Je li pandemija okidač za totalnu transformaciju političke kulture Zapada?
Piše: Dipl.sociolog Kristian Josić
Hodajući komercijalnim centrima sa razglasa ćete povremeno čuti nešto poput uputa o tome kako se ponašati u „trenutnoj“ situaciji. No koliko je ta situacija trenutna najbolje svjedoči činjenica da smo od početna dva tjedna uspjeli dogurati do nevjerojatne dvije godine političkog, pravnog, društvenog i gospodarskog kaosa popraćenog epidemijom.
Kao prvo, vrijeme je da prestanemo pričati o krizi. Svaki proces koji neprekinuto traje duže od godine dana ne može se smatrati privremenim, nego ga trebamo promatrati kao faktor promijenjenog stanja. Era letargičnog postojanja zvanog demokracija, u kojoj je plaćanje poreza i pridržavanje zakona moglo omogućiti da vas država koliko-toliko pusti na miru, definitivno je iza nas. Crta između javnog i privatnog konačno je razrušena, a zdravstveni izazovi iskorišteni su za proboj novih političkih ideja i ciljeva, koji su prethodno smatrani neprihvatljivim.
Mnogi su u penetraciji države u sferu osobnog života, nametanju medicinskih postupaka i ucjenama u slučaju neposluha prepoznali povijesnu baštinu fašizma i nacionalsocijalizma. I jedan i drugi režim nisu se previše zamarali pravima pojedinaca, a također su pokazivali velik interes za medicinske i socijalne eksperimente. Dežurni kritičari bi doduše graknuli da se ovi režimi s današnjim društveno-političkim uređenjem ne mogu uspoređivati. Nije ni to netočno. U sadašnjosti je srećom izostalo potkrjepljivanje društvene reorganizacije proročanskim nadahnućem i vodstvom karizmatskih osobina, a izostala je i rasna ideologija kao i otvoreno brutalna represija. No time se zapravo ne negiraju totalitarna obilježja novo-normalnog. Ipak je napredak učinio svoje pa totalitarni sustav 21. stoljeća zahtijeva stanovitu razinu sofisticiranosti.
Pa kako onda klasificirati ono što vidimo oko sebe? Premda ne spada u vrh pouzdanih izvora, Wikipedija nudi vrlo jasnu, smislenu i gotovo akademski preciznu definiciju političkog sustava koji se naziva tehnokracija:
„Tehnokracija (starogrčki: τεχνοκρατία “vladavina tehnologije”) označava često pogrdan izraz za vladavinu profesionalaca ili stručnjaka. Tehnokratske vlade imaju svojstvo temeljiti svoje odluke uglavnom na znanstvenim i tehničkim argumentima i ograničenjima. Tehnokracija se često koristi kao opis sustava u kojem stručnjaci i političari određenom problemu prilaze samo sa stajališta svoje struke, zanemarujući ekonomska, politička, kulturna i druga pitanja.“ (Wikipedija 2021)
Zvuči poznato? Ima i zašto! Modus operandi ovakve vladavine je najbolje opisan već u idućem odlomku:
„Dok se pozornost usmjerava na načine i sredstva za pristup problemima, smanjuje se važnost demokratskih procesa i političkog odlučivanja u izboru društvenih ciljeva.“ (Wikipedija 2021)
Element demokratskog deficita je ključan kada govorimo o načinu funkcioniranja tehnokratskog sustava. Time se otvara mogućnost da se tehnokratske tendencije javljaju i u državama koje su nominalno demokratske. Isti članak je kao jedan od školskih primjera tehnokracije imenovao i vodstvo Komunističke stranke Kine, nimalo slučajno. Oslanjanje kineskih političkih elita na tehnološka rješenja kojima se stanovništvo drži u pokornosti, za mnoge je osnovni postulat najrazvijenijeg totalitarnog režima na svijetu. Mnogi suvremeni politički mislioci, kao što je engleski pisac Paul Kingsnorth, u općim trendovima koji se odvijaju pod okriljem globalne pandemije prepoznaju proces tzv. sinicizacije ili sinofikacije (pokinezivanja) političkih i društvenih normi Zapada.
Utjecaj kineske kulture na Zapad je, povijesno gledano, uglavnom bio pozitivan no sinofikacija uvijek ima određeni kolonijalni predznak. S obzirom na gospodarsku razvijenost moderne Kine i njezinu povezanost s globalnom ekonomijom te istovremeno njen politički totalitaran karakter, ne čudi da bi kineske strukture vlasti željele „izvoziti“ i svoju političku kulturu. Što odlikuje tu kulturu? Konfučijanski Institut Sveučilišta u Delaware-u među ostalim navodi sljedeće:
„U usporedbi sa Zapadom, kineska kultura više cijeni jedinstvo i konformizam. Kinezi radije zagovaraju stajališta vođa ili tradicije nego svoje vlastite stavove.“ (University of Delaware 2021)
Ne smije se zaboraviti ni još jedna bitna odrednica kineske političke kulture, a to je mobilizacija stanovništva u rješavanju društvenih problema. U godinama Maove kulturne revolucije, obaveza svakog odraslog Kineza bila je nositi praćku u džepu kako bi njome gađao ptice i druge štetočine koje uništavaju poljoprivredne usjeve. Praćka u džepu danas je zamijenjena maskom na licu, no s obzirom na dosadašnji tijek epidemioloških politika u Hrvatskoj, ne treba nas iznenaditi ako će se od nas tražiti da se opremimo praćkama u borbi protiv virusa.
Kad smo već kod toga, kako se ovi globalni trendovi odražavaju na razvoj događanja na našem unutrašnjem planu? Jedan od nedvosmislenih pokazatelja je jačanje ovlasti Vlade na neodređeno vrijeme, čemu oporba ne može ili ne želi adekvatno kontrirati. Vlast preuzima ulogu oblikovatelja društveno prihvatljivog ponašanja, a preispitivanje javnozdravstvenih politika ocjenjuje se kao duboko nemoralan i krajnje maliciozan čin.
Čudite se lažljivim medijima? Ljigavci promoviraju Pfizer, opasna cijepiva, jer ih Pfizer plaća. I ti isti ljigavci i pokvarenjaci vama sole pamet o teoretičarima zavjere? pic.twitter.com/rSrkca07Rj
— HOP Portal (@HOP_Portal) December 27, 2021
Sudbonosna uloga u promociji poželjnog i ispravnog kolektivnog narativa dodijeljena je središnjim medijima. Zahvaljujući njihovom velikom trudu i zalaganju, pojam antivakser je postao politički termin, kojim se označava sve koji nisu suglasni sa covid-politikama, bez obzira na njihov vakcinalni status. Oporbene političare, koji dolaze s desnog ideološkog bloka, u emisijama televizijskog formata uglavnom se ugošćuje kako bi:
- bili suočeni s kritikama vladajućih političkih struktura te se potom opravdali,
- zbog eventualnog sudjelovanja u prosvjedima bili prozvani za demoraliziranje društva,
- izjasnili se jesu li se cijepili, a ako nisu, da odgovore kada to imaju namjeru učiniti.
Institucije i strukovne organizacije, koje se bave pitanjima ljudskih prava, uvjeravaju nas da se kroz određene mjere ne vrše nikakve povrede ljudskih prava i sloboda. Iako je jasno da se političke slobode mogu ograničiti na zakonom i Ustavom propisani način, pojedini akteri žongliranjem s pojmovnim određenjem ljudskih prava ili diskriminacije žele skrenuti pozornost s nagomilane društvene nepravde, koja je uvedena odozgo prema dolje.
Zanimljivo je da kada je prije nekoliko godina u Kini uveden sustav socijalnog bodovanja odnosno „društvenog kredita“, razni mediji su se uglavnom zgražali nad distopijskim ruhom ovakvih politika. Kineske institucije su to pravdale potrebom izgradnje skladnog socijalističkog društva, ali domaći naslovi koji su izvještavali o ovom novitetu su većinom išli u smjeru „jezivog sustava nadzora“ i „života koji ovisi o bodovima“. Međutim, što je ograničavanje dometa Facebook profila drugo nego socijalno bodovanje? Zar covid-potvrda nije također instrument društvenog nadzora? Sve to današnji mediji opravdavaju zdravstvenom ugrozom, kao da odjedanput kočnice više ne postoje. Kingsnorth je govoreći o ovim pojavama, i to iz potpuno „konvencionalne“ perspektive, u podcastu UnHerd rekao sljedeće:
„To je nešto što smo izgleda normalizirali, da Silikonska dolina može odlučiti što je dezinformacija i što nam je dopušteno reći. Naravno, uvijek možete koristiti krizu da biste to opravdali. No i 11.9. je iskorišten da opravda čitav niz mjera koje nisu napuštene sve do danas.“ (UnHerd 2021)
Još nešto je vrijedno pažnje – prema ranijim navodima portala MojPosao, do 2020. godine za kineske građane s ocjenama iznad određene razine bile su predviđene nagrade, poput kredita za pokrenuti posao, a onima s nižim ocjenama čak su prijetile kazne.
Sjetite se samo mjere koja je predviđala da se isplate poticaja hrvatskim poslodavcima vežu uz procijepljenost zaposlenika. Naravno, riječ je o sasvim nepovezanim stvarima…
Izvori:
- Wikipedija: Tehnokracija, 23.12.2021, https://hr.wikipedia.org/wiki/Tehnokracija
- Paul Kingsnorth: Why I changed sides in the vaccine wars. UnHerd, 30.11.2021, https://unherd.com/thepost/paul-kingsnorth-why-i-changed-sides-in-the-vaccine-wars/
- Individuality in China and the U.S. Confucius Institute at the University of Delaware. 23.11.2021, https://sites.udel.edu/ci/programs/nsli-y-china/individuality-in-china-and-the-u-s/
- Paul Kingsnorth: Why I changed sides in the vaccine wars. UnHerd, 30.11.2021, https://www.youtube.com/watch?v=N_uAwsVn10Y&t=1175s
- Kina uvodi ocjenjivanje građana. MojPosao, 23.12.2021, https://www.moj-posao.net/Cesta-Pitanja/Opis/75339/Kina-uvodi-ocjenjivanje-gradjana/3/
HOP
