JELI SAMO SEDAMSTOTINJAK TISUĆA BIRAČA ODLUČILO PRISTUP HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU? mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.
Članak 1. Ustava Republike Hrvatske
(1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. (2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. (3) Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa je 2010. godine ukinula ustavnu odredbu o najmanje 50 % izlaska birača na referendum od ukupnog broja registriranih birača Republike Hrvatske kao uvjet za valjanost rezultata referenduma. Tako može nekoliko birača svojim glasovima odlučiti o najvažnijim pitanjima države i društva. SDP je ucjenom za prihvaćanje takve ustavne odredbe ishodio smanjenje broja zastupnika dijaspore na samo tri. Stalnim ucjenama slovenskih političara kod procesa pristupnih pregovora za EU Vlada Jadranke Kosor je prihvatila arbitražu za razgraničenje sa Slovenijom prema kojoj smo odlukom arbitara izgubili četvrtinu Savudrijske vale. Arbitražni postupak je krivnjom slovenskih političara nepovratno kontaminiran i zbog toga je Hrvatski sabor odlučio da Republika Hrvatska istupi iz arbitražnog postupka. Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. građanske inicijative ” More je kopno ” studenog 2009. godine nisu. Bahato ponašanje hrvatske političke kaste suprotno hrvatskim nacionalnim interesima je konstanta od 2000. godine. Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika? O tome je počeo pisati bloger Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine.
Ustavni sudac “Gordan Dolović” = Davorin Mlakar uvjeravao me je prosinca 2014. godine da je to moguće. Ustavni suci su presudili 2014. godine da broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj može biti veći od broja stanovnika.
Zar je posao ustavnih sudaca da presuđuju o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Kako može biti dio veći od cjeline? Na Referendumu o pristupanju Hrvatske u EU bilo je oko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih 2011. godine. U Hrvatskoj nema ekstremne desnice, ali imamo ekstremnog “antifašizma”, ekstremne korupcije i ekstremno bahatih političara poput predsjednika Vlade = “Ja mogu što hoću”. HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine bilo je oko 314 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača oko 270 tisuća birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari! Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća.
Lagao je Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača. Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: “Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa”. “Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine. Hoće li lokalni izbori 2021. godine biti regularni? Zašto šute gospoda zastupnici o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine? Pristupni referendum je održan 22. siječnja 2012. godine samo 49 dana nakon održanih izbora za Hrvatski sabor 04. prosinca 2011. godine. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj u općim izbornim jedinicama 3.842.363, u inozemstvu 411.758 i u XII. izbornoj jedinici 250.130 birača odnosno ukupno 4.504.251 birač. S prebivalištem u Hrvatskoj registrirano je 4.092.453 birača.
Na pristupnom referendumu bilo je registrirano 4.092.137 s prebivalištem u Hrvatskoj i 412.628 u inozemstvu odnosno ukupno 4.504.765. Zašto su odgovorni političari lažirali broj birača na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine i za Referendum o pristupanju u Europsku uniju? Na to pitanje trebaju odgovoriti bivši ministri uprave ustavni sudac Davorin Mlakar i bivši ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića matematičar Arsen Bauk. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine više registriranih birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine u općim izbornim jedinicama imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije. Na Pristupnom referendumu je broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj bio veći za 605.103 od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Prema izvješću DIP-a za je glasovalo 1.299.008 birača, a protiv 649.490. Ako bismo odbili od glasova birača, koji su prema izvješću glasovali za, lažne birače od 605.103, dobili bismo 693.905 glasova za prihvaćanje ulaska u EU, a to je za 44.415 glasova birača više od onih koji su glasali protiv ulaska u EU. Jeli samo sedamstotinjak tisuća birača odlučilo pristup Hrvatske u Europsku uniju? Rezultati prema izvješću DIP-a su nekorektni zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na Pristupnom referendumu imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko – kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine. U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.
Na prvim izborima za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine petnaest mjeseci nakon održanog Pristupnog referenduma registrirano je na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj 349.754 birača manje od broja birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine. Za takvo smanjenje broja birača treba dvadeset godina da godišnje 17.487 birača više umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu,po zamjenici općinske državne odvjetnice Gordani Knaus , u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog Arsena Bauka i dr. zbog kaznenog dijela iz članka 337. Kaznenog zakona/ 11, dana 29.prosinca 2016. godine je odbacilo moju kaznenu prijavu protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina zbog kaznenih dijela uništenja i krivotvorenja izbornih isprava iz članka 337. Kaznenog zakona/11 i izborne prijevare iz članka 338. Kaznenog zakona/11. Požurnicom urudžbiranom 24. studenog 2016. godine odustao sam od kaznene prijave prema članku 338. Kaznenog zakona/11 zbog izborne prijevare protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina, jer je Kolinda Grabar Kitarović neupitno legitimno izabrana za predsjednica Republike Hrvatske, ostao sam pri kaznenoj prijavi protiv bivšeg ministra uprave Arsena Bauka jer je nemoguće povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Za takvo povećanje broja birača potrebno je da 20 godina 14.087 birača više godišnje stekne punoljetnošću biračko pravo nego ih umre. Godišnji prirast stanovništva od 1983. godine je manji od jedanaest tisuća, a od 1991. godine godišnje više stanovnika umire nego ih se rađa. Pomoćnica općinske državne odvjetnice gospođa Gordana Knaus i Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, ako znaju pučkoškolsku matematiku mogli su lako dokazati da je počinjeno kazneno djelo lažiranja broja birača kako bi politička kasta HDZ-a i SDP-a, boljševičkog mentalnog sklopa, spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je skupila dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma, a Ustavni sud i DORH pomažu i pomagali su u kršenju I. članka Ustava Republike Hrvatske i namještanju rezultata izbora i Pristupnog referenduma.
Od I. izbora za Europski parlament do lokalnih izbora svibnja 2017. godine na svim održanim izborima i na Referendumu o ustavnoj definiciji braka bilo je manje od 3,78 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj samo je na dan 21. rujna 2014. godine prema ispravi koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk bilo 4.042.522 birača ( 555.488 birača više od punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ). Gospodo iz HDZ-a omogućite Referendum za promjenu izbornih pravila ili u Hrvatskom saboru izglasajte novi Zakon za izbor zastupnika u hrvatski sabor prihvaćanjem svih zahtjeva GIUIO-i i promijenite Zakon o referendumskom odlučivanju te nakon promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor hitno raspišite izbore! Zbog nade da ćete otvoriti proces stvaranja nove ” Hrvatske paradigme ” prema knjizi Davora Ive Stiera mnogi smo glasači HDZ-a glasali 11. rujna 2016. godine za HDZ, ali predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je uključio kao savjetnike Vladimira Šeksa i njegova posinka Karla Resslera, Furia Radina za potpredsjednika sabora, notornog Milorada Pupovca za predsjednika Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava, Predraga Štromara za potpredsjednika Vlade te prof. dr. sc. Blaženku Divjak za ministricu znanosti, obrazovanja i športa, a isključio pravo na referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima koje je svojim potpisima od 21. rujna do 4. listopada 2014. godine zatražilo 380.649 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Potpisali smo da se zabrani predizborno koaliranje. Vlada Andreja Plenkovića nakon preslagivanja nema izborni legitimitet pa nema pravo propisivati nikakve zabrane! Preslagivanje saborske većine s dijelom zastupnika HNS-a je izborna prijevara birača. HDZ je imao priliku da demokratski riješi ustavnu krizu raspisivanjem Referenduma za promjenu izbornih pravila ili promijeniti izborna pravila u Hrvatskom saboru sukladno zahtjevima građanske inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
Moj glas više neće dobiti na izborima niti jedna stranka, a vjerujem niti glas mnogih mojih istomišljenika. Na glasovanju ću prekrižiti listinu sa imenima i prezimenima 200 ili 300 kandidata o kojima ogromna većina birača nemaju blage veze. Preferencijsko glasovanje svih birača je nepraktično i nema smisla pogotovo uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova kandidata od broja glasova koje je dobila lista za napredovanje na kandidacijskoj listi.
