PODJELA HRVATSKE NA STATISTIČKE REGIJE I IZBORNE JEDINICE mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora, koji se nije mijenjao od 1999. godine kad je i donesen.
U međuvremenu su održana sedam ciklusa
parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama.
U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika.
K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske.
Tako su primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do Jadrana do grada Bakra.
U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih ± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno puno više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici.
Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice.
U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 24 zastupnika, a 36 zastupnika birali bismo većinski tako da županije imaju barem jednog zastupnika.
Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske bila na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika. Izborni prag od 4% je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici.
Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati manji broj zastupnika.
Danas imamo u Hrvatskoj 428 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika. Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od deset godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku.
ČETIRI ILI PET IZBORNIH JEDINICA S ČETIRI STATISTIČKE REGIJE U HRVATSKOJ
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 4 ili 5 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno 96 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika po izbornim jedinicama s izbornim pragom od 3 % u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici, a u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 24 zastupnika s izbornim pragom od 3% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 120 = ( 96 + 24) zastupnika. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima.
Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi u izbornim jedinicama. unutar Hrvatske i također 2% u izbornoj jedinici koja obuhvaća Hrvatsku i inozemstvo. Birači bi mogli dati jedan preferencijski glas.
Četiri statističke regije = izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava
Neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 su izborne jedinice.
Članak 1.
Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (u nastavku teksta: HR_NUTS 2021.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske.
Članak 2.
HR NUTS 2021. čini statističku osnovu za učinkovito vođenje regionalne razvojne politike, za socioekonomske analize i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije.
Članak 3.
HR NUTS 2021. je hijerarhijska klasifikacija kojom se uspostavljaju statističke regije 1., 2. i 3. razine prema kojima se dijeli prostor Republike Hrvatske za svrhe regionalne statistike.Statistička regija 1. razine (u nastavku teksta HR NUTS 1) je Republika Hrvatska kao administrativna jedinica. Statistička regija 2. razine (u nastavku teksta HR NUTS 2) sastoje se od 4 neadministrativne jedinice nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Statističke regije 3. razine (u nastavku teksta HR NUTS 3) sastoje se od 21 administrativne jedinice (20 županija i Grad Zagreb). NN 125/2019 (20.12.2019.), Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.)
Četiri i / ili pet izbornih jedinica
Kod pet izbornih jedinica statističke regije: Panonska Hrvatska, Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska ostaju izborne jedinice, a statističku regiju Jadransku Hrvatsku podijelili bismo na dvije izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika kako slijedi na Jugozapadnu Hrvatsku sastavljenu od: Istarske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske i Zadarske županije te Južnu Hrvatsku sastavljenu od: Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica je optimalna radi provedbe preferencijskog glasovanja kod razmjernog izbornog sustava. Broj zastupnika po izbornoj jedinice se kreće od 16 do 25, a kod podjele na četiri jadranska Hrvatska bi imala 33 zastupnika.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga sam predložio smanjenje izbornog praga na 3%, jer u statističkim regijama ima prema zadnjem popisu pripadnika srpske manjine više od 3% u Panonskoj i Jadranskoj Hrvatskoj i u Hrvatskoj, a ostalih nacionalnih manjina zajedno u Jadranskoj Hrvatskoj više od 5%, a u Hrvatskoj više od 3% i tako bi zajedničkim nastupom mogli dobiti dva zastupnika.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (84 razmjernim i 36 zastupnika većinskim izbornim sustavom razmjerno broju stanovnika izbornih jedinica u četiri izborne jedinice u Hrvatskoj 60 zastupnika i 24 zastupnika u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane Republike Hrvatske ) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,
3. da smanji izborni prag s 5 % na 3 % u svim izbornim jedinicama i u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi oni izabrali 24 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i omogućili izbor nacionalnim manjinama dva zastupnika,
4. da se 60 zastupnika s prebivalištem u izbornim jedinicama = statističkim regijama Hrvatskoj bira u četiri izborne jedinice s izbornim pragom od 3% kako bi nezavisne liste ili stranke nacionalnih manjina mogle samostalnim nastupom dobiti svoje zastupnike u Hrvatskom saboru,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, 7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
9. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ). 10. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača do kraja 2021. godine.
HOP