PLENKOVIĆEVA VLADA JE PREKO PUPOVCA UTJECALA NA GLASOVANJE BIRAČA SRPSKE MANJINE NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. GODINE
PIŠE: mr. sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.
Izjava ponovno izabranog gradonačelnika Vukovara Ivana Penave o glasovanju fiktivnih birača
Ivan Penava je na gostovanju u N1 studiju 1. lipnja kritizirao otvaranje granica uoči lokalnih izbora, kazavši da je nevjerojatno da je jedna država članica Europske unije omogućila da na lokalnim izborima glasaju ljudi koji lažno žive u Republici Hrvatskoj. “Nemoguće je da nekom padne na pamet, nakon što godinu i pol živimo u posebnom režimu, da suzbijemo pandemiju, da ukine PCR testove kao uvjet ulaska u državu, znači uopće ne pratimo tko nam ulazi u državu, jesu li zaraženi ili nisu, a s druge strane, ovdje je riječ o lokalnim izborima, na kojima mogu glasati samo oni koji žive u svojim gradovima ili selima i nevjerojatno je da jedna Vlada priznaje da ljudi koji lažno žive tu dođu glasati. Naša država je aktom priznala da zna da postoje ljudi koji uopće ne žive u Republici Hrvatskoj, dakle lažno su prijavljeni, i koji su došli glasati, kao da žive s nama i da nam jesu susjedi”, rekao je Penava, dodavši da se time obezvređuje glas svih građana Republike Hrvatske koji u njoj i žive. Na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine bilo je preko tristo i dvadeset tisuća birača više od punoljetnih stanovnika.
Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača 269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Trebalo je izbrisati: 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209 njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina. Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina. U priloženo tablici III. prikazana je raspodjela birača po županijama kod kojih je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Orepića trebalo brisati više od tisuću birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj 13.svibnja 2018. godine na prvi dan skupljanja potpisa građanske inicijative “Narod odlučuje” za Referendum o promjenama Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Analiza je pokazala da ti birači nisu brisani. U 43 jedinice lokalne samouprave trebalo je brisati više od tisuću birača: u Samoboru 1.315, Velikoj Gorici 3.102 i Zaprešiću 1.070 iz Zagrebačke, Dvoru 1.286, Glini 1.340, Kutini 1.024, Petrinji 2.515, Sisku 2.886 i Sunji 1.101 iz Sisačko-moslavačke, Karlovcu 4.086 i Vojniću 1.291 iz Karlovačke, Varaždinu 1.275 iz Varaždinske, Bjelovaru 1.372 i Daruvaru 1.017 iz Bjelovarsko-bilogorske, Rijeci 7.197 iz Primorsko-goranske, Gospiću 2.127 iz Ličko-senjske, Slatini 1.541 i Virovitici 1.457 iz Virovitičko-podravske, Pakracu 1.467 i Požegi 1.908 iz Požeško-slavonske, Novoj Gradiški 1.170 i Slavonskom Brodu 4.897 iz Brodsko-posavske, Benkovcu 3.091, Gračacu 1.519, Obrovcu 1.281 i Zadru 5.146 iz Zadarske, Belom Manastiru 1.687, Dardi 1.075, Đakovu 1.409 i Osijeku 7.863 iz Osječko-baranjske, Drnišu 1.098 i Šibeniku 2.443 iz Šibensko-kninske, Vinkovcima 2.425 i Vukovaru 4.427 iz Vukovarsko-srijemske, Imotskom 1.090, Kaštelima 2.044, Makarskoj 1.126, Omišu 1.036 i Splitu 6.863 iz Splitsko-dalmatinske, Puli 3.073 iz Istarske, Dubrovniku 2.184 i Metkoviću 1.133 iz Dubrovačko- neretvanske županije i u Gradu Zagrebu 42.953 birača. Preko petsto birača srpske manjine trebalo je brisati u Dvoru 534, Glini 956, Karlovcu 1.216, Vojniću 611, Rijeci 591, Gospiću 1.051, Pakracu 1.231, Benkovcu 1.153, Gračacu 732, Obrovcu 761, Zadru 984, Belom Manastiru 704, Osijeku 1.786, Vukovaru 2.817 i Gradu Zagrebu 2.273.
Pravomoćna Presuda Branislavu Švonji zbog kupovine glasova birača srpske manjine na lokalnim izborima 2017. godine u Obrovcu
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu 2019. godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti u Obrovac na lokalne izbore 2017. godine, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu su svjedočili listići s uputama. Kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan. Je li se u nedjelju 16. svibnja ponovila kupovina glasova kao što je bilo u Obrovcu na lokalnim izborima 2017. godine ili nekoj drugoj jedinici lokalne ili područne jedinice samouprave? Besplatni prijevoz birača iz Srbije koji žive više od 25 godine izvan Hrvatske i nemaju nikakve veze s komunalnim problemima u jedinicama lokalne i područne samouprave izaziva osnovanu sumnju da se kupovina glasova nastavila. Glasovanjem 30. svibnja pokažimo vlastodršcima da nam je dosta ovakve prakse. Ti birači su fiktivni birači kojima vlastodršci sprječavaju referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu od 2014. godine i namještaju rezultate izbora u jedinicama lokalne i područne samouprave.
Više birača od stanovnika u prvom krugu na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je 37 jedinica lokalne samouprave s više od tri tisuće stanovnika
Sve županije su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imale na tisuću stanovnika više birača od punoljetnika, a :Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Splitsko-dalmatinska županija imale su više od devetsto birača na tisuću stanovnika. Sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika su u nedjelju imali između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić, Otočac i Plitvička jezera iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Suhopolje iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Đakovo i Kneževi Vinogradi iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo, Ilok,i Otok iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj, Trogir i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Buje, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula, Orebić i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije , a više birača od stanovnika imali su: Dvor, Glina, Petrinja i Sunja iz Sisačko-moslavačke, Slunj iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Crikvenica, Malinska Dubašnica, Novi Vinodolski i Vrbosko iz Primorsko-goranske, Senj iz Ličko-senjske, Brestovac, Kutjevo i Pakrac iz Požeško-slavonske, Cernik i Staro Petrovo Selo iz Brodsko-posavske, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Erdut iz Osječko-baranjske, Drniš, Knin, Skradin i Vodice iz Šibensko-kninske, Bošnjaci, Drenovci, Gunja, Nijemci, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja iz Vukovarsko-srijemske i Makarska, Okrug i Proložac iz Splitsko-dalmatinske županije.
Prosvjedom do neposredne demokracije
Brojevi birača za referendumske inicijative grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Radi se o gruboj manipulaciji radi sprječavanja održavanja referenduma. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača za Referendum o referendumu 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Referendum o referendumu pokrenule su nevladine udruge i sindikati spriječivši udrugu Željke Markić U ime obitelji da njezini volonteri sudjeluje u prikupljanju potpisa. Skupili su manje od 10% potpisa od broja punoljetnika popisanih 2011. godine, a sudjelovanjem volontera udruge U ime obitelji mogli smo skupiti dovoljno potpisa za održavanje Referenduma o referendumu. Nevladine udruge i sindikalni čelnici su svojom isključivim ponašanjem krivi da moramo skupljati 10% potpisa od broja birači s prebivalištem u Hrvatskoj, a mogli smo izglasati uvjet od dvjesto tisuća valjanih potpisa za održavanje referenduma. Iz tih je nevladinih udruga nastala politička platforma Možemo. Nemoguće je da je u razdoblju od Referenduma o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. do 30. svibnja 2015 godine godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i Domovinskog pokreta dr. sc. Miroslava Škore. Zastupnik Stier oportunistički šuti čekajući veleposlaničko mjesto u Vatikanu. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.
Zbog grube manipulacije brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika.
U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za Zakonodavni referendum u roku od 3 mjeseca, a za Ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analize kretanja birača na izborima jasno je da vladajuća kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (85 razmjernim i 42 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 127 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,
3. da smanje izborni prag s 5 % na 2,8 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi oni izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
4. da se po 20 zastupnika s prebivalištem u izbornoj jedinici razmjernim izbornim sustavom bira u tri izborne jedinice u Hrvatskoj s izbornim pragom od 4%,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, 7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
9. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
10. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa, a 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
11. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
12. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i 13. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na
referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva,
14. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača do kraja 2021. godine.
HOP