutim, javnost nije znala ništa o grupi BORG niti o statusu članova grupe u izradi Lex Agrokora. Mediji su ovu aferu nazvali “afera savjetnika”.

⦁    Unatoč nedostatku transparentnosti i istine o grupi BORG, kao što smo već spomenuli, 20. veljače 2018. godine, nakon daljnjih otkrića da je tvrtka Ante Ramljaka primila velike naknade od Agrokora putem AlixPartnera, g. Ramljak je bio prisiljen na ostavku.  Pokazalo se da tada još uvijek zaposlen u TexoManagementu u vrijeme kada se TexoManagement službeno angažirao u Agrokoru.

⦁    Da je grupa BORG imala bliske odnose s AlixPartners otkrivena je u nedavnom curenju Iskaza g. Alistaira Beveridgea iz tvrtki AlixPartners LLP i AlixPartners Ukraine Limited. Dokazi upućuju na činjenicu da je g. Beveridge bio u izravnom kontaktu s g. Briceljem i g. Delićem iz tvrtke Altera Corporate Finance, te da se također susreo s g. Ramljakom i g. Matićem iz TexoManagementa u vrijeme kada su svi radili na intervenciji Agrokor.

Iz Iskaza g. Beveridgea slijedi:

⦁    Prije uvođenja Lex Agrokora, u nekoliko navrata otvoreno je razgovarao s grupom BORG o ulozi tvrtke AlixPartners u restrukturiranju Agrokora .

⦁    Nakon uvođenja Lex Agrokora je bio u kontaktu s g. Ramljakom koji je tvrtki AlixPartners dostavio “upute” o tome kako najbolje podnijeti zahtjev za mjesto savjetnika za restrukturiranje.

⦁    Iskaz g. Beveridgea također ukazuje na činjenicu da su g. Bricelj i g. Delić iz grupe BORG i g. Ramljak iz Texo Managementa imali prethodne poslovne odnose s tvrtkom AlixPartners.

⦁    Stoga su, nakon 25. travnja 2017. godine, AlixPartners i BORG grupa bili povezani u unosnom dogovoru “savjetovanja” Agrokora. Usprkos ostavci g. Ramljaka, TexoManagement nastavlja biti podugovaratelj tvrtke AlixPartners.

⦁    Ovdje napominjemo da činjenice pokazuju da su savjetnici u Agrokoru ostali na čelu restrukturiranja, a od 31.12.2018. Godine savjetnici u grupi BORG zajedno s AlixPartners dobili su oko 30 milijuna eura naknada, s dodatnim naknadama za 2019.

⦁    Nakon što je curenje Afere Hotmail otkrilo suštinu Grupe BORG, “Afera savjetnika” (tj. navodna prevara koju su počinili AlixPartners i Grupa BORG) ponovo je dovedena u pažnju javnosti.  O tome je podneseno nekoliko kaznenih prijava protiv premijera, potpredsjednice vlade gđe Dalić i grupe BORG. Premijer i hrvatska predsjednica čak su izašli u javnost i distancirali se od afere traženjem konzultanata da “vrate novac koji im je plaćen”, i tako dodatno podigli sumnju da je iza kulisa bilo ilegalnih aktivnosti.

⦁    Prema tome, dokazano je da je grupa BORG, u zavjeri s tvrtkom AlixPartners, uz zlouporabu svog službenog položaja, a kasnije i zlouporabe povjerenikovih dužnosti prema Agrokoru, prevarila Agrokor i njegove vlasnike tako što su iz Agrokora izvlačili novac putem tzv. „savjetodavnih naknada”. Isplate za BORG Grupu treba ispravno protumačiti kao podmićivanje jer podrazumijevaju obavljanje određenih službenih dužnosti koje su određeni članovi BORG Grupe obavljali i prije izrade nacrta Lex Agrokora – i poslije.

DRUGI KRAK KRIMINALNE ZAVJERE – ULOGA KNIGHTHEADA U AGROKORU

Znanje i prikazi o ulozi Knightheada prije ključnih curenja informacija

⦁    Knighthead Capital Management LLC, kao što je gore navedeno, je fond lešinara koji iskorištava takozvane „posebne situacije“.  Prema javnoj izjavi g. Thomasa Wagnera, izvršnog direktora u Knightheadu, počeo je kupovati obveznice u siječnju 2017. godine. Ove informacije nisu potkrijepljene i postoje tržišne informacije, kao i naknadna svjedočenja o suprotnom. Stoga je nejasno kada je Knighthead počeo kupovati obveznice, niti je li Knighthead koristio opcije i druge metode “učvršćivanja” pozicije obveznica prije nego što ih je zapravo kupio.   Međutim, jasno je da je do 30. ožujka 2017. Knighthead predstavljao (što god to značilo) oko 40% Agrokorovih obveznica izdanih u EUR i USD..

⦁    Dana 10. travnja 2017., kako je gore objašnjeno, gospodin Ante Ramljak postao je izvanredni povjerenik Agrokora. Hrvatska vlada imenovala ga je za vođenje Agrokora u skladu s Lex Agrokorom. Ubrzo nakon imenovanja održana je prva sjednica „Privremenog odbora vjerovnika“. Članove takvog odbora imenuje sam Izvanredni povjerenik.

⦁    Gospodin Ante Ramljak imenovao je pet članova ICC-a za zastupanje 5 klasa dugova koje je kategorizirao kao „neosigurane“, „osigurane“, „imatelje obveznica“, „male dobavljače“ i „velike dobavljače“.

⦁    Prema zakonu Lex Agrokor, zadatak gospodina Ramljaka bio je da imenuje Privremeni odbor koji prema zakonu namjerava predstavljati vjerovnike do konačnog imenovanja Službenog odbora vjerovnika koje bi trebali imenovati sami vjerovnici.  Gospodin Ramljak je stvorio klasu Imatelja obveznica unatoč činjenici da su u svim materijalnim aspektima bili ekvivalentni klasi Neosigurani.  Tada je javnost prvi puta čula za Knighthead.

⦁    Dana 8. lipnja 2017., Knighthead i Agrokor su ušli u viši kreditni aranžman koji je u nju uključivao otkup obveznica Agrokora od Knighthead-a za nominalnu vrijednost. Ovaj sporazum, kolokvijalno nazvan “Roll-Up” u Hrvatskoj (iako je to pravno gledano netočno, jer je učinak sporazuma zapravo refinanciranje starih dugova) predviđa, između ostalog, i sljedeće:

⦁    2:1 povrat od Agrokorovih kredita prije podnošenja peticije. Tako je za svaki cent ovog višeg kreditnog aranžmana navedenog u ugovoru, Agrokor trebao otkupiti pola centa kredita izdanih prije peticije po nominalnoj vrijednosti.

⦁    Preduvjet za “korištenje” zajma kojim Agrokor kupuje 100 milijuna eura Knightheadovih obveznica po nominalnoj vrijednosti.

⦁    Dogovoreno je da Knighthead (a potom i drugi fondovi i banke nakon što je Knighthead otvorio sudjelovanje u roll-upu) osiguraju do 1,06 milijardi eura kredita. Za otkup duga koristilo se do 530 milijuna kuna, što je 50%.  Na kraju, sporazum (putem izmjena i dopuna), plus tako omogućeni inkrementalni zajam zaključeni su za iznos od oko 1,1 milijarde EUR.

⦁    Sigurnost nad svim vrijednim sredstvima Agrokora i njegovih društava (sve prethodno neopterećene).

⦁    Nakon ugovora od 8. lipnja, brojni vjerovnici pridružili su se Knightheadu u zajmu i sudjelovali u njemu. Ovi zajmodavci pridružili su se tvrtki Knighthead kao „izvorni zajmodavci“, koji bi imao obvezu preuzeti cjelokupnu dodjelu viših kreditnih aranžmana, ali zbog činjenice da su se pridružili i drugi sudionici.  Raspodjelu zajma prvotno je predstavio g. Ramljak nakon javnog pritiska u studenom 2017. godine i prema dokazima koje je sam predstavio Knighthead je u to vrijeme bio vodeći vjerovnik s nominalnim učešćem u zajmu od 200 milijuna eura.

⦁    Stoga je Knighthead predvodio sa značajnim dijelom ukupnog zajma, čak i nakon dodjele drugim vjerovnicima. Napominjemo da se naknadno slobodno trgovalo i “Roll-Up” zajmom, a nejasno je koje institucije drže  koji postotak vlasništva. Kao što je objašnjeno u daljnjem tekstu, nakon zaključenja ovog zajma, njegova je odredba neko vrijeme bila tajna.  Tek nakon snažnog otpora od strane Agrokorovih vjerovnika koji su smatrali da je to štetno za Agrokor s obzirom na njegove odredbe, Roll-up zajam je počeo curiti i na kraju je u cjelosti dostavljen javnosti 30. listopada 2017. godine.

⦁    Dana 15. lipnja 2017. g. Ramljak, izvanredni stečajni upravnik dao je intervju medijima, gdje je također objasnio tko je Knighthead, te ih je nazvao „fondom iz NASDAQ-a“.

⦁    Dana 16. lipnja 2017. g. Thomas Wagner, suosnivač i izvršni direktor Knightheadadao je intervju lokalnim medijima u kojem je naznačio da Knighthead “drži većinu Agrokorovih obveznica”.  Ovaj je intervju bio odgovor na brojne medijske priče o “lešinarskoj” prirodi Knightheadovog poslovanja koje se temelji na iskorištavanju neugodnih situacija i koristi kombinaciju pravnih, financijskih i političkih taktika kako bi izvršio pritisak na izdavatelje obveznica da plate.

⦁    U rujnu 2017. g. Ivica Todorić otvorio je osobni blog na kojem je počeo objavljivati informacije o intervenciji u Agorkoru i pisati o onome što je smatrao nacionalizacijom uz pomoć „pajdaša” koji su od toga profitirali.

⦁    BORG Grupa i Knighthead – početna otkrića u vezi Knightheadovog odnosa s g. Ante Ramljakom prije Lex Agrokora
⦁    U rujnu i listopadu 2017. godine u tisku su se počele pojavljivati informacije vezane uz Roll-Up i odnos između gospodina Ramljaka i Knighthehada.

Informacije su počele curiti kada su se mediji počeli raspitivati o tužbama protiv Agrokora od strane drugih vjerovnika koji su tvrdili da Roll-up kredit sadrži nezakonite povlastice vjerovnika. Lokalni mediji, u nizu izvješća u rujnu i listopadu, te nakon službenih odgovora Agrokora, otkrili su da je Agrokor otkupio svoje obveznice u ukupnom iznosu od 268,8 milijuna eura, od kojih je većina otišla u Knighthead.  Dalje je napomenuto da su sve kupnje bile za nominalnu vrijednost obveznica, unatoč problematičnom statusu tvrtke i cijenama na burzama. Mediji su nagađali da je Knighthead u prosjeku potrošio 30c na dolar za obveznice. To je bila premija od 300% -400% za Knighthead, na temelju cijena bilješki na međunarodnim tržištima.

⦁    Dakle, mediji su s pravom prepoznali da je moglo doći do trgovanja povlaštenim informacijama u vezi s otkupom od strane Agrokora, budući da burze nisu određivale cijenu otkupa po nominalnoj vrijednosti.   U trenutku otkupa po nominalnoj vrijednosti, obveznicama se trgovalo u prosječnom iznosu od 18 centi na EUR / USD.

⦁    Sljedeći graf predstavlja cjenovna kretanja Agrokorovih obveznica:

⦁    (Izvor: Berlinska burza, Agrokor Eurobond 2019, https://www.boerse-berlin.com/index.php/Bonds?isin=XS0776111188)

⦁    (Izvor: Agrokor d.d. 2020 cijene Regulation S obveznica u USD, https://markets.businessinsider.com/bonds/agrokor_dddl-bonds_201212-20_regs-bond-2020-usx0027kag32)

⦁    Dana 9. listopada 2017., nakon pritisaka medija i curenja u vezi s preferencijom Knightheada, gospodin Ante Ramljak potvrdio je glasine na tržištu da se prije donošenja zakona Lexu Agrokor u Zagrebu susreo nasamo s predstavnicima Knightheada i da su ga zvali jer su čuli bio je “blizak situaciji u Agrokoru”.

⦁    Dana 26. listopada 2017. lokalni mediji objavili su izvješće napadajući Roll-Up i navodeći kako zajam pruža Knightheadu i drugim sudionicima zajma opsežna prava i klauzule koje učinkovito ograničavaju diskreciju stečajnog upravnika na način da djeluje isključivo u interesu Roll-up vjerovnika, tj. Knightheada. Postavljena su ozbiljna ograničenja u pogledu prethodnog odobrenja “Dogovora o nagodbi” i drugih diskrecijskih ovlasti povjerenika.

Međutim, ogorčenje javnosti izazvano je kada se pokazalo da je Roll-Up sporazum sadržavao opsežan slučaj propusta koji su štitili samog Ramljaka.

Stoga se pokazalo da su Knighthead i Ante Ramljak (koji je potpisao zajam u ime Agrokora) uključili odredbu u ugovoru koja nalaže da bi bio slučaj neplaćanja kada bi hrvatska vlada smijenila Antu Ramljaka, čime je učinkovito ustupio Knightheadu jednu od ključnih ovlasti koju je hrvatska vlada imala nad vođenjem izvanrednog upravljanja u Agrokoru   Budući da je Lex Agrokor povjereniku dao široko diskrecijsko pravo za vođenje postupka, činjenica je da je propust od 1,1 milijarde ovisio o tome je li Ante Ramljak povjerenik.

⦁    Nakon toga, g. Ante Ramljak održao je konferenciju 26. listopada 2017. godine gdje je objasnio razloge održavanja prvih sastanaka između njega i Knightehada.

Naveo je:

⦁    „moje ime je na popisu top 10 ljudi kojima se strani investitori trebaju javiti ako su zainteresirani za situaciju u Hrvatskoj”

⦁    U odnosu na izradu Lex Agrokora, g. Ramljak je također priznao svoje sudjelovanje u izradi Lex Agrokora i da je „savjetovan o financijskim dijelovima Lex Agrokora“.   Izjavio je: „Savjetovali su me, nitko nije bio angažiran, savjetovan sam o financijskom djelu zakona, ništa više“.

NASTAVI ČITATI ->