SANU kleptomanija krađa tuđih imena i prezimena od naroda u okružju Srbije kojima rade jezikoslovne krivotvorine
Nedavno se Matica Hrvatska očitovala u povodu srpskoga bezočnog i beskurpuloznog laganja i bjelodane krađe povijesti hrvatskog Dubrovnika, te srpske krađe stvarateljskih opusa hrvatskih velikana Ivana Gundulića i Marina Držića. Srbi se ne ustručavaju lagati i krasti kulturnu baštinu od koga god stignu i kako im padne na pamet. Za ne povjerovati je dokle seže ta kleptomanija i mitomanija SANU i SPC paklenog stroja kad su u stanju na srpskoj wikipediji navesti popise cijelih izvorno bugarskih, hrvatskih, rumunjskih oliti vlaških i cincarskih, zatim čeških, slovačkih, poljskih, ukrajinskih, ruskih, mađarskih, njemačkih, talijanskih, francuskih imena i prezimena i to na svima dostupnom međumrežju predstaviti tobože srpskim imenima i prezimenima!? Elektronički sveznadar nije dužan trpiti takva iživljavanja najnižih poriva prljavih i pokvarenih strasti SANU krivotvoritelja jezikoslovlja. Pogledajmo sad nisku izvorno čistih bugarskih prezimena koja su Srbi ukrali i svijetu ih lažno prestavljaju “srpskim”, iako sljedeća brojna prezimena blage veze nemaju, nit su ikad imali sa Srbima i sa srpstvom. Nikad niti jedan etnički Srbin nije bio nositeljem sljedećeg niza bugarskih prezimena, koje je srpska wikipedija lažno prikazala navodno “srpskim” prezimenima. Srbi su naveli cijeli popis posrbljenih prezimena po nizu ćirilskog brzopisa od slova A do Š, pa ćemo onda taksativno tim njihovim navedenim redom i pregledati ovu nevjerojatnu i skandaloznu jezikoslovnu pljačku i razbojničku otimačinu bugarskih prezimena od strane SANU jezikoslovnih kradljivaca.
Prezimena na slovo A:
Avramov, Adamov, Albulov, Aleksandrov, Alčakov, Andonov, Anđelkov, Antonijev, Antonov, Antuljeskov, Arlov, Arnovljev, Arsenov, Aršinov, Atanackov, Aćimov.
Prezimena na slovo B:
Babuškov, Bajčev, Bakovljev, Barbulov, Barlov, Batalov, Batančev, Baćanov, Baukov, Bauranov, Bačujkov, Bačulov, Baštovanov, Bedov, Bekjarev, Belanov, Belošev, Benđeskov, Berarov, Berbakov, Berkov, Birišev, Birovljev,Blagojev, Blagojčev, Boarov, Bogdanov, Bogićev, Bogosavljev, Bokorov, Bolozanov, Borišev, Borojev, Boškov, Bošnjakov, Brankov, Bracilov, Bubeskov, Budakov, Budimirov, Budovalčev, Buzarov, Bukurov.
Prezimena na slovo V:
Varadinčev, Vasiljev, Velemirov, Velimirov, Velisavljev, Veličkov, Veljkov, Veselinov, Veskov, Vidakov, Videnov, Vijatov, Vinćilov, Vitezov, Vitmirov, Vladisavljev, Vladulov, Vlajkov, Vodalov, Vojnov, Volarov, Vranov, Vrebalov, Vrenčev, Vrsajkov, Vujadinov, Vujanov, Vujatov, Vujackov, Vujkov, Vukadinov, Vukajlov, Vukašinov, Vukmirov, Vukojev, Vukosavljev, Vučenov.
Prezimena na slovo G:
Gaborov, Gavranov, Gavrilov, Galešev, Garčev, Gvozdenov, Gedošev, Georgiev, Gićanov, Glavardanov, Gluvakov, Govorčinov, Godomirov, Godočev, Godošev, Gojkov, Golubov, Gombošev, Granzov, Grozdanov, Grubanov, Grujičkov, Guranov, Gurjanov, Guslov.
Prezimena na slovo D:
Davidov, Damjanov, Danikov, Danilov, Dankov, Dankulov, Derbakov, Despotov, Divljakov, Dickov, Dobožanov, Dobrenov, Dobreskov, Dobromirov, Dobrosavljev, Dorvatov, Dokljanov, Dokmanov, Dormošev, Doroškov, Došlov, Draganov, Dragojlov, Dragomirov, Dragošev, Dražilov, Drigulov, Dukatarov, Dukuljev, Dumitrov, Duškov.
Prezimena na slovo Đ:
Đakov, Đakonov, Đatkov, Đisalov, Đorđašev, Đorđev, Đukanov, Đurakov, Đurašinov, Đurđev, Đurđulov, Đuričkov.
Prezimena na slovo E:
Ergelašev, Erdeljanov.
Prezimena na slovo Ž:
Žarkov, Živankov, Živanov, Živančev, Živkov, Živojinov, Žižakov, Žuržinov, Žuržulov.
Prezimena na slovo Z:
Ziramov, Zubanov.
Prezimena na slovo I:
Ivanov, Ivančev, Ivkov, Ivošev, Ignjatov, Ignjačev, Igov, Igračev, Ikrašev, Ilijašev, Imbronjev, Isakov.
Prezimena na slovo J:
Jablanov, Jakobeskov, Jakovljev, Jamušakov, Jankov, Jankulov, Janošev, Janjatov, Janjetov, Jačov, Jevremov, Jevrosimov, Jegarčev, Jeneckov, Jereminov, Jeckov, Jovanov, Jozanov, Jonjev, Josimov, Jockov, Jošanov.
Prezimena na slovo K:
Kalinov, Kalušev, Kvaščev, Kimpanov, Kićeskulov, Klincov, Knežev, Kobilarov, Kovanov, Kovačev, Kodranov, Kozarev, Kojadinov, Kokanov, Kokoškov, Kolarov, Koldanov, Komanov, Komarov, Komlenov, Komnenov, Knstantinov, Konculov, Korov, Korovljev, Korunov, Koturov, Kravarov, Kračunov, Krišanov, Krčmarov, Kuzmanov, Kulauzov, Kurbanjev, Kurjakov, Kuručev, Kuštrov.
Prezimena na slovo L:
Libančev, Lazarev, Lazarov, Lazarčev, Latovljev, Laušev, Levakov, Ležakov, Lepojev, Leškov, Lipovanov, Lisov, Lisulov, Lovadinov, Lujanov, Lukačev, Lungulov, Lupulov.
Prezimena na slovo LJ:
Ljubojev.
Prezimena na slovo M:
Magarašev, Maglov, Majdov, Maklenov, Maksimov, Maksimčev, Malešev, Malimarkov, Maluckov, Malušev, Manojlov, Manjulov, Marinkov, Marjanov, Markanov, Markov, Markovljev, Markušev, Martinov, Marčićev, Matejašev, Maćašev, Medakov, Mijatov, Miklaušev, Miladinov, Milakov, Milankov, Milanov, Milašinov, Milenov, Milešev, Milivojev, Milivojčev, Milinkov, Milinov, Militarov, Milićev, Milkov, Milovanov, Milovančev, Milojkov, Miloradov, Milošev, Milunov, Militunov, Miljanov, Miljkov, Miokov, Mirilov, Mirkov, Mirkonjev, Mirosavljev, Mitkov, Mihajlov, Mihaljev, Miškov, Mišljanov, Modošanov, Mojsilov, Mojsev, Moldovanov, Momirov, Mocanov, Mrđanov, Mrđenov, Mučalov.
Prezimena na slovo N:
Nagulov, Naumov, Nedeljekov, Nemešev, Nemčev, Nenadov, Nestorov, Nećakov, Neckov, Neškov, Nikačev, Nikolašev, Nikočev, Ninkov, Nićiforov, Novakov.
Prezimena na slovo NJ:
Njagulov.
Prezimena na slovo O:
Oberknežev, Obradov, Obrenov, Ovčarov, Ognjanov, Okrajinov, Omaljev, Otoranov.
Prezimena na slovo P:
Pavkov, Pavlov, Padrov, Pajtašev, Pandurov, Pankov, Paskulov, Pauljev, Paunov, Pejakov, Petakov, Petkov, Petruljeskov, Petručev, Pisarov, Plačkov, Plužarev, Požarev, Poznanov, Popažinov, Popđurđev, Popeskov, Popjovanov, Popmijatov, Popmihajlov, Popnovakov, Popov, Popšogorov, Prvanov, Prvulov, Predojev, Preradov, Pribišev, Prodanov, Purkov, Puškarev.
Prezimena na slovo R:
Radakov, Radanov, Radivojev, Radivojkov, Radičev, Radnov, Radovanov, Radovančev, Radojev, Radosavljev, Radoslavčev, Radujkov, Radulov, Rajkov, Rakazov, Ranisavljev, Rankov, Ratkov, Rackov, Raškov, Ribarov, Rođenkov, Romakov, Romčev, Rotarov, Rocanov, Rockov, Roškov, Rudakov, Ružanov, Rusov, Ručnov.
Prezimena na slovo S:
Sabov, Sabovljev, Savanov, Savkov, Savulov, Samolov, Sadžakov, Svilarov, Svirčev, Sedmakov, Sekulov, Selakov, Sivčev, Simulov, Slepčev, Smukov, Solarov, Somborčev, Spasojev, Srdanov, Srđanov, Sredojev, Sremčev, Sretkov, Srećkov, Stamatov, Stanaćev, Stanimirov, Stanisavljev, Staničkov, Stankov, Stanojev, Stanulov, Stančulov, Stevanov, Stevančev, Stepanov, Stepančev, Stojadinov, Stojakov, Stojanov, Stojančev, Stojimirov, Stojinov, Stojkov, Stokanov, Strainjev, Strajkov, Strajnjev, Subakov, Suvačarov, Sudarov, Surdanov, Surtov.
Prezimena na slovo T:
Tabakov, Tajkov, Tanackov, Tatomirov, Telarov, Teofanov, Timarov, Todoreskov, Todorov, Tolanov, Tolmačev, Tomašev, Topalov, Toškov, Trailov, Trećakov, Trifunov, Trnjakov, Trnjančev, Tutorov, Tucakov.
Prezimena na slovo Ć:
Ćirilov, Ćirkov, Ćoškov.
Prezimena na slovo U:
Ugrinov, Uzurov, Urošev.
Prezimena na slovo F:
Faranov, Ferenčev, Filipašev, Filipčev, Fišakov, Fratucanov.
Prezimena na slovo H:
Hadnađev, Hajdukov.
Prezimena na slovo C:
Cvejanov, Cvetkov, Crvenkov, Crkvenjakov, Crnajlov.
Prezimena na slovo Č:
Čvorkov, Češljarov, Čobanov, Čokulov, Čordarov, Čudanov, Čukurov, Čuturilov.
Prezimena sna slovo DŽ:
Džunov.
Prezimena na slovo Š:
Šandorov, Šaronjev, Šarčev, Šeguljev, Šečerov, Šijakov, Šipov, Šovljakov, Šogorov, Šuvakov.
Općenito, srpska prezimena sukladno jezikoslovnom standardu srpskog književnog jezika mogu biti patronimična po osobnom imenu nekog muškog pretka, zatim matrominična po osobnom imenu nekog ženskog pretka, onda prema zanimanju rodonačelnika obitelji, prema etničkoj pripadnosti, prema vojnom zvanju dalekog pretka, prema crkvenoj hirejarhiji kojoj je pripadao predak ujedno i prvi nositelj određenoga prezimena, te prema zemljopisnom mjestu porijekla dalekog pretka.Također, pojedina srpska prezimena ponekad se grade prema osnovici imena mladih životinja ili drveća u prirodi. Usprkos svim ovim poznatim jezikoslovnim mjerilima prema kojima se grade srpska prezimena, nadaleko proslavljeni kradljivci tuđe kulturne, a sad i jezične baštine, ne miruju niti jednog trenutka. O tome zorno govori ova gore nepregledna lista pretežito čisto bugarskih prezimena, građenih poglavito od patronima ili ponekad i matronima dalekih predaka. Tko god pozna osnovne značajke i bugarskog i srpskog fonda najčešćih imena i prezimena odmah će vidjeti kako je na gornjem popisu najmanje 80 – 90% bugarskih prezimena, obično na osnovu prezimenskog patronima ili matronima. To osobito vrijedi za vrlo česta bugarska prezimena Andonov, Atanackov, Videnov, Veličkov, Georgiev, Grozdanov, Dumitrov, Đatkov, Ikrašev, Imbronjev, Jakobeskov, Jegarčev, Jeckov, Jonjev, Kalinov, Kalušev, Kodranov, Koldanov, Kulauzov, Kurbanjev, Kuručev, Kuštrov, LIbančev, Latovljev, Leškov, Lovadinov, Magarašev, Majdov, Maluckov, Neckov, Omaljev, Otoranov, Padrov, Pankov, Pauljev, Petakov, Rackov, Rotarov, Rockov, Roškov,Samolov, Strainjev, Strajkov,Stranjev, Surdanov, Surtov, Tanackov, Tolanov, Uzurov, Faranov, Hadnađev, Džunov… U korijenu svih pobrijanih prezimena nema niti jednog srpskog patrinoma ili matrinoma, niti bilo koje druge jezične osnovice, da bi Srbi mogli kazati da je ijedno od ovih prezimena srpsko, a ne bugarsko kako uistinu i jest. Unatoč toj spoznaji, oni i dalje ne prezaju od laži i krađe bugarskih prezimena.
Tko god makar i površno pozna onomastiku, kao etimologiju imena i prezimena, lako će zamijetiti činjenicu da se golema većina ovih gore pobrojanih bugarskih prezimena, što ih Srbi bezočno i bezobzirno nazivaju “srpskim” prezimenima, masovno javlja i kod Makedonca, etnički zapadnih Bugara. Njihov književni makedonski jezik potječe od zapadne inačice narodnosnog bugarskog, pretežito seoskog narječja u Pirinskoj Makedoniji, teritorju države Bugarske uz samu granicu sa Sjevernom Makedonijom. Ono što Sjeverni Makedonci u Vardarskoj Makedoniji, bivšoj jugoslavenskoj republici, nazivaju svojim književnim jezikom je govorni standard pograničnog područja Bugarske i Sjeverne Makedonije, poglavito oko gradova Blagoevgrada,Ćustendila, Petriča… i manjim dijelom tog područja Pirinske Makedonije u granicama Bugarske, što je nakon političkih pregovora priključen naknadno Sjevernoj Makednoji, odnosno ondašnjoj Jugoslaviji. Riječ je o oblasti oko Strumice, te nadalje sjevernije sve do Berova i Štipa. Tamo je jak bugarski nacionalni osjećaj među Sjevernim Makedoncima. Otuda je rodom i Goce Delčev, jedan od rodonačelnika glasovite i povijesne VMRO stranke ideje ujedinjenja Bugara i Makedonaca u zajedničku državu. VMRO politička stranka i danas postoji kao tradicionalno i u Sofiji i u Skopju u narodu prihvaćena stranka neposrednog povezivanja Bugara i Makedonaca na svim društvenim razinama. Znajući za sve povijesne, kulturološke, jezične, crkvene, tradicijske, običajne i folklorne poveznice jedinstvenog bugarskog naroda u Pirinskoj i Vardarskoj ( danas zvanoj i znanoj Sjevernoj) Makedoniji, duhom srbizirani makedonski vođa Titovih partizana komunsta Lazar Koliševski dobio je 1945. domaću zadaću od Tita krivotvoriti cijelu povijest makedonskih Bugara u korist Srba i Srbije i sustavno ih desetljećima umjetno približavati Beogradu, a udaljavati od Sofije, kamo im je etnička i prirodna matica. Zato je Lazar Koliševski uz znanje i suglasnost Broza zvanog Tito, najprije dao uništiti i spaliti cijelu povijesnu građu međuratnog razdoblja od 1918. do 1941. što svjedoče da su se Makedonci u Kraljevini SHS iskazivali na popisima pučanstva kao Bugari, a onda je još i naredio jednom od glavnih utemeljitelja MANU ( Makedonske akademije znanosti i umjetnosti ) Blaže Koneskom proglasiti 1945. za službeni makedonski jezik upravo govorno narječje pograničnog dijela Pirinske Makedonije u Bugarskoj i Vardarske Makedonije u Jugoslaviji.No, u nastavku je nakana bila Makednocima kroz školski i obrazovni program širiti promidžbu kako oni nikad ništa zajedničko nisu imali s Bugarima, ali jesu, tobože, sa Srbima. Kroz takvu vrstu jugoslavizacije zapadnih Bugara, odnosno Makedonaca, Srbi su pokušali vremenom te zapadne Bugare u sljedećim naraštajima potpuno nacionalno srbizirati. No, vrijeme je bilo najbolji sudac, a odvajanjem Makedonije iz željeznog zagrljaja Srbije i zajedničke državne zajednice SFRJ na referendumu o državnoj neovisnosti 1992. pokazalo je kako je srpski plan o posrbljavanju zapadnih Bugara, odnosno Makedonaca,doživio težak i katastrofalan poraz.
Na tom stubištu srpskih povijesnih krivotvorina prva i početna stuba bio je jezik, sukladno tome potreba falcificiranja bugarskih imena i prezimena u Sjevernoj Makedoniji i njihovo prikazivanje lažnim srpskim prezimenima. Istina je da se mnoga od gore navedenih prezimena data po abecednom redu, mogu susresti i među brojnim srpskim i pravoslavnim obiteljima u Vojvodini, ponajviše u Banatu, nešto manje u Bačkoj, a u najmanjem broju u Srijemu. Povijesno je Banat bio pod znatno jačim uplivom i utjecajem SPC.Povijesno gledano u Banatu je zbog brojnosti Srba bilo daleko više težnji tamošnjih Srba ka ujedinjenju sa Srbijom,nego što je to bilo izraženo u političkim pokretima Srba u Bačkoj i Srijemu. To ne čudi, jer je u Bačkoj i Srijemu živjelo razmjerno manje Srba nego u Banatu sve do uspostave Kraljevine SHS koncem 1918. godine. Zato je upravo u Banatu bio tako jak proces srbizacije i pretapanja Bugara doseljenih tamo u zbjegpvima pred turskim prognima u doba višestoljetne vladavine Turaka u Makedoniji, bio više izražen nego u Bačkoj i Srijemu. Izbjegli Bugari s teritorija Makedonije, kasnije preko SPC pretopljeni u etničke Srbe tražili su spas d Turaka u Vojvodini koja je bila pod vlašću Mađara i u kršćanskom ozračju i mnogih drugih naroda Vojvodine. O tome je svojedobno argumentirano govorio pred više od dvadeset godina i profesor politolog beogradskog Sveučilišta Dragan Veselinov. Taj nekad dugogodišnji lider Narodne seljačke stranke iz Srbije rodom je Pančevac i veli kako najbolje zna kao i svi njegovi sunarodnjaci, pogotovo današnji Srbi nositelji poput njega pravih bugarskih prezimena u Vojvodini tipa Avramov, Adamov, Boškov, Gavrilov, Davidov, Damjanov, Živkov, Ivanov, Ivkov, Jankov, Jovanov, Lazarov, Marinkov, Markov, Mirkov, Mihajlov, Nikolov, Obradov, Pavlov, Petkov, Rajkov, Ratkov, Stankov, Stevanov, Todorov… i mnogih njima sličnih prezimena izvorni i iskonski Bugari, putem SPC tijekom stoljeća masovne srbizacije pretopljeni u Srbe.
Val masovne srbizacije Bugara doseljenih u Vojvodinu SPC je napravila u južnom Banatu, posebice u selima oko Pančeva i u smjeru Kovina, Bele Crkve i Vršca. Sjeverna Makedonija je tijelom povijesti bila tek dvadeset godina sastavnim dijelom srpske države i to u prvoj polovici 14. stoljeća. Ostalo razdoblje je s iznimkom posljednja dva stoljeća bila ili sastavnim dijelom Bugarske, ili je tijekom višestoljetne turske okupacije Sjeverne Makedonije tamo i dalje obitavao većinski bugarski živalj. Zanimljivo, Srbi i Bugari u Beogradu i u Sofiji u njihovom sustavima školske naobrazbe naroda imaju samo jedan zajednički znanstveni pogled i jedinstveni imenitelj glede etničkog podrijetla današnjih Sjevernih Makedonaca. I jedni i drugi tvrde, kako u bugarskim školama u Sofiji, tako i u srpskim školama u Srbiji jednu neprijepornu stvar. Vele da su u Sjevernoj Makedoniji svi oni ljudi čija se prezimena završavaju na “ov” ili “ev” čistokrvni Bugari, dok su Makedonci sa završetkom prezimena na “ski” etnički nastali od srednjevjekovnih Srba, koji su svršetak prezimena “ić” pretvorili u “ski.” Vrhunac svega je da sami Sjeverni Makedonci nikad nisu znanstveno zanijekali te bugarske i srpske tvrdnje. Dapače, dojam je kako im takva kazivanja Bugara i Srba još i gode, što će reći da nemaju dostatno razvijenu nacionalnu svijest Makedonaca, te bi se prije ili kasnije mogli vratiti među njihve iskonske Bugare ili u drugoj kombinaciji postai južni Srbijanci. Znakovito je da u današnjoj Sjevernoj Makedoniji od oko milijun i pol etnički izjašnjenih Makedonaca njih gotovo 70% ima prezimena Negotina na Vardaru i Velesa, dok bi Prilep u Pelaginiji već bio u bugarskoj zoni, premda se Prilep grad znamenite kule Kraljevića Marka nalazi, kao i Bitola i Gevgelija u Egejskoj Makedoniji, kraju koji je povijesno gledano u baš predalekoj prošlosti bio dijelom sjevernog oboda antičke Grčke. Na koncu ovoga dugoga jezokoslovnoga rašomona,srpski SANU kleptomani i mitomani najprije su sva bugarska prezimena na “ov” i “ev” lažno prikazali kao “srpska”, a onda pod pritiskom neoborivih znanstvenih dokaza naposljetku priznali da prezimena sa završecima na “ov” i “ev” jesu bugarska, a ne srpska prezimena. Time su ujedno priznali i krunsku laž da je Makedonija srpska, a ne izvorna bugarska povijesna pokrajina, jer tamo nedvojbeno i danas živi 70% izjašnjenih Makedonaca, koji nose ista imena i prezimena sa završetkom na “ov” i “ev” kao i njihovi zemljaci i sunarodnjaci u njihovoj matici Bugarskoj.
Dragan Ilić
HOP