JESU LI HRVATSKI BIRAČI IZABRALI STIPU MESIĆA I IVU JOSIPOVIĆA ZA PREDSJEDNIKE REPUBLIKE HRVATSKE?
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl.inž. elektr.
Nakon prikazanog snimljenog materijala iz veljače 1992. u Novskoj o izjavama Stipe Mesića o Jasenovcu mnogi se pitaju i među njima prof. dr. sc. Andrija Hebrang kako su hrvatski birači izabrali dvaput tako moralno problematičnu osobu, ” iskrenog suradnika UDB-e ” za predsjednika Republike.
Analiza kretanja broja birača od 2000. do 2017. godine dovodi u pitanje izborni legitimitet Stipe Mesića i Ive Josipovića. Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta sprječava referendumsko izjašnjavanje o bitnim pitanjima hrvatske države i društva te postoji osnovana sumnja o namještanju rezultate izbora za predsjednika Republike od 2000. do 2010. godine. Ustavni sudci su ugušili neposrednu demokraciju sprječavanjem Referenduma o izbornim pravilima nemogućim skokovitim povećanjem broja birača od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739.
Pokretači inicijative za održavanje referenduma moraju skupiti 10% potpisa od broja birača registriranih u Hrvatskoj na dan početka skupljanja potpisa. Skandaloznom odlukom Ustavnog suda o 404.252 potpisa birača potrebnom za održavanje Referenduma o izbornim pravilima ugušena je neposredna demokracija u Hrvatskoj, a posljedica toga je “pakao i talačka kriza” u našem društvu. Gruba manipulacija brojem birača započela je izborima za predsjednika Republike 25. siječnja 2000. godine. Na izborima za predsjednika Republike održanim 15. lipnja 1997. godine bilo je registrirano na biralištima u Republici Hrvatskoj 3.683.774 birača odnosno 178.241 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2001. godine, a na izborima održanim 25. siječnja 2000. godine u drugom krugu 175.119 više odnosno 3.858.893 birača. Zar je takav skokovit porast birača s prebivalištem u Hrvatskoj moguć za tako kratko vrijeme? Zar je moguće da godišnje oko 67 tisuća birača više umre ili se iseli nego ih stekne biračko pravo punoljetnošću i stjecanjem državljanstva?
U drugom krugu na izborima za predsjednika Republike održanom 2005. bilo je na biralištima u Hrvatskoj 146.069 registriranih birača više nego u drugom krugu 2000. godine. Zar je moguće da je godišnje od 2000. do 2005 godine 29.214 birača više stjecalo biračko pravo punoljetnošću i stjecanjem državljanstva nego ih je umiralo i iselilo? Prirodni prirast stanovnika je od 1983. godine manji od 11 tisuća, a od 1991. više stanovnika umire nego ih se rađa. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republike održane 2000. i 2005. godine. U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2000. godine Stjepan Mesić je dobio prema izvještaju 1.433.372 glasa, a Dražen Budiša 1.125.969 glasova. Ako se od broja glasova Stjepana Mesića odbije 353.360 glasova birača koji vjerojatno nisu imali prebivalište u Hrvatskoj on bi imao 1.080.012 glasova odnosno 45.957 manje od Dražena Budiše.
Jesu li hrvatski birači izabrali Stjepana Mesića za predsjednika Republike Hrvatske ili su izbori bili namješteni? Je li Boris Mikšić trebao ući u drugi krug izbora za predsjednika Republike 2005. godine? Za ovakvu grubu manipulaciju brojem birača netko je trebao kazneno ili barem politički odgovarati!
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S = broj stanovnika popisanih 2001. godine, P = broj punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, p = P / S X 100 % = broj punoljetnih osoba na 100 popisanih stanovnika, B1= broj birača po županijama i u Gradu Zagrebu na izborima 13. veljače 2000. godine, B2= broj birača na izborima 16. siječnja 2005. godine, p1 = B1 / S = broj birača na sto stanovnika popisanih 2001. godine i p2 = B2 / S = broj birača na sto stanovnika popisanih 2001. godine. Za Republiku Hrvatsku je razlika broja registriranih birača i broja punoljetnih osoba prema popisu od 2001. godine bila: B1 – P = 353.360 i B2 – P = 499.429, a razlika broja birača registriranih na izborima 2005. i 2000. godine bila je B2 – B1 = 146.069 birača.
JESU LI HRVATSKI BIRAČI IZABRALI IVU JOSIPOVIĆA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE?
Na izborima za predsjednika Republike održanim 10 siječnja 2010. godine u drugom krugu bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.089.320 birača, a u inozemstvu 406.320. Nemoguće je da je od 25. siječnja 2000. do 10. siječnja 2010. godine 230.427 više birača s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću nego što ih je umrlo. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republikeodržane2010.godine. U drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 11. siječnja 2015. bio je na biralištima u Hrvatskoj 301.281 registrirani birač manje nego u drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 10. siječnja 2010. godine. Podatci o broju registriranih birača na biralištima u Republici Hrvatskoj ukazuju na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Ivo Josipović je dobio u drugom krugu 10. siječnja 2010. godine 1.339.385 glasova, a Milan Bandić 883.222 glasa. Ako bismo od broja glasova Ive Josipovića oduzeli 602.286 glasova fiktivnih birača on bi imao 737.099 glasova odnosno 146.123 manje od Milana Bandića.
Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare?
Više birača od broja stanovnika u oba kruga imali su: općina Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji,: Cetingrad i Saborsko u Karlovačkoj županiji,: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji,: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane-Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji U Zadarskoj županiji, : Biskupija, Civljane, Ervenik, Rogoznica, i Tribunj u Šibensko-kninskoj županiji, :Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Baška Voda, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreč, Milna, Okrug, Podgora, Selca i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Medulin u Istarskoj županiji.
Prema članku 17. za izbor predsjednika Republike predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.
U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Odvjetnik Krunislav Olujić i neki članovi SDP-e su osporavali pobjedu na izborima 2015. godine Kolinde Grabar Kitarović jer nije dobila apsolutnu većinu glasova u drugom krugu izbora. Hrvatski sabor nije za pet godina promijenio superlativ najveći u komparativ veći budući da u drugom krugu sudjeluju samo dva kandidata.
HOP
