ZA KOGA RADI? ČIJA JE?
Kako se naš HAKOM i ostale institucije, kad tvrde kako „nema znanstvenih dokaza o štetnosti pozivaju na privatnu NGO organizaciju (udrugu, rekli bi) INCRIP, red je početi baš s informacijama oko nje i njenom načinu rada.
Zanimljivo je kako je EU 1999. donijela jednu neobvezujuću direktivu u kojoj se prihvaćaju granice ICNIRP-a ( na to što se i u RH često pozivaju i to što su naše granice za jakost električnog polja 10% niže za javna područja i 40% niže za područja povećane osjetljivosti od ICNIRP-a tumače kao ” imamo strože granice od EU, primjenjujemo načelo opreza”. Točno je da primjenjuju načelo opreza za opekotine, ali ne i za rak i druge probleme.
Usput, neke EU zemlje imaju svoje granice neovisno o ICNIRP-u, neke imaju bitno niže (1 ili 2%), neke imaju striktne propise koji osiguravaju udaljenost od zgrada, neki gradovi i regije imaju svoje puno niže granice ( Beč i Pariz 1 Promil od ICNIRP-a za gustoću snage elektromagnetskog vala, tako da je uobičajena fraza o “strogim granicama u RH” (koji će Vam sigurno u pisanom obliku poslati MZ, ako ih pitate ), najobičnija floskula. Tj. LAŽ!
Kad se postavlja pitanje o mogućim štetnim učincima dugotrajne izloženosti zračenjima elektromagnetskih polja koja emitiraju bazne stanice i korisnički uređaji mobilnih mreža, industrija, HAKOM, čak i Ministarstvo zdravstva uvjeravaju nas kako nisu znanstveno dokazani nikakvi štetni biološki učinci. Priznaju samo toplinske učinke, odnosno, neznatno zagrijavanje staničnog tkiva i navode i kako je, prema stajalištu Međunarodne komisije za
zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIROP) bežična tehnologija sigurna za zdravlje, ukoliko zračenja ne prelaze razine koje je preporučilo to tijelo.
Kod toga svjesno ili ne svjesno zanemaruju nekoliko bitnih činjenica.
1. ICNIRP je privatna NGO, registrirana u bavarskom gradiću Oberschleißheim-Neuherberg ( blizu Munchena) kao “ ne profitna organizacija sa znanstvenom misijom”. https://www.icnirp.org/ Komisiju koja donosi odluke čini najviše 14 znanstvenika, a prema Statutu, novi se članovi biraju svake četiri godine, uz priloženi životopis, popis objavljenih radova i preporuku dotadašnjih članova. https://www.icnirp.org/cms/upload/doc/statutes.pdf. U praksi to znači izbor unutar uskog i zatvorenog kruga znanstvenika koji dijele ista stajališta, bez ikakve verifikacije od strane bilo koje međunarodno relevantne organizacije, čak niti primjerice
UN-a ili WHO.
2. ICNIRP je 1998. objavio preporuke za granične razine dozvoljenih zračenja (ICNIRP Guideliness 1998. https://www.icnirp.org/cms/upload/publications/ICNIRPemfgdl.pdf) .
U tom je dokumentu (str.496) navedeno kako su razmatrani samo kratkotrajni toplinski učinci dok utjecaj dugotrajne uzloženosti na povećani rizik za rak nije razmatran zbog nedovoljno podataka (“these guidelines are based on short-term, immediate health effects such as stimulation of peripheral nerves and muscles, shocks and burns caused by touching conducting objects…. In the case of potential long-term effects of exposure, such as an increased risk of cancer, ICNIRP concluded that available data are insufficient to provide a basis for setting exposure restrictions“).
3. WHO je 2011., na bazi dvogodišnjih istraživanja koje je u 14 zemalja provela njezina Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala radiofrekvencijska elektromagnetska polja kao potencijalni karcinogen (Grupa 2B) te time priznala mogućnost postojanja i bioloških učinaka. https://www.iarc.fr/wp-content/uploads/2018/07/pr208_E.pdf .
Klasifikacija 2B znači da postoje ograničeni, nejasno potvrđeni dokazi karcinogenosti kod ljudi te nedovoljno potvrđenih dokaza kod eksperimentalnih životinja. U slučajevima kada postoji znanstvena neizvjesnost, (kad opasnost još nije nedvojbeno dokazana, ali postoji znanstveno utemeljena sumnja o mogućim štetnim utjecajima na zdravlje i okoliš), WHO propisuje primjenu „Načela predostrožnosti“.To znači da odgovorne institucije moraju poduzeti sve potrebne preventivne mjere za sprečavanje mogućih neželjenih posljedica. WHO klasifikaciju radiofrekvencijskih elektromagnetskih polja kao mogućeg uzročnika raka kod ljudi, industrija i njezini lobisti nastoje realtivizirati usporedom s nekim drugim agensima iz iste grupe, koji su osobni izbor i čijim učincima građani nisu kontinuirano izloženi. Često pogrešno spominju i crnu kavu (za koju nije dokazana moguća karcerogenost.)
4. ICNIRP je u ožujku 2020. objavio reviziju preporuka iz 1998. https://www.icnirp.org/cms/upload/publications/ICNIRPrfgdl2020.pdf , kojom potvrđuje granice iz 1998. ( str. 523 – “There is no evidence of adverse health effects at exposure levels below the restriction levels in the ICNIRP (1998) “), bez obzira na činjenicu da više od 250 međunarodno relevantnih znanstvenika iz četrdesetak zemalja, okupljenih u EMFscientist.org ( https://www.emfscientist.org/) u nekoliko tisuća objavljenih stručno recenziranih radova upozorava na štetne biološke učinke i na razinama daleko ispod ICNIRP-ovih granica. Ova ozbiljna, argumentirana upozorenja industrija i regulatorna tijela, pozivajući se na ICNIRP, u potpunosti ignoriraju.
5. Znanstvenici iz EMFscientist.org godinama ukazuju na “stručno neizbalansirani” sastav ICNIRP-a i posredne veze s industrijom. Primjerice, prof. dr. sc. Darius
6. Leszczynski navodi: “ICNIRP se može i treba smatrati privatnim klubom gdje članove novog Glavnog povjerenstva biraju članovi odlazećeg Povjerenstva. To je Njemačka ne vladina organizacija koja se samoinicijativno održava i koja uopće nije odgovorna za svoje akcije ni svoje postupke. Nitko je ne kontrolira, nitko je ne nadzire. Nitko ne provjerava sukob interesa. Nitko ne provjerava znanstvenu točnost.” https://betweenrockandhardplace.wordpress.com/2016/04/04/icnirp-did-it-again/
7. Na sukob interesa članova ICNIRP-a, kao i pritisak korporacija za uvođenje 5G u nedavno objavljenom dokumentu upozorili su zastupnici u Europskom Parlamentu, Klaus Buchner i Michaele Rivasi https://ehtrust.org/wp-content/uploads/ICNIRP-report-FINAL-JUNE-2020.pdf. U dokumentu se navodi “ICNIRP se pretvara da je znanstveno neutralan i da nije zainteresiran za interese telekomunikacijske industrije. Ovom studijom pokazujemo da je to „igranje s istinom“ ili jednostavno laž”.
Svakako treba vidjeli ovu vrlo zanimljivu informaciju?
Kad bi bilo točno ono što ICNIRP i industrija tvrde, kako 5G nema štetne zdravstvene učinake, Lloyds bi imao najbolji ” business case” ikada. Lijepo bi ubirao osiguraninu, a nikad ne bi došao u situaciju da isplaćuje odštetu. Lloyds je očito pažljivo analizirao sve i zaključio da je zdravstveni rizik 5G prevelik da bi ga oni pokrivali.
Zaključak je samo jedan:
1. ili je Lloyds glup i propušta laku i sigurnu zaradu ili
2. zna da ICNIRP i industrija lažu.
Znači, mi moramo procijeniti što je od toga istina. Zapanjujuće. I nije teško logično zaključiti o čemu je riječ.
Na stranicama HUZEZ je objava, ( www.huzez.hr ) izvješće timova dvoje članova EP iz redova ‘zelenih”, njemačkog onkologa Buchnera i francuske zelene aktivistice Rivasi. Uglavnom, nihova studija ima skoro 100 stranica i dobro su ” razmontirali” ICNIRP. Svima preporučam isto pročitati.
Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenja je 11. srpnja 2020. objavila tekst:
Zastupnici u EP prozivaju ICNIRP za sukob interesa, zaštitu interesa korporacija i pritisak za uvođenje 5G
Naše institucije HAKOM i Ministarstvo zdravstva prihvatile su ICNIRP-ove preporuke
Michèle Rivasi i Dr. Klaus Buchner, zastupnici u EP iz grupacije Zelenih/Efa, objavili su opsežnu studiju “The International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection: Conflicts of interest, corporate interests and the push for 5G” u kojoj upozoravaju da granice dozvoljenog zračenja uređaja i postrojenja bežične tehnologije propisuje ICNIRP, privatna njemačka ne vladina organizacija (NGO), koja se sama proglasila „ekspertnom grupom sa znanstvenom misijom“, koju nitko ne kontrolira, nitko ne provjerava sukob interesa kao ni znanstvenu točnost njihovih preporuka (ICNIRP Guideliness).
Zastupnici u EP ističu: “ICNIRP se pretvara da je znanstveno neutralan i da nije zainteresiran za interese telekomunikacijske industrije. Ovom studijom pokazujemo da je to „igranje s istinom“ ili jednostavno laž”. U studiji se citiraju izjave međunarodno relevantnih znanstvenika, među njima i dr.sc. Dariusa Leszczynskog, profesora molekularne biologije i biokemije ( University of Helsinki) koji kaže: “ICNIRP se može i treba smatrati privatnim klubom gdje članove novog Glavnog povjerenstva biraju članovi odlazećeg Povjerenstva“. HAKOM i Ministarstvo zdravstva RH prihvatili su stajalište kako je bežična tehnologija sigurna za zdravlje ukoliko zračenja ne prelaze razine koje je preporučio ICNIRP.
Navedena studija je na engleskom jeziku, a HUZEZ je pripremio dokument “Što je to ICNIRP?” na hrvatskom jeziku.
Isto tako HUZEZ je 15. srpnja 2020. objavio izjavu prof. dr. sc. Krešimira Pavelića koji je komentirao zdravstvene učinke 5G.
Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić uvaženi je znanstvenik s područja molekularne medicine, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci i prvi Dekan Medicinskog fakulteta u Puli.
Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić
Rasprave o 5G tehnologiji u našim se medijima uglavnom svode na sponzorirane članke korporativnog sektora, izjave profesora s tehničkih fakulteta, IT stručnjaka ili inženjera iz HAKOM-a.
Sa zadovoljstvom prenosimo izjavu prof. dr. sc. Krešimira Pavelića. On je između ostalog, izjavio:
“… neki neovisni podaci nedvojbeno ukazuju na potencijalne štetne učinke ove i prethodnih tehnologija te je neophodna rigorozna i neodgodiva znanstvena procjena eventualne štetnosti prije no što započne široka primjena 5G po čitavom svijetu…. do sada nije napravljen niti jedan cjeloviti biološki sigurnosni test za 5G. To je već trebalo biti učinjeno. Do tada bi se antene s tornjeva trebale maknuti iz područja dosega ljudskih domova, škola, centara s hranom, mjesta gdje borave trudnice ili fertilni muškarci koji žele imati zdravo potomstvo te djeca i mladi. Sve dok rigorozne znanstvene studije i vrijeme ne pokažu suprotno, širenje ove tehnologije moralo bi se ograničiti.”
Izjavu prof. dr. sc. Pavelića o mogućim učincima 5G tehnologije danu uredništvu emisije EKO-zona (HTV1) u cijelosti možete pročitati na facebook.hr/ekozona.hrt.hr
Ovo je PRVA tema koju smo obradili. Nastavit će mo pisati o ovom prijetećem problemu – temi i sve oko nje, u kraćim tekstovima, serijalu, kako bi obični ljudi, koji nisu duboko u temi, te teže absorbiraju odjednom puno informacija, lakše sve skupa shvatili.
Materijala ima, nije problem.
HOP
IZVORI:
https://ehtrust.org/wp-content/uploads/ICNIRP-report-FINAL-JUNE-2020.pdf
https://betweenrockandhardplace.wordpress.com/2016/04/04/icnirp-did-it-again/
https://www.icnirp.org/cms/upload/publications/ICNIRPrfgdl2020.pdf
https://www.iarc.fr/wp-content/uploads/2018/07/pr208_E.pdf
https://www.icnirp.org/cms/upload/publications/ICNIRPemfgdl.pdf
