ANALIZA IZBORA ZA ZASTUPNIKE NACIONALNIH MANJINA ZA HRVATSKI SABOR OD 2000. DO 2020. GODINE mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing.
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset i pet godina etnobiznismeni (kako ih je nazvao bivši predsjednik Republike Ivo Josipović) Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih građana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru . Srpsku nacionalnu manjinu sa 186.633 pripadnika, bošnjačku s 31.479, mađarsku s 14.048, talijansku sa 17.807, albansku sa 17.513 i romsku sa 16.975 pripadnika prema popisu iz 2011. godine zastupao bi jedan zastupnik izabran većinskim izbornim sustavom u posebnoj izbornoj jedinici s apsolutnom većinom. Srpska nacionalna manjina bi ukupno trebala imati najmanje 5 zastupnika. Ostala bi zastupnike birali sa stranačkih lista sa 60 kandidata u Hrvatskoj kao izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 109 = ( 60 razmjernim izbornim sustavom + 42 većinskim + 6 nacionalnih manjina + 3 dijaspore ). Preko 380 tisuća hrvatskih birača je svojim potpisima tražilo Referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara? Na drugim izborima za E.U. parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078 što je za 4.571manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca od 25. svibnja do 21. rujna povećao za 281.739 na 4.042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta SDP-a, HDZ-a i drugih stranaka grubom manipulacijom brojem birača uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila. Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 16., Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 9.100 birača što je 41,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Svih članova većih parlamentarnih stranka zajedno je manje od broja potpisnika peticije ” Glasujmo imenom i prezimenom “. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine.
Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,72 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima. Oko 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,61 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine. Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Oznake: NM = nacionalna manjina: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka i
5 = austrijska, njemačka, rusinska, ukrajinska i židovska nacionalna manjina. P = broj pripadnika, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine prema izvješću DIP-a,
G = Broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina,
Bi = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,
p = G / B x 100 = broj birača koji su glasovali u XII. izbornoj jedinici u postotcima od broja registriranih birača i pi = Bi / B x 100 % = broj birača koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.
Izabrani su: 1. Milan Đukić s 12.396, 2. Tibor Santo s 1.892, 3. dr. sc. Furio Radin s 5.152, 4. mr. sc.Zdenka Čuhnil s 1.401 i Borislav Graljak s 342 glasa.
Oznake: NM = nacionalna manjina, 1. = Srpska, 2. = Mađarska, 3. = Talijanska, 4. = Češka i slovačka,
5. = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska. P = broj pripadnika popisan 2001. godine, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvješću DIP-a,
G = glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina,
V = važeći listići, N = nevažeći listići, Bi = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,
p = G / B x 100 = broj birača koji su glasovali u XII. izbornoj jedinici u postotcima od broja registriranih birača i pi = Bi / B x 100 % = broj birača koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.
Izabrani su od 27.453 birača srpske nacionalne manjine: 1. Vojislav Stanimirović s 25.773, 2. dr. sc. Milorad Pupovac s 25.210, Ratko Gajica sa 16.097, 4. Jene Adam s 1.714, 5. dr. sc. Furio Radin s 4.669, 6. mr. sc. Zdenka Čuhnil s 1.277, 7. Nikola Mak s 265 i 8. dr. sc. Šemso Tanković s 2.711 glasova.
Birači srpske nacionalne manjine mogu dati glas jednom do trojici kandidata. Broj birača koji su dali glas izabranim kandidatima srpske nacionalne manjine dobije se tako da se ukupni broj glasova izabrana tri zastupnika podijeli s prosječnim brojem glasova birača. Prosječni broj glasova birača dobije se tako da ukupni broj glasova svih kandidata podijelimo s brojem birača koji su glasovali. Svim izabranim kandidatima srpske nacionalne manjine dalo je glasove 27.453 birača.
Oznake: NM = nacionalna manjina, 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka i
5 = austrijska, njemačka, rusinska, ukrajinska i židovska nacionalna manjina. P = broj pripadnika popisan 2001. godine, B = Broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvješću DIP-a,
G = Broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina,
V = važeći listići, N = nevažeći listići, Bi = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,
p = G / B x 100 = Broj birača koji su glasovali u XII. izbornoj jedinici u postotcima od broja registriranih birača, pi = Bi / B x 100 % = broj birača koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima Σ = ukupno pripadnika ili birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Grupe 4., 5. i 6. nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla.
Izabrani su od 16.105 birača srpske nacionalne manjine: 1. dr. sc. Milorad Pupovac s 15.466, 2. Vojislav Stanimirović s 13.122, 3. Ratko Gajica s 9.683, 4. mr. sc. Deneš Šoja s 2.040, 5. dr.sc. Furio Radin s 4.177, 6. mr. sc. Zdenka Čuhnil sa 684, 7. Nazif Memedi s 351 i 8. dr. sc. Šemso Tanković s 1.348 glasova.
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S = broj stanovnika popisan 2011. godine, H = broj hrvata u sastavu stanovništva prema popisu 2011. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine,
P2 = broj pripadnika mađarske manjine,
P3 = broj pripadnika talijanske manjine,
P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine,
P5 = broj pripadnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine i P6 = broj pripadnika bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine.
Oznake: IJ = opće izborne jedinice I. – X., S = broj stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2001. godine,
P1 = broj pripadnika srpske manjine,
P2 = broj pripadnika mađarske manjine,
P3 = broj pripadnika talijanske manjine,
P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine,
P5 = broj pripadnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine i P6 = broj pripadnika bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine.
Pos. = ukupni broj: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe nacionalnih manjina,
D = donji granični broj stanovnika izbornih jedinica za dopušteno odstupanje ± 5% od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica,
G = gornji granični broj stanovnika izbornih jedinica za dopušteno odstupanje ± 5% od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica i
Σ = zbroj podataka I., II., VI. i VII. izborne jedinice koje obuhvaćaju: Bjelovarsko- bilogorsku, Grad Zagreb, Karlovačku, Koprivničko- križevačku, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i istočni dio Primorsko-goranske županije: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko.
Oznake: NM = nacionalna manjina, P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, B1 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine, B2 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine i B3 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine. B4 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska te Σ = ukupno pripadnika ili birača nacionalnih manjina na izborima.
Grupe 4.., 5.. i 6. nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla. Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 16.975 pripadnika prema popisu iz travnja 2011. godine, vlaška s 29, austrijska s 297, bugarska s 351, turska s 367, rumunjska s 435, židovska s 509, poljska sa 672, ruska s 1.279, ukrajinska s 1.878, rusinska s 1.936 i njemačka s 2.965. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.718. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 31.479 pripadnika su: makedonska s 4.138, crnogorska s 4.517, slovenska s 10.517 i albanska nacionalna manjina sa 17.513 pripadnika. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Trebalo bi smanjiti broj zastupnika nacionalnih manjina na šest tako da šest nacionalnih manjina s najviše pripadnika dobiju svog zastupnika. Prema tome bi: albanska, bošnjačka, mađarska, romska, srpska i talijanska nacionalna manjina imale zastupnika u Hrvatskom saboru. Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.
HOP