Kad vam neki mrzitelj Katoličke Crkve krene s uvredama kako smo nepismeni i nazadni, sasvim je glupo vraćati istim neutemeljenim ad hominemima. Ali je pametno zato odgovoriti u par crtica poput mene. Šala mala.
Popis autora hrvatskog pravopisa:
> Jakov Mikalja (Micalia, Micaglia; Jacobus; Peschici (Pještica) na poluotoku Garganu, Italija, 31. ožujka 1601. – Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski jezikoslovac, leksikograf, isusovac.
Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski književnik, jezikoslovac i isusovac.
> Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik. Kod jezuita u Zagrebu pohađa gimnaziju; vjerojatno uz pomoć i podršku ujaka Lučkinića, župnika u Granešini.
> Ivan Tanzlinger Zanotti (Zadar, 1651.-Zadar, 1732.) (u hrvatskim se izvorima spominje i kao Ivan Zanotti Tanzlinger, Ivan Tanzlingher Zanotti a u talijanskim kao Giovanni Tanzlingher Zanotti), bio je kanonik iz Zadra. Pripadnikom je zadarskog kruga.
> Fra Ljudevit Lalić (u latinskim izvorima: Ludovicus Lalich) (pol. 17. st. – poč. 18.st.), bio je hrvatski rimokatolički svećenik i leksikograf (rječničar). Pripadao je redu franjevaca Male braće. Rodom je bio iz Hercegovine, iz Ružića.
> Adam Patačić (Kaštel kraj Karlovca, 18. veljače 1716. – Kaloča, Mađarska, 19. srpnja 1784.), hrvatski je leksikograf. Adam Patačić dolazi iz ugledne hrvatske plemićke obitelji Patačića. Široke naobrazbe, nadbiskup u Kaloči i predsjednik Kraljevskoga vijeća budimskoga sveučilišta, promicatelj glazbe sa svojim orkestrom i zborom.
> Blaž Tadijanović (Rastušje, 1728. – Cernik, 23. travnja 1797.), hrvatski jezikoslovac i pisac. Godine 1744. postao je članom franjevačkog reda.
> Ivan Belostenec (Varaždin?, 1593. ili 1594. – Lepoglava, 10. veljače 1675.) bio je hrvatski redovnik pavlin, kajkavski pisac i propovjednik, leksikograf.
> Fra Josip Jurin (1730. – 1801.)[1] je bio hrvatski rimokatolički redovnik iz reda franjevaca, rječničar i gramatičar (slovničar). Izvori na latinskom navode ga pod imenom Josephi Giurini. Iz Primoštena.[2] Prema istraživanjima fra Josipa Ante Solde, Jurin je postao magistrom mladeži postao 1766. godine.
> Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj. Pripadao je franjevačkom redu.
> Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730 – Dubrovnik, 1817), hrvatski franjevac leksikograf.
> Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Mletci, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
> Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. – Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.
Popis autora hrvatske gramatike:
> Bartul Kašić, isto Bartol Kašić, Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio, ponekad potpisivan i s Bogdančić i/ili s dodatkom Pažanin; (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski pisac, jezikoslovac i isusovac. Njegovo najvažnije djelo je Prva hrvatska gramatika koju je napisao 1604. godine.
> Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619.[1] – Beč, 12. rujna 1683.), bio je hrvatski svećenik, teolog, pisac, jezikoslovac, glazbenik, političar te zagovornik crkvenog i slavenskog jedinstva.
> Ardelio Della Bella (Foggia, 1655. – Split, 3. prosinca 1737.), talijanski isusovac propovjednik, misionar, znanstvenik, pisac, leksikograf.
> Blaž Tadijanović (Rastušje, 1728. – Cernik, 23. travnja 1797.), hrvatski jezikoslovac i pisac. Godine 1744. postao je članom franjevačkog reda.
> Franjo Marija Appendini (Poirino, u Pijemontu, 6. studenog 1768. – Zadar, 30. siječnja 1837.) (tal. oblik Francesco Maria Appendini) bio je svećenik iz reda pijarista. Bio je među prvim je hrvatskim životopiscima, i jezikoslovcima. Pisao je pjesme, životopise, govore i nekrologe te biobibliografske i historiografske prinose.
I mnogi drugi svjetovni autori, a koji su se školovali kod klerika u Klasičnim gimnazijama
I tako…
Hrvoje Augustinčić
HOP