INTERVJU ‘Nezavisna lista Borošić’: Norvežani ulažu još više novca u socijalni sustav, u državna mirovinska i soc.osiguranja , a drugi dio se investira u inozemstvu, te time jačaju položaj građana i međusobno povjerenje građana i države

Na lokalnom nivou u borbu za politička mjesta  na predstojećim izborima uključuju se i neka nova lica. Mlada i drugačija. Karlovac ima jednu takvu drugačiju listu mladih osoba koje kompariraju europske trendove i naše potencijale.

Istražili smo u koji politički smjer putuje “Nezavisna lista Borošić”,a iz koje liste imaju i kandidata  za mjesto župana.

Predstavnica liste želi zaustaviti stalno prisutno ‘šekspirijansko ‘ pitanje naše  političke zbilje; “otići iz Hrvatske u Irsku ili negdje drugdje”?

Sa nama je podijelila iskusta iz skandinavskih zemalja, života u nekim drugačijim socijalnim uvjetima.

Na koji segment života u skandinaviji se treba posebno iskustveno osvrnuti?

-U danskom sustavu brige za opstojnost države u poreznoj politici  50% plaće pojede državni porez, ali su građani sretni. Pojedinac obrazovan, uspješan, s kreativnim idejama vrijedi i snalazi se u društvu.  Država tamo razvija besplatno obrazovanje ili gotovo simboličnu naknadu, kao i za zdravstvo, a čovjek vrlo lako prihvaća uz veliki porezni teret tu situaciju, jer ima sigurnost. Sigurnost je bitnija u društvu čini se više od svega.

U slučaju gubitka posla, država mu nadoknađuje gubitak na plaći četiri godine i svime se pokazuje i provodi briga za čovjeka. Uvijek se lomi društvo slobode ili sigurnosti. Danas u situaciji ove svjetske krize sve je financijski poljuljano, ali ja govorim  o temeljnim vrijednostima države općenito prije ovoga stanja.

Kako funkcioniraju mladi u društvu na sjeveru Europe?

Mladi skandinavskih zemalja odlaze iz roditeljske kuće već sa dvadeset godina jer im društvo to omogućuje, na jugu, pa i u razvijenoj Francuskoj ostaju do trideset godina starosti u rodnom domu. Kod nas se događa da to neki  ne učine cijeli život ili moraju spakirati kofere i otići u stranu zemlju da bi preživjeli.

Kakva su vaša iskustava iz Norveške?

Najtraženija namjernica u Norveškoj “Čokolino”, to vjerojatno Hrvati nisu znali.

Medju njima je i dio moje obitelji…moje sve..moja Lari.

Ovo radim za nju i za slične sudbine..da jednog dana bar razmisle vrijedi li se vratiti u domovinu.

Norveška je uređena država s jakim no smislenim pravilima,zakonima i propisima koji su sveprisutni u privatnom, javnom te poslovnom životu.

Egzistencijalni stres gotovo ne postoji, jer su stvari jasne, pravične, a “životi uređeni”.

Kako žive Norvežani?

Primanja su u Norveškoj čak tri do četiri puta veća nego u Hrvatskoj, dok su potrošačka košarica i život općenito skuplji.

Ipak ne u tolikom razmjeru,nego otprilike od dva i pol do tri puta,što znači da Norveški radnici imaju veću potrošacku moć, te puno lakše i lagodnije “zatvaraju” osobne, obiteljske račune iz mjeseca u mjesec.

Mnogo se pažnje poklanja individualnosti djece..

Paze da se djeca nauče brinuti sama o sebi i sama se zabavljati.

U Norveškoj nećete vidjeti roditelje koji trče za djecom po igralištu vičući; “Pazi da ne padneš!”

Norvežani vjeruju da dijete mora pasti, te da će tek tada na osobnom iskustvu naučiti, što je dobro, a što nije. Osim toga jako paze što jedu njihovi mališani, a slatkiši su rijetki.

Jedan dio novca se ulaže u zemlju, u državna mirovinska i soc.osiguranja , a drugi dio se investira u inozemstvu.

Ti fondovi su vlasnici jednog od dva posto svih akcija u EU! Norveška je time najveći svjetski državni investitor. To bogatstvo stalno raste budući da je dobro uloženo.

Kako je stanje sa nezaposlenošću u Norveškoj?

Postotak nezaposlenosti iznosi tri posto,  u nekim djelovima  zemlje je još i niži od toga. Nema razloga za žalbe.

Odnos Norvežana prema državi je potpuno povjerenje u ono što politika vodi za njih.

Politika vodi računa o ljudima, a ljudi o politici kroz ugodan život.Jednom riječju povjerenje.

Stvari koje mi se sviđaju je ; uredjenost sustava, povjerenje sa obje strane,

protočnost poslovanja i naplate kroz IT razvoj, smislena ulaganja, briga o naciji,

poštovanje ljudskih prava i granice odgovornosti te obaveza.

 

“Neovisna lista Borošić” i hrvatski politički model?

Naša lista je poželjni suradnik svake političke opcije koja želi napredak. Želimo spajati europske kvalitetne političke vrijednosti, koje sam navela na sjeveru  EU sa hrvatskim potencijalima. Mi nismo pokrenuli ovu političku opciju da bi kukali nad promašajima, već da bi smislenim rješenjima pokrenuli ljudske potencijale.

Naša to država ima, pa tako i karlovačka županija. Bogom dan kraj ulaganjem u ljudske potencijale  može biti  jedini SMISLEN put  povjerenjem u sustav. Sustav mora služiti na pomoć privredi, olakšati sve birokratske prepreke.

Navest ću primjer austrijskog inspektorata koji obilazi u inspekcijama privatne tvrtke i kada uoči propust, on se postavlja kao savjetnik kako te propuste i probleme riješiti, a ne da ogromnim globama zatvori rad tog privrednog subjekta, dok sa druge strane prati da ne zahiri kod nekog privrednog subjekta  takvo stanje  i dugovi bude nenaplativi kao kod nas.

Baš kako rekoh, navodeći norveški socijalni sustav, briga za čovjeka stvara povjerenje u sustav. A solidarnost i ljudske vrijednosti su osnov kao što sam plastično objasnila.

I završit ću sa time, brigom za čovjeka, a ne kako nam mediji i pojedini političari sugeriraju “brigom za malog čovjeka”. Poznati istočni mudrac Konfucije je rekao ;