Upravo svjedočimo eskalaciji otvorenog prijepora na relaciji Pantovćak, Banski dvori, oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Taj 3. stup vlasti – sudbena vlast, uređena je preciznije Zakonom o sudovima, koji formalno uređuje to područje.
Na prijedlog Predsjednika, o izboru predsjednika VS-a odlučuje Sabor. Naizgled jednostavno, ali u praksi sasvim suprotno.
U otvorenom roku, za predsjednika VS-a stigle su tri prijave, od kojih je jedna, sadašnjeg predsjednika. Naknadno je jedna prijava povučena. Predsjednik države, ne želi podržati i predložiti Saboru, niti jednog od dva kandidata.
Nakon isteka mandata, ako se ne izabere novi predsjednik VS-a, postojeći zamjenik predsjednika postaje vršitelj dužnosti, dok se novi predsjednik ne izabere. Što će biti, ako ta osoba ode na međunarodni sud, pitanje je!
I što ćemo sad?
Formalno, ako je moguće prihvatiti da predsjednik ima pravo ne iskazati podršku niti jednom prijavljenom kandidatu, ponoviti natječaj ili predsjednik ima pravo bez ponavljanja natječaja, predložiti izravno osobu kandidata, koja se nije sama prijavila na natječaj, bez provođenja novog natječaja?
Uz novonastali, Visoki kazneni sud, kojim se dio predmeta koji je bio u nadležnosti VS-a seli na VKS, očito je da se ne radi o malim izmjenama ili racionalizaciji mreže sudova.
Je li postojeći način izbora predsjednika VS-a koji je ujedno i Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, dobar ili ne, zaključite sami.
Naravno, kad bi i bilo moguće da predsjednik izravno predlaže “svog” kandidata ili kandidatkinju, bez natječaja, konačna odluka ovisi o Saboru. Ne treba zaboraviti niti slobodnu volju kandidata da na kraju izbornog postupka, odustane od kandidature iz osobnih razloga.
Davor Banović -sudski vještak
HOP
