Fama o koronavirusu kao “suvremenoj kugi dvadeset i prvog stoljeća” sustavno je lansirana diljem planeta. O razornim posljedicama na stanje svijesti i psihe velikog broja neupućenih i lako izmanipuliranih ljudi nepotrebno je šire elaborirati. Nazočimo cijele ove godine zlouporabi doista ozbiljne, ali nikako neotklonjive opasnosti po zdravlje ljudi, u one najbestijalnije političke svrhe. No, usporedo s time, ide i val velikog dijela slobodnomislećih znanstvenika, što niječu takve uvriježene postavke, što ih je čovječanstvu plasirala i SZO ( Svjetska zdravstvena organizacija). Jedan u nizu onih iz antikoronaškog pokreta je i srpski virusolog i mikrobiolog njemačkog podrijetla Milanko Šekler, uposlen na Specijalističkom veterinarskom institutu u Kraljevu. On je jučer u opširnom intervjuu, što su ga prenijeli mnoge srpske međumrežne postaje opširno obrazložio pravu i bespotrebnu, prenapuhanu famu i panični strah među ljudima od koronavirusa. Zato prenosimo u cijelosti njegovo izlaganje, što ga je objavio i portal Nspm.rs ( Nova srpska politička misao), a u Srbiji najprije obznanila regionalna N1 televizija.
Koronavirus nije respiratorni, već sistemski virus, što se putem krvi širi po cijelom organizmu. Maska nije zaštita, ali sprječava da pojedinac koji je nosi udahne 95% virusa, te da težina kliničke slike ponajviše ovisi od količine virusa što ga je osoba unijela u organizam. Ovo su neke od temeljnih Šeklerovih spoznaja o značajkama koronavirusa. On tvrdi i da cjepivo neće trajno riješiti problem, već je puno izvjesnije da će virus prožeti cijelu populaciju i onda postati uobičajena pojava, očito s velikom dozom imuniteta većine ljudi na koronavirus.
“Ovo nije ništa novo. Koronavirus postoji manje više kod svih životinja. Postoe cjepiva preko pedeset godina i nisu riješila problem, a bojim se da će ovdje biti isto. Kada virus prodre kroz cijelu populaciju, onda gubi smisao i akcija cijepljenja ljudi, tvrdnja je Šeklera, doktora veterinarskih znanosti. “Stalno se pojavljuju novi sojevi. Kad imate cjepivo, svakih pet do deset godina se pojavi novi soj, gdje dotadašnje cjepivo više ne štiti. To je Šekler objasnio slikovitom usporedbom sa cijepljenjem kokoši, budući je on po zanimanju doktor veterine. “Kod kokoši cjepivo protiv koronavirusa postoji više od šezdeset godina. Virus okušava inficirati cijepljenu koku, a onda se dogodi neka slučajna mutacija i virus uspije u tome. To bi se isto dogodilo i kod ljudi.
Može li se za ovu vrstu napraviti jedno i jedinstveno cjepivo?
“To je prirodni virus. Za ovu vrstu virusa ne možete napraviti jedno cjepivo i onda reći baš vas briga, kao primjerice kod bjesnoće. Biti ćete primorani stalno pratiti što se događa. Dobar primjer je gripa, gdje svake godine morate pratiti koji tip virusa kruži u populaciji, te se sukladno s time pravi cjepivo. Možda cjepivo i stiigne i zaštiti rizične skupine, ali je mnogo realnije kako će prožeti cijelo ljudstvo i tako postati obični koronavirus kojega nitko ne zarezuje, a u biti je obična prehlada.” Šekler napominje i kako su gripa i koronavirus slični po načinu prenošenja i simptomatologiji. Zato je i pravljen model na osnovi gripe. Znanstvenici su ustvrdili za istinskim faktorom opasnosti od koronavirusa unosom od 500 do 1000 virusnih čestica da bi se netko zarazio.Poanta njegove priče je i u tome da ispodprosječni unos čestica koronavirusa odbacuje stvarnu mogućnost zaraze. “Ako unesete 50 čestica virusa, vaš imuni sustav u tom će se času nakostriješiti i najvjerojatnije obraniti, ovisno o tome koliko je jak. Radi se o tome da vi postupno naviknete organizam i da se on sam može izboriti i protiv većih koločina virusa.”
Na upit koliko virusa izlučuje osoba koja samo diše i šuti, a koliko netko tko priča, kašlje ili kija, on veli da “čovjek koji je samo zaraažen, nebitno ima li simptome ili ne, ako samo sjedi i diše izlučuje 30 – 50 virusnih čestica na minutu. To znači da će taj čovjek za sat vremena izbaciti u okolni zrak 3000 virusnih čestica. Ali, sreća u nesreći je što je ovaj virus razmjerno osjetljiv na isušivanje, toplinu, te se vrlo brzo gubi infektivnost. Već za sat vremena pola od tih tri tisuće čestica može biti i dalje prenositeljima zaraze, ali ona druga polovica od te brojke od tri tisuće čestica više ne prenosi zarazu. Ubija ih temperatura. “Kad neto govori, onda izbacuje 200 česticana minutu, a ako pjeva ili galami, onda se ti kvocijenti pomnože deset puta. Kašljanjem se izbaci stotinu tisuća čestica, a ako netko kine, onda se radi o milijunima izbačenih čestica i to samo pri jednom kijanju. Zato je po Šeklerovu mišljenju, bitno da zaraženi ostane u samoizolaciji, da se privremeno ne socijalizira kako ne bi širio zarazu.
“Kada se nakašljete one krupne kapljice, što po pravilu imaju desetine tisuća virusnih čestica, jesu i najteže i one padaju… Kada padnu dolje, možemo kazati da su onda mala mogućnost izvora zaraze, jer će se brzo isušiti i izgubiti infektivnost. Ovaj virus ubraja se u one što imaju lipoproteinsku opnu, kao i svi koronavirusi. To ih čini vrlo osjetljivim na isušivanje, na bilo koje dezinfekcijsko sredstvo, je li u pitanju alkohol ili čak i rakija i neka kisela sredina. Primjerice, ako je netko bolestan i proguta nehotice tu izlučevinu iz nosa, ona dođe u želudac i želučana kiselina je uništi, dok sa drugim virusima to nije slučaj. Drugi virusi su i puno opasniji od koronavirusa, jer prođu skorz i zaraze i crijeva.” Sve svoje poznaje i otkrića o koronavirusu Šekler je sažeo u tekstu napisanom na 26 strana.
Na upit je li se onda možemo zaraziti i preko čvrstih površina, Šekler veli da to nije glavni put prijenosa zaraze, te kako je mala vjerojatnost da se tako možemo zaraziti, jer je koronavirus kapljična infekcija i prenosi se aerogeno. A na upit a što nas onda savjetuju stalno dezinficirati površine, on u šajivom tonu navodi “da nam je tako lakše pregurati situaciju.” Na upit kolika je vjerojatnoća zaraze u trgovinskim centrima i prodavaonicama, Šekler odgovara da vjerojatnost zaraze ovisi od ukupne količine zapremine zraka u prostoriji. Što je veća prostorija, time je i vjerojatnost zaraze umanjena. I ona još dodatno opada ako je otvoren prozor u prostoriji.
Na upit koliko je uistinu maska zaštitna, on ističe da “vas maska ne može zaštititi potpuno da sve čestice virusa ne prođu kroz nju, jer je on mnogo manji od njezine teksture, ali može vas zaštititi od 955 kapljica da ih ne udahnete.” Nadalje, Šekler napominje i ovo: “Ako nosite masku, mikro kapi koje netko izbacuje ostat će s njegove strane, a ako i vi nosite masku, ako je on izbacio neki virus, on će ostati s vanjske strane vaše maske i za nekoliko sati će se isušiti. Ako ne dodirujete masku, onda ćete ostati zaštićeni. Maska vam omogućavada u duljem vremenskom razdoblju primate manju količinu virusa, a to ujedno utječe na stvaranje imuniteta (otpornosti) stada, te je i poželjno primati i male količine virusa, jer tako izgrađujemo i jačamo imunitet i cjelokupni obrambeni sustav organizma.”
Doktor Milanko Šekler još navodi da koronavirus nije respiratorni, već sistemski virus. “Po mjestu ulaska i prvim simptomima on jest respiratorni, ali je on zapravo, sistemski virus. Kada uđe kroz pluća, on poslije putem krvotoka, odnosno limfe, prožme sve organe, te može oštetiti i druge organe. Ali, najviše oštećuje pluća, jer su tu receptori preko kojih on uđe ujedno i najprisutniji. To tvrdi Šekler i još pomalo opušteno dodaje smirujući uznemireno pučanstvo riječima kako ne treba paničariti:”Sistemski virus, pa što onda?” Ovaj je virus, po njemu, sličan ranijim koronavirusima, ali je dovoljno različit od drugih virusa da nismo na njega otporni, te je potrebito napraviti cjepivo ili se u protivnom, teoretski svi možemo zaraziti, time steknuti iskustvo i kolektivni imunitet, te da ovaj virus ubuduće kruži među ljudima bez vidljivijih i težih posljedica. I kad se to dogodi, više nitko neće pričati o kornavirusu, kao što više nitko ne priča o svinjskoj gripi, koja je prije nepunog desetljeća izazivala veliku paniku, a ove godine u Srbiji je u 30% svih zabilježenih slučajeva navodno registriranog oboljenja od koronavirusa,bila posrijedi svinjska gripa. No, to nije nitkog zanimalo, niti je to bilo tko objavio. Ista stvar će se dogoditi ovdje. Neće vas natjerati nitko pričati o koroni na televiziji. Morat ćete platiti deset tisuća eura da biste pričali makar i minutu na ovu temu na televiziji, onda kad kornavirus prođe, ali onda ta tema ionako više nitkog neće zanimati.” Sve to tvrdi doktor Milanko Šekler, virusolog i mikrobiolog iz Kraljeva. Ali, njemu kao uglednom i ostvarenom znanstveniku nema mjesta i pristupa u srbijanskim mainstream, bolje reći Vučićevim mainshit medijima u Srbiji.
Dragan Ilić iz Bograda za HOP
HOP
