Francuska : Najviše priznanje bosanskohercegovačkom filmu, Unesco uvrštava tradiciju košnje trave na Kupresu, običaje Hrvata u Kotoru i lončara iz srpskog sela Zlakusa, na svoju slavnu listu
Kulturna i historijska prijestolnica francuskog departmana Pas-de-Calais u oblasti Hauts de France, Arras grad-muzej sa 110 000 stanovnika, ovih dana je proslavio godišnje slavlje svog, nadaleko poznatog festivala sedme umjetnosti!
Dvadeset prvo izdanje čuvenog Arras Film Festivala, nagradilo je bosanskohercegovački film “Quo Vadis, Aida”/Gdje ides, Aida/ najvećim priznanjem- Zlatnim Atlasom.
Žiri je jedinstvenim glasovanjem dodijelio nagradu Jasmili Žbanić koja je nanovo oživjela dramatičnost strasnih dogadnjaja iz ljeta 1995 godine.
Završili su se najvećim starokontinentalnom genocidom s kraja prošlog stoljeća, u kome je nastradalo 8372 nedužna civila, dok ih je nebrojeno mnogo otjerano iz njihovih kuća i posjeda.
Žiri se oduševio nadahnutom glumom glavne ličnosti u tumačenju nadarene Jasne Đuričić, prevoditeljice koja u ratnom vrtlogu nastoji spasiti svoju obitelj ali i kinematografijskom idejom da je budući suživot moguć i ostvarljiv.
Ostvarenje utopljeno u tragediju.
Nije bilo jednostavno ispričati sudbinu preživjelih, osuđenih nanovo, biti u blizini napadača i ubojica njihovih najdražih, pa prihvatiti užasnu okolnost, da oni nikada neće odgovarati pred pravdom, za učinjene zločine. Žbanić je žrtvama povratila izgubljeni humanizam, pošto su bili tjerani kao životinje, bez zanemarivanja opsega tragedije, dobivši divljenje profesionalaca u Veneciji, Becu, Torontu, Kairu i drugdje. Ujedno, film se utapa u tragediju, pokazujući ratno stanje bez spektakularnosti!
Svake godine se na Arras Film Festivalu projicira oko 120 filmova a manifestacija je, najprije, posvećena povezivanju i obogaćenju EU ostvarenja.
Srebreni Atlas je otišao u ruke poljskog redatelja Piotra Domalevskog za irsko-poljsku koprodukciju “I never cry”, nagrađenog i za najuspješniju režiju a
Bugarin Stephen Komandarev je dobio specijalno naimenovanje, za ostvarenje pod nazivom “Rounds”.
Condor film, lokalni distributer “Quo Vadis Aida”, dobio je 12 000 eura za plasiranje nagrađenog ostvarenja na francusko tržište.
Tradicije južno europskih naroda na Unescovoj reprezentativnoj Listi
Godišnji skup na Jamajci
Usprkos pandemiji, države članice Konvencije za očuvanje kulturnog i nematerijalnog naslijede čovječanstva, održati će godišnje zasjedanje od 14. do 19. prosinca. Ceremonija otvaranja održati će se u Kingstonu na Jamajci u prisustvu glavne direktorice Unesco-a, Francuskinje Audrey Azoulay i Olivie Grange, predsjednice Odbora i ministrice kulture i sporta, zemlje domaćina.
Unescoova “digitalna platforma” dugo pokazuje negativan utjecaj sanitarne krize na “živo” naslijede u više od 70 zemalja, što usprkos njihove fundamentalne uloge u današnjem periodu fizičke distinkcije, gube ekonomsku moć i osiromašuju se.
Odbor je dobio 40 zahtijeva za upis na reprezentativnu Listu kulturnog i nematerijalnog naslijeđa humaniteta , a četiri zemlje su tražile hitni upis zbog opasnosti izčeznuća, pojedinih običaja i tradicija.
UN Agencija za znanost, obrazovanje i kulturu će uskoro pokrenuti inovantivni, grafički uradak : “Zaronite u kulturno i nematerijalno naslijeđe”, prema horizontu 2030 godina.
Očuvanje vrijednosti iz prošlosti
Konvencija promovira očuvanje i zaštitu običaja, naslijeđenih iz prošlosti, preporučujući njihovo prenošenje na buduće generacije. Radi se o oralnim tradicijama, natjecanjima, društvenim navikama, slavljima i susretima.
Nije izostavljeno ni poznavanje prirodnih pojava, te ih neizbježno prenijeti potomstvu, jednako kao i umijeće tradicionalnog obrtništva. Odbor, sastavljen od predstavnika iz 24 zemlje, okuplja se jednom godišnje, osiguravajući nastavak i realizaciju pravnog akta, kojeg je potpisalo 180 zemalja.
Pored zahtijeva brojnih zemalja, poput Gruzije, Argentine, Nanmbije, Kine, Kambodže , našli su se i dosjei iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
Prva traži unošenje tradicije košenja trave s Kupresa, na famoznu Listu zatim su u pitanju Hrvati s Kotora i njihove kulturno- umjetničke tradicije i napokon, lončara iz srbijanskog sela Zlakusa.
Džana Mujadžić iz Pariza za HOP
