Ministar Beroš: Postoji vizija reforme! Građani RH: Imamo viziju novog ministra!
Ne govori se uzalud svako zlo za neko dobro! Kod nas je pandemija potaknula razmišljanja o poboljšanju zdravstvenog sustava. Čak je na pomolu reforma zdravstva! U tri faze. Sad je već u prvoj, u drugoj fazi izroniti će iz premijerove ladice, a nakon međuresornog usavršavanja valjda će ući u završnu treću. Pa tko čeka, taj dočeka! Resorni ministar kaže da je od zadnje reforme i promjene zakona već izgubljeno četrdeset godina. Po njemu, sad je trenutak da borbu s pandemijom iskoristimo za početak nove reforme. Reforma predstavlja „svako nastojanje da se promjenom načina rada državne uprave poboljša opće stanje u nekom društvu odnosno državi“. (Wikipedija)
U Hrvatskoj je riječ o nastojanju da se provede centralizacija zdravstva. Osim prelaska županijskih bolnica u vlasništvo države, najavljuje se ukidanje naknada za bolovanja i porodiljske dopuste, kao i ukidanje olakšica za mlade u prvih pet godina zaposlenja. Nuspojava reforme moglo bi biti poskupljenje svih zdravstvenih usluga za građane. Ministar Beroš postavio je tezu o stvaranju dugova u zdravstvu upirući prst u naše građane, koji godišnje izdvajaju tri puta manje za svoje zdravlje od ostalih stanovnika EU. Razumno bi bilo potražiti odgovor u ekonomski nepovoljnijem položaju hrvatskih građana!
„Ni najbolji lijekovi, ni najmodernije bolnice neće čovječanstvo osloboditi bolesti ako se ne ukloni osnovni uzrok masovnim pojavama bolesti – ekonomska bijeda!“ (Svijet oko nas 1974.)
Često se ističe preopterećenost zdravstvenog sustava do kojeg dolazi zbog nezadovoljavajućeg omjera liječnika prema broju stanovnika. Prema HZJZ-u u 2018. godini u RH je bilo 15.047 doktora medicine (u javnom sektoru 13.571). Kad je riječ o obiteljskoj medicini, minimalan broj pacijenata po liječniku je 1275, a maksimalan iznosi 2125. Standard za ordinacije obiteljske medicine je 1750 pacijenata po liječniku.
- godine u RH omjer je bio 1 : 914 (jedan liječnik na 914 stanovnika), a prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 4.426,221 stanovnika.
Nejasno je kako danas imamo više pacijenata po liječniku, a RH ima znatno manje stanovnika nego sedamdesetih godina?! Gdje je više od trinaest tisuća aktivnih liječnika? Mogući odgovor pronalazimo u strateškoj studiji ljudskih resursa u hrvatskom zdravstvu:
„Stanje ljudskih resursa u zdravstvu Hrvatske nije nimalo zadovoljavajuće. Prema pokazateljima broja liječnika ili medicinskih sestara po stanovniku, zaostajemo za prosjekom EU“. (Barić i Smolić 2012.)
O preopterećenosti zdravstvenog sustava oglasio se i faktograf s nevjerojatnom tvrdnjom o stvarnom cilju covid mjera:
„Ponavljati treba neprestano kako su sve navedene mjere, uključujući i covid potvrde, za cilj imale izbjeći preopterećenost zdravstvenih sustava pa ako nje neće biti, neće biti ni potrebe za potvrdama“. (Despot 2022.)
Ova tvrdnja, koja nije u duhu dobrog novinarstva, ne daje odgovor na fundamentalna pitanja, a to je „tko treba i kome treba neprestano ponavljati“!
Nadležni tvrde da zdravstveni sustav najviše opterećuju necijepljeni građani. Pogotovo kad zbog bolesti zatraže svoja prava iz zdravstvene skrbi. Kritike na račun necijepljenih stižu i od ministra Beroša koji slikovito uspoređuje trošak bolničkog liječenja covid pacijenta sa cijenom novog automobila visoke srednje klase! Ne zna se kome bi, zbog troška nečijeg liječenja, nedostajao automobil takve klase.
Svoje viđenje zdravstvene reforme, sa svim njezinim i dobrim i lošim stranama, dao je dr. Dražen Gorjanski u knjizi „Reforma zdravstva: Priručnik za neznalice, političare i ministre“. Prema riječima dr. Gorjanskog zdravstvo treba usmjeriti ka potrebama građana:
„U svjetonazorskom smislu, reforma zdravstva je preoblikovanje izobličenog javnog zdravstva u njegovo prirodno stanje…Razuman zdravstveni sustav čiji je rad usmjeren potrebama građana, a ne profitnih ustanova, temeljen na dokazima djelotvornosti proisteklih od nezavisnih stručnjaka iz javnog zdravstva, biti će znatno jeftiniji no što je sada. Time će se razina zdravstvene skrbi i njenih učinaka izjednačiti za sve građane EU“. (Gorjanski 2015.)
https://www.zaklada-slagalica.hr/upload/docs/reforma_zdravstva.pdf
Zdravstvena reforma treba omogućiti humaniji i pravedniji pristup pacijentima gdje kvalitetne usluge u zdravstvu nisu samo privilegij bogatih već su dostupne podjednako svima.
Kako ostvariti kvalitetan i pravedan zdravstveni sustav? U javnom zdravstvu treba svladati brojne prepreke, posebno u obiteljskoj medicini. Građani žele izbor obiteljskog liječnika u skladu sa svojim svjetonazorima. Recimo, izbor doktora biološke medicine. Biološka medicina počiva na neškodljivim, nutricionističkim i naturopatičkim metodama liječenja bolesti i obnavljanja zdravlja. Dr. Paavo O. Airola ovako definira liječnika biološke medicine: „To je čovjek koji pričama zabavlja pacijente dok priroda liječi“.
„Biološka medicina temelji se na načelu inteligentnog podržavanja snaga prirodnog liječenja i obnavljanja zdravlja prirođenih u živom organizmu. Iako lijekovi imaju svoje mjesto u medicinskoj praksi, oni nikad ne odstranjuju osnovni uzrok bolesti. Trajni rezultati mogu se dobiti samo onda kada mudar liječnik pomaže i podržava tjelesne vlastite snage liječenja koje pokreću i provode stvarno liječenje“. (Airola Paavo. Kako biti zdrav, 1983.)
Građani su u velikoj mjeri izgubili povjerenje u „obiteljske doktore“ koji već odavno ne prepoznaju njihove potrebe. Razdoblje covid pandemije još je više poremetilo veze između liječnika i pacijenata.
Za pozitivan ishod liječenja važno je osigurati privatnost kao i personalizirani pristup pacijentu u procesu liječenja. U tom smislu najbolje je da liječnik posjeti bolesnika u njegovom domu. Nažalost, danas je kućna posjeta obiteljskog liječnika postala skoro nemoguća misija. Konzultaciji i pregledu najčešće prethodi dugotrajan i nepotreban boravak u prenatrpanim čekaonicama ordinacija. Nezadovoljstvo s konvencionalnom medicinom proizlazi iz nedostatka bliskosti i osobnog kontakta između liječnika i pacijenta.
„Kad posjećujete istog liječnika više od desetljeća no on se još uvijek, pri svakom susretu, ponaša kao da vas vidi prvi put nećete dobiti zdravstvenu uslugu kakvu zaslužujete!“
https://www.brentwoodmd.com/concierge-medicine/
Nasuprot (ne)mogućnostima javnog zdravstva, privatno zdravstvo građanima dubljeg džepa nudi uslugu concierge zdravstvene zaštite. Umjesto da pacijent posjećuje ambulantu ili bolnicu, doktor ili drugi zdravstveni djelatnik posjećuje pacijenta ili klijenta. Ova vrsta zdravstvene zaštite nije novost u svijetu, no pri kraju 20. stoljeća model kućne posjete zamijenjen je medicinskim centrima i mega zdravstvenim sustavima. Concierge kućne posjete propisuju godišnju naknadu koja klijentu/pacijentu daje određena prava na dogovorenu zdravstvenu zaštitu u komfornom okruženju vlastitog doma.
„Koncept concierge kućnih posjeta liječnika osigurava privatnu, personaliziranu medicinsku uslugu najviše razine u kućnim uvjetima“.
https://kucneposjete.hr/hello-world/
Jedna od reformskih mjera biti će i „petoljetka“ – petogodišnji plan nabavke nove opreme u zdravstvu. Petoljetke su kao dio gospodarskog programa boljševičke politike rođene u doba vladavine Staljina. Predstavljale su planove kojima je bilo točno određeno što će se raditi u idućih pet godina. Takvi višegodišnji planovi stvarali su poteškoće, jer se zbog nepredviđenih okolnosti situacija mijenjala iz godine u godinu. Tako se u razdoblju jedne petoljetke dogodio Gladomor, velik pomor stanovništva zbog nedostatka hrane. Naravno, to se negativno odrazilo na realizaciju petogodišnjeg plana. Staljin je bio zapanjen „koliko je stanovnika poginulo zbog gladi te je naredio da se napravi novi popis stanovništva koji bi prikazao povoljniji rezultat za državu“. (Wikipedia)
Kod nas se zbog velikog poskupljenja hrane građani pribojavaju Gladomora i žive u strahu da nas ne zadesi sudbina Staljinovog SSSR-a. Hrvatski Gladomor čak bi mogao usporiti provođenje zdravstvene reforme. Iako je 2030. godina optimistično najavljena kao mogući kraj reformi, hodogram kroz tri faze sa uklopljenom petoljetkom za javnu nabavu, daje naslutiti da je u pitanju dugotrajan proces. No možda ipak sve okrene na dobro pa razloga za zabrinutost neće biti.
Ministar Beroš kaže da je prekinuo vožnju u leru i dodao gas!
V.W.
