Priopćenje za medije – nakon ročišta na Službeničkom sudu
Danas je održano ročište na Službeničkom sudu Ministarstva uprave u slučaju Ministarstva vanjskih i europskih poslova protiv diplomatkinje Elizabete Mađarević radi verbalnog delikta kojega je pokrenuo glavni inspektor MVEP-a Damir Božić u rujnu prošle godine nakon što je jedan portal pokrenuo medijski linč protiv službenice Mađarević.
Zbog vrijednosnog suda kojega je službenica Mađarević izrekla na ljetovanju, a koji nije nikoga vrijeđao, njoj se kroz medijski linč doveo u pitanje njezin ugled, čast i dostojanstvo, a sam poslodavac ju od toga nije zaštitio iako je prema zakonu to dužan. Odvjetnik službenice Mađarević Hrvoje Vukić izjavio je da je ovo eklatantni primjer kršenja službeničkih i ustavnih građanskih prava pojedinaca od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova jer se jednoj državnoj službenici sudi radi verbalnog delikta i izgovorene tri rečenice u privatnoj i zatvorenoj korespondenciji na Facebook profilu zbog njezinih osobnih stavova koji nisu protuzakoniti. Obrana je navela brojne dokaze da je optužba znala za javne objave u kolumnama prije pet godina te da praksa objavljivanja stručnih radova i članaka u osobnom svojstvu nije protuzakonita, a za iste je objave službenica Mađarević i pohvaljena od brojnih dužnosnika MVEP-a. Usto, obrana je navela dokaze da je službenica nekoliko puta pohvaljivana radi svojeg profesionalnog rada tijekom 14. godina službe i na mandatu od strane predstavnika hrvatske dijaspore u Berlinu, ministra Zdravka Marića prilikom službenog posjeta SR Njemačkoj koji je poslao službeni dopis zahvale za obavljeni rad, te samog ministra Gordana Grlića Radmana.
Dapače, ministar Grlić Radman bio je i mentor stručnog rada na savjetničkom ispitu Diplomatske akademije službenici Mađarević na temu krize demokracije i izbjegličke krize, a čije su teze bile obrana nacionalnih i EU granica te zaustavljanje migracije, za koje ju sada MVEP paradoksalno tuži. Za kršenje službene dužnosti optužba nije mogla navesti ništa što bi dovelo u pitanje njen profesionalni angažman osim privatnih konzervativnih stavova koje službenica osobno zastupa i zbog kojih ju je prozvao jedan medij.
Prema Zakonu o državnim službenicima (čl. 11, čl. 13) službenici diplomati se ne smiju diskriminirati zbog svojih političkih ili vjerskih uvjerenja niti ih ministar smije zaustaviti u napredovanju zbog vlastitih stavova, a dapače službenici mogu biti članovi političkih stranaka te se kandidirati na izborima što ipso facto znači da službenici mogu zastupati različite političke opcije te iznositi mišljenja kakva žele, kako u službi, tako i izvan službe. Čl. 11 tako kaže da su „čelnik državnog tijela i nadređeni službenici dužni pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko porijeklo, te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu“ te da „moraju poštivati dostojanstvo državnog službenika“.
Dostojanstvo službenice Mađarević je tijekom medijskog linča bilo uništeno, a poslodavac nije naveo da svaki državni službenik ima pravo na osobni stav, kako u službi tako i izvan službe, iako bi se to trebalo podrazumijevati u demokratski uređenoj državi i jest tako prema pozitivnim propisima RH i u samom Ustavu. Naime, sloboda govora i politička prava temeljna su prava građana pojedinaca prema Ustavu RH (čl. 14, čl. 22, čl. 35. Čl. 38 i čl. 40), a svi bez obzira na pripadnost bilo kojoj političkoj opciji i političkim uvjerenjima moraju imati pristup radu u javnim službama (čl. 44).
Mnogi diplomati i službenici javno pišu i objavljuju radove, postove, kolumne, i imaju vlastite javne/privatne profile na društvenim mrežama, ali je samo službenica Mađarević optužena za verbalni delikt zbog svojih konzervativnih stajališta.
Primjerice, zbog protivljenja eutanaziji, pobačaju, nasilnim migracijama, itd. Odvjetnik Vukić iznio je vjerovanje da će sud donijeti pravednu i oslobađajuću presudu jer „ako će se cenzurirati svaka riječ ikada napisana ili izrečena u javnosti ili privatno da bi se netko prokazao, i to vaditi izvan konteksta kao što je učinjeno službenici Mađarević, tada bi s većinom službenika ili hrvatskih veleposlanika trebalo jednako postupiti, s obzirom da su mnogi bili političari i stranački dužnosnici ili pak visoko pozicionirani funkcioneri u bivšoj komunističkoj državi te zastupaju razne političke stavove“. Službenici prema Zakonu i Etičkom kodeksu služe javnome interesu, a ne pojedinom čelniku tijela ili vlasti, te su čak pozvani reagirati ako primijete nezakonite radnje. Demokratske države, a Hrvatska je po ustavnom uređenju demokratska država, ne smiju ograničavati niti dirigirati slobodu misli i govora vlastitih građana, pa tako i javnih i državnih službenika.
To su europske vrijednosti koje su i zaštićene člankom 9. i 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Ukoliko se državni i javni službenici moraju bojati za svoje radno mjesto jer imaju konzervativne ili bilo kakve druge osobne stavove, a njihove se kompetencije i sposobnosti uopće ne uzimaju u obzir, onda se postavlja pitanje kako mogu obavljati pošteno svoj posao u javnome interesu.
Službenica Mađarević je predano radila svoj posao, ali se ne može odreći svog identiteta, niti slobode govora ili misli. Dapače, umjesto da ju se nagradi za njezin profesionalni i analitični rad, nju se progoni.
U jednoj demokratskoj državi stoga je potpuno neprihvatljivo da vlast ili neki ministar prati i nadzire privatnu korespondenciju vlastitih građana ili službenika kao što je ovdje slučaj, a ugrožavati pravo hrvatskih građana i službenika da slobodno izražavaju svoje mišljenje o društveno-političkim pitanjima, kako u privatnosti tako i javno, teško je kršenje demokratskih i europskih standarda o temeljnim građanskim i ljudskim pravima. To je prepoznao predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak te je stoga HHO odlučio vršiti monitoring nad čitavim procesom. Podršku službenici Mađarević kojoj se sudi za verbalni delikt došli su dati i brojni građani te neki saborski zastupnici Domovinskog pokreta, kao i predstavnici nekoliko braniteljskih udruga.
Odvjetnički ured Vukić i partneri