NEMOJTE PROPUSTITI PROČITATI SUROVU STVARNOST “LIJEPE NAŠE OPLJAČKANE”
Mnogi u Hrvatskoj nemaju predodžbu na koji način je Hrvatska opljačkana.
Za pljačku je potreban krug u kojem se vrte osobe u institucijama (porezna, policija, odvjetništvo, sud) koji imaju ulogu držati oči zatvorenima, i osoba koja to kolektivno sljepilo nečim održava (obično novcem ili uslugama.
Ove ugovore o pozajmicama (koje sam objavila uz tekst) na temelju kojih su odobrene 4 predstečajne nagodbe, za četiri dugo godina blokirane tvrtke (od 2009.g.) prijavila sam 2017 godine Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, no kažu da do ugovora nisu uspjeli doći (objavljeni su na stranici FINE).
Evo priče……
Vladimir Trušćek vlasnik tih prezaduženih tvrtki prethodno je bio vlasnik Arena d.o.o. Ta tvrtka “propala je” sa dugovima od cca 350.000.000,00 kn. Stečajni upravitelj prodavao je imovinu Arene d.o.o. “u paketu” pa je paket dospio u ruke ranijeg vlasnika i direktora. Točnije, tvrtka je propala, dugovi nisu plaćeni, a imovina tvrtke opet je bila u rukama iste osobe. Arena d.o.o. dugovala je Hrvatskoj poštanskoj banci, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Hrvatskom fondu za razvoj, Ministarstvu financija. Te institucije žive od novca hrvatskih građana pa novac o kojem pišem je vaš novac a koji Država poklanja nemilice.
Iako ima istog vlasnika idirektora tvrtki Monolit je ipak odobren novi kredit od 19.000.000,00 kn Fonda za razvoj i zapošljavanje, a kasnije je i tvrtki Raven d.o.o. odobreno preko 20.000.000,00 kn od Hrvatske poštanske banke u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Ni ti krediti nisu vraćeni.
Zahvaljujući ovim fiktivnim ugovorima, tvrtkama Monolit d.o.o., Mopar d.o.o., Monolitinvest d.o.o., Raven d.o.o. koje su zajedno imale preko 270.000.000,00 kn novih dugova 2014 godine odobrena je predstečajna nagodba, otpisani su im dugovi u znatnim iznosima, vjerovnici nisu ni tijekom nagodbe, a ni nakon toga namireni. O svim malverzacijama, uz dokaze, obaviješteno je i Ministarstvo financija kojima treba malo više vremena da shvate da blokirane tvrtke (deset godina neprekidne blokade), koje nemaju ni jednog zaposlenog nemaju novac koji su jedna drugoj “posuđivale”. Naime posudba je poslužila da se ukupni zbroj fiktivno izrađenih ugovora i zadužnica popne na 70.000.000,00 kn kako bi se preglasali vjerovnici od kojih je najveći bio Ministarstvo financija.
A onda šok – FINA je u dva navrata predložila stečaj, prvi put je Vladimir Trušćek pribavio potvrdu da društvo na dan odlučivanja o stečaju nije blokirano pa je stečaj obustavljen, drugi puta je Ministarstvo financija (po drugom prijedlogu za stečaj iz 2017.g. prijavilo 13.000.000,00 kn potraživanja i dva dana prije odlučivanja o stečaju Županijsko državno odvjetništvo iz Varaždina koje je zastupalo Ministarstvo financija – POVUKLO JE PRIJEDLOG ZA STEČAJ.
Vladimir Trušćek tad prenosi tvrtke na kćerku Marijanu Trušćek Benković, u priči je i druga kćerka i supruga, čitav klan ima petnaestak tvrtki. Solventne im služe za priljev novca od prodaje i za život, a nesolventne za zaduživanje.
Iz priloženih ugovora nesporno se vidi da su najmanje tri krivotvorena, mijenjani su datumi, brisani su korektorom, a iz konto kartica koje su uz ugovore dali sudu vidljivo je da su knjiženi 3 godine kasnije, točnije za potrebe predstečajne nagodbe.
Treća – sreća?
Sud je prije dva tjedna imenovao privremenog stečajnog upravitelja radi odlučivanja o stečaju tvrtke Monolit d.o.o. kojoj je pripojena tvrtka Mopar d.o. Ranije je proveden i stečaj nad Raven d.o.o i nekretnina, vlasništvo te tvrtke prodana je za sitne novce.
Vjerovnici nisu namireni osim u neznatnom iznosu. Poznavajući metodologiju rada ovog člana i donatora HDZa (10.000,00 kn donacije) taj neće dopustiti otvaranje stečaja ( obzirom daje sva imovina u vlasništvu blokiranih tvrtki) ukoliko nije već sve dogovorio.
U ovim našim hrvatskim slučajevima “velikih gubitaša” a koji u stvari lovu spremaju na sigurna mjesta sud služi “da se prezadužena “gospoda” operu od grijeha i očiste od dugova”, zato je za očekivati da se sprema opet isti scenarij.
Oblici e-kriminala obuhvaćaju prijevare, krađu identiteta, spam, govor mržnje, kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva, kao i proizvodnju, posjedovanje i distribuciju spornog materijala.
Kako se zaštititi od e-kriminala?
Informirajte se o sigurnosti na internetu,primijenite sigurnosne savjete na sve oblike elektroničke komunikacije, uključujući i komunikaciju putem mobitela i slanjem SMS poruka,
informirajte članove obitelji o osnovama sigurnosti na internetu,
postavite osnovnu zaštitu na računalu protiv zlonamjernih softvera (engl. malware) kao što su virusi i računalni špijuni (engl. spyware), ako je riječ o poduzeću,pobrinite se da vaše internet transakcije, kao i podaci o vašim klijentima, budu sigurne,ako je riječ o poduzeću, osmislite politiku poštene uporabe na radnom mjestu i o njoj obavijestite svoje zaposlenike tako da ćete je unijeti u pojedinačne ugovore. Pratite uporabu interneta da biste bili sigurni da se ova politika poštuje.
N.L.
HOP