EKSKLUZIVNO: Kaznena prijava preko 300 potpisnika protiv ‘STOŽERAŠA’

EKSKLUZIVNO

 

Piše: Arna Šebalj

Nazad više nećemo, gurnimo ih konačno s litice zauvijek!

Kaznena prijava DORH-u protiv zločinaca hrvatskih građana?!

 

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO  je 08. veljače 2022.  zaprimilo još jednu kaznenu prijavu  nas preko 300 potpisnika, zabrinutih građana Republike Hrvatske, sa Zahtjevom za hitnim postupkom zbog postojanja opasnosti kaznenog djela koja mogu ozbiljno ugroziti zdravlje i život protiv  OSUMNJIČENIH: Davora Božinovića, Krunoslava Capaka, Maje Grba-Bujević, Vilija Beroš, Alemke Markotić, Ivane Pavić Šimetin, Gorana Hausera  i Gorana Benka iz koje vam prenosimo najvažnije dijelove.

                                                                                                 
                        P R I J E D L O G:

                             za poduzimanje hitnog kaznenog progona protiv:

I. OSUMNJIČENI:         Davor Božinović, Načelnik Nacionalnog Stožera CZ

II. OSUMNJIČENI:       Krunoslav Capak, Ravnatelj HZJZ-a, te član Nacionalnog Stožera CZ                                                                                  

III. OSUMNJIČENA:     Maja Grba–Bujević, Ravnateljica HZHM, te članica Nacionalnog                                          Stožera CZ

IV. OSUMNJIČENI:      Vili Beroš, Ministar zdravstva RH

V. OSUMNJIČENA:      Alemka Markotić, ravnateljica klinike za infektivne bolesti 

                                      „Fran Mihaljević”

VI. OSUMNJIČENA:    Ivana Pavić Šimetin, Zamjenica ravnatelja Hrvatskog

           zavoda za javno zdravstvo

VII. OSUMNJIČENI:     Goran Hauser, Predsjednik Vijeća Hrvatske liječničke komore

                                                         

VIII. OSUMNJIČENI:   Goran Benko, Zamjenik predsjednika vijeća Hrvatske liječničke komore

 

ZAHTJEVA SE HITNI POSTUPAK ZBOG POSTOJANJA OSNOVANE  SUMNJE KAZNENOG DJELA KOJA MOGU OZBILJNO UGROZITI ZDRAVLJE I ŽIVOTE VELIKOG BROJA GRAĐANA U RH, uključujući i vas i vašu obite  a     z b o g :

 

1. osnovane sumnje da gore navedene osumnjičene  osobe vrše nezakonita klinička ispitivanja nad cjelokupnim građanstvom RH, uključujući malu djecu i trudnice, namjerno obmanjujući cjelokupnu hrvatsku javnost, uključujući zakonodavne i pravosudne organe, a što je zabranjeno Ustavom RH:

 

 

Članak 23.

                          Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, liječničkim ili znanstvenim  pokusima.

 

             Nezakonita klinička ispitivanja, također su strogo zabranjena sljedećim međunarodnim i EU ratificiranim konvencijama od strane Republike Hrvatske, kako slijedi:

 

a. MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA

Članak 4.st. 1. i 2.

             1. U vrijeme izvanrednog stanja u kojemu je ugrožen opstanak naroda i koje je službeno proglašeno, države stranke ovoga Pakta mogu, u opsegu koji je strogo određen tim izvanrednim prilikama, poduzeti mjere koje derogiraju njihove obveze iz ovoga Pakta, uz uvjet da te mjere nisu nespojive s njihovim ostalim obvezama po međunarodnom pravu i da ne povlače za sobom diskriminaciju temeljenu na rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri ili socijalnom podrijetlu.

             2. Na temelju te odredbe ne mogu se derogirati članci 6., 7., 8. (stavci 1. i 2.), 11., 15., 16. i 18.

Članak 7.

             Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni. Osobito je zabranjeno podvrgnuti osobu medicinskom ili znanstvenom pokusu bez njena slobodnog pristanka.

 

b. EU KONVENCIJA O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I DOSTOJANSTVA LJUDSKOG BIĆA U POGLEDU PRIMJENE BIOLOGIJE I MEDICINE

V. Poglavlje / ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA

Članak 15. / OPĆE PRAVILO

        Znanstvena istraživanja u pogledu primjene biologije i medicine obavljaju se slobodno, a podliježu odredbama ove Konvencije i drugim pravnim odredbama koje osiguravaju zaštitu ljudskog bića.

Članak 16. / ZAŠTITA OSOBA NA KOJIMA SE OBAVLJAJU ISTRAŽIVANJA

       Istraživanja na nekoj osobi mogu se poduzeti jedino ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

       i. ne postoji alternativa usporedive učinkovitosti istraživanju na ljudima,

       ii. rizici kojima se izlaže ta osoba nisu nerazmjerni potencijalnim koristima od istraživanja,

       iii. istraživački projekt je odobrilo nadležno tijelo nakon neovisnog ispitivanja njegove znanstvene vrijednosti,              uključujući važnost cilja istraživanja i multidisciplinarne ocjene njegove etičke prihvatljivosti,

       iv. da su osobe podvrgnute istraživanju informirane o svojim pravima i jamstvima koja zakon propisuje za njihovu zaštitu,

       v. da je pribavljen potreban pristanak predviđen člankom 5. izričito i konkretno te da je dokumentiran. Takav se pristanak slobodno može povući u svako doba.

 

c. UN – OPĆA DEKLARACIJA O BIOETICI I LJUDSKIM PRAVIMA, 19. listopada 2005.

             Principi

             U sferi djelovanja ove Deklaracije, u odlukama ili praksi koju su poduzeli ili proveli oni kojima je ona upućena, trebaju se poštivati sljedeća načela.

 

Članak 3. – Ljudsko dostojanstvo i ljudska prava

             1. Ljudsko dostojanstvo, ljudska prava i temeljne slobode moraju se poštivati u cijelosti.

             2. Interesi i dobrobit pojedinaca trebaju imati prioritet nad samim interesom znanosti ili društva.

 

Članak 4. – Koristi i štete

 

             U primjeni i unapređivanju znanstvenih spoznaja, medicinske prakse i pratećih tehnologija, trebaju se maksimizirati neposredne i posredne koristi za pacijente, sudionike u istraživanjima i druge pojedince kojih se to tiče, a svaka eventualna šteta takvim pojedincima treba se minimizirati.

 

Članak 5. – Autonomija i osobna odgovornost

             Treba se poštivati autonomnost osoba u donošenju odluka uz preuzimanje odgovornosti za te odluke i uz uvažavanje autonomnosti drugih. Za osobe koje nisu u stanju samostalno donositi odluke, trebaju se poduzeti posebne mjere radi         zaštite njihovih prava i interesa.

 

Članak 6. – Pristanak

 

             1. Bilo koja preventivna, dijagnostička i terapeutska medicinska intervencija može se provesti samo uz prethodni i slobodni pristanak dotične osobe koji podrazumijeva dobivanje dostatnih informacija. Kada je prikladno, dotična osoba              treba izraziti svoj pristanak a može ga i povući u bilo koje vrijeme i iz bilo kojeg razloga bez nepovoljnih posljedica i       šteta.

 

             2. Znanstveno istraživanje može se provesti samo uz prethodni i slobodni, izrečeni pristanak dotične osobe koji se temelji             na dobivenim dostatnim informacijama. Informacije trebaju biti odgovarajuće, pružene u sveobuhvatnom obliku i trebaju uključivati modalitete za povlačenje pristanka. Pristanak može dotična osoba povući u bilo koje vrijeme i iz bilo kojeg razloga bez bilo kakvih negativnih posljedica ili štete. Izuzeci iz ovog principa mogu biti učinjeni samo u skladu s       etičkim i zakonskim standardima koje su usvojile države, sukladno načelima i odredbama utvrđenim ovom Deklaracijom, posebno u čl. 27. te međunarodnim zakonom o ljudskim pravima.

 

             3. U odgovarajućim slučajevima za istraživanja koja se provode na skupini osoba ili zajednici, potrebna je i dodatna          suglasnost pravnog zastupnika te skupine ili zajednice. Kolektivni sporazum ili pristanak voditelja zajednice ili drugog tijela ni u kojem slučaju ne može zamijeniti individualni pristanak pojedine osobe dobiven temeljem dostatnih i relevantnih informacija.

 

Članak 8. – Uvažavanje ugroženosti ljudskih bića i osobnog integriteta

       U primjeni i unapređivanju znanstvenih spoznaja, medicinskoj praksi i primjeni prateće tehnologije, treba se uzeti u obzir ugroženost ljudskih bića. Treba zaštiti pojedince i grupe koje su posebno ugrožene a osobni integritet takvih pojedinaca treba se uvažiti.

 

Primjena principa

Članak 18. – Donošenje odluka i pristupanje pitanjima bioetike

             1. Stručnost, poštenje, integritet i transparentnost u procesu donošenja odluka treba promicati a napose deklaracije o svim sukobima interesa i primjerenoj razmjeni znanja. Treba uložiti svaki napor i nastojanje kako bi se najbolje dostupne znanstvene spoznaje i metodologije upotrijebile u pristupanju i periodičnim revizijama bioetičkim pitanja.

             2. Osobe i stručnjaci koji se bave bioetikom te društvo u cjelini treba se angažirati u redovnim raspravama o toj temi.

 

             3. Treba poticati mogućnosti za održavanjem pluralističkih stručnih javnih rasprava, kojima se traži iskazivanje svih relevantnih mišljenja.

 

Promicanje Deklaracije

 

Članak 22. – Uloga države

             1. Države bi trebale poduzeti sve odgovarajuće mjere bez obzira da li su zakonskog, upravnog ili drugog karaktera, kako bi provele načela postavljena ovom Deklaracijom u skladu s međunarodnim zakonom o ljudskim pravima. Takve mjere podržat će aktivnosti u sferi obrazovanja, obučavanja i javnog informiranja.

 

             2. Države trebaju dati poticaj osnivanju neovisnih, multidisciplinarnih i pluralističkih etičkih odbora, kao što je utvrđeno člankom 19.

 

Članak 27. – Ograničenja u primjeni načela

 

             Ako primjenu načela Deklaracije treba ograničiti, treba to učiniti zakonom, uključujući zakone u interesu javne sigurnosti, za potrebe istrage, otkrivanja i vođenje krivičnog postupka u slučaju kaznenih prekršaja, radi zaštite javnog zdravlja ili zaštite prava i sloboda drugih. Bilo koji takav zakon treba biti u skladu s međunarodnim zakonom o ljudskim pravima.

 

 Članak 28. – Poricanje radnji koje su u suprotnosti s ljudskim pravima, temeljnim slobodama i ljudskim dostojanstvom

 

             Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti na način da podrazumijeva traženje prema bilo kojoj državi, skupini ili pojedincu kako bi se on/ona angažirala u bilo kojoj aktivnosti ili izvršio/la bilo koju radnju koja je u suprotnosti s ljudskim pravima, temeljnim slobodama i ljudskim dostojanstvom.

 

2. osnovane sumnje počinjenja kaznenog djela zločina protiv čovječnosti, odnosno namjernog i sustavnog ugrožavanja zdravlja velikog broja ljudi, koja ugroza zdravlja može dovesti do smrti, a prema članku 90., st.1, točka 11., te st. 2. Kaznenog Zakona

Članak 90. (144/12)

Tko kršeći pravila međunarodnog prava u sklopu širokog ili sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, uz znanje o tom napadu:

11. počini druga nečovječna djela kojima se namjerno uzrokuje teška patnja, teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko zapovijedi neko od navedenih kaznenih djela.

 

3. osnovane sumnje zlouporabe službenog položaja prema članku 291. st. 1. čime je nanesena materijalna šteta velikom broju građana RH te pribavljeni veliki prihodi nepoznatim osobama.

 

Sastojci krivnje osumnjičenih:

 

1. Prvoosumnjičeni DAVOR BOŽINOVIĆ, Načelnik civilnog stožera u svojoj ulozi u provođenju mjera za zaštitu pučanstva, morao je, prema  Konvenciji o  zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biomedicine,  ratificirane od strane Hrvatskog Sabora dana  14. srpnja 2003. godine, proglašenog od strane Predsjednika RH dana 16. srpnja 2003. godine, prema članku 28. organizirati javnu raspravu, što osumnjičeni Davor Božinović nije učinio, naprotiv, došlo je do progona onih medicinskih djelatnika i znanstvenika, pa čak i članova ‘znanstvenog savjeta’ Nacionalnog stožera, koji znanstvenim dokazima i studijama osporavaju valjanost donesenih mjera o obvezi nošenja maski s obzirom da smatraju da te mjere u većoj mjeri ugrožavaju zdravlje i živote građana RH, a naročito djece, naspram eventualne koristi.

Članak 28.

 Stranke ove Konvencije moraju se pobrinuti da osnovna pitanja što proizlaze iz razvoja     biologije i medicine budu predmet odgovarajuće javne rasprave, posebice u svjetlu relevantnih medicinskih, socijalnih, gospodarskih, etičkih i pravnih implikacija, te da njihova moguća primjena bude predmetom odgovarajućih konzultacija.

 

             Isto tako, prvoosumnjičeni Davor Božinović, kao odgovorna osoba, odnosno u svojoj ulozi načelnika civilnog stožera morao je osigurati poštivanje osnovnih načela civilne zaštite, prema Zakonu u sustavu civilne zaštite:

 

Članak 7. st. 2. Načela sustava civilne zaštite

 

             2) Načelo humanosti ostvaruje se osiguravanjem poštivanja osoba kojima se pruža pomoć, osiguravanjem prava na fizički i mentalni integritet i zaštitom osobnosti.

 

2. Osumnjičene osobe pod II – IX,  Krunoslav Capak, Maja Grba-Bujević, Vili Beroš, Alemka Markotić, Ivana Pavić Šimetin, Marija Bubaš, Goran Hauser i Goran Benko, kao voditelji javnozdravstvenih ustanova te Vili Beroš, ministar zdravstva, u obvezi su pažljivo pratiti znanstvene dokaze, uspoređivati iste sa činjeničnim stanjem u zemlji, organizirati javne rasprave o zaštiti zdravlja, utemeljenu na dokazanim znanstvenim činjenicama te sprovesti odgovarajuća klinička ispitivanja prije nego li se uvede neka odluka koja ugrožava temeljna ljudska prava, kao što je integritet tijela! Isto tako, obvezni su pravilno razmotriti korist naspram štete koje obvezujuće mjere mogu nanijeti ljudima.

Umjesto toga, gore navedene osumnjičene osobe, sustavno i namjerno zanemaruju znanost te na taj način namjerno i s predumišljajem dovode u zabludu cjelokupnu hrvatsku javnost, uključujući i članove zakonodavnih i pravosudnih organa RH, a na taj način u velikoj mjeri ugrožavaju zdravlje i živote svih ljudi. Osim toga, sustavno progone liječnike i znanstvenike koji znanstvenim dokazima tvrde da je šteta od korištenja maski puno veća od koristi.

PREDLOŽENI SVJEDOCI

Zahtijevamo javnu raspravu kako je to određeno Konvencijom.

1. Prof.dr.sc. Krešimir Pavelić, znanstvenik s područja molekularne medicine i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci. Osnivač je i dugogodišnji pročelnik Odjela za molekularnu medicinu Instituta “Ruđer Bošković” te osnivač i pročelnik Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Redoviti je član European Academy for Sciences and Arts, Redoviti član European Molecular Biology Organization (EMBO akademije) gdje je obnašao dužnost glavnog tajnika Europske organizacije za molekularnu biologiju. Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te redovni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Član je upravnog vijeća European Molecular Biology Laboratory (EMBL) a obnašao je i funkciju člana stalnog odbora European Medical Research Council, Europske znanstvene zaklade. Obnašao je dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske i člana Saborskog odbora za državne nagrade za znanost te predsjednika Odbora za državne nagrade iz prirodnih znanosti RH.

2. Gordan Lauc, bivši član “znanstvenog savjeta” Nacionalnog stožera

3. Miroslav Radman, bivši član “znanstvenog savjeta” Nacionalnog stožera

4. Udruga Hipokrat, svi članovi

Prilog:

1. Potvrda o uručenoj Pritužbi.

2. Prigovor i zahtjev za očitavanje uručenog ministru Berošu dana 14. prosinca 2021. godine

 

Zaista više nema nazad, građani su se pokrenuli , istina je vani a ovo su jedini zakoniti načini postupanja. Čini se kako od svega ništa, no vjerujte ove tužbe će Itekako biti značajne. Nikad više neće biti isprike poput one: „samo smo radili svoj posao“.

Obzirom da sluganska vlast gazi dalje molim sve javite se, nitko se više ne smije suzdržavati. Zajedno možemo puno,  a ovu slugansku vlast konačno gurnimo zauvijek s litice.

Dragi ljudi, pokrenite se, pročitajte i ovu Kaznenu prijavu, obratite se podnositeljima Udruženi građani  jer nas je već preko 300 u potpisu ove kaznene prijave.

Možete se javiti i nama u redakciju.

 HOP