Znanstvenici, istraživači i stručnjaci iz industrije, iz organizacije Principal Scientific International, upozorili su na neizrecive, nemjerljive rizike za zdravlje, uzrokovane globalnim, masovnim uvođenjem 5G. Ti se rizici mogu sažeti u 17 zabrinjavajućih utjecaja na okoliš.
Organizmi – Kontinuirana izloženost neionizirajućem mikrovalnom zračenju štetno djeluje na sve žive organizme, životinje, ptice, kukce, biljke, drveće, mikroorganizme iz tla, kao i na ljude. Ptice počinju napuštati svoja gnjezda, suočavati se s propadanjem perja, problemima u kretanju, smanjenim preživljavanjem ili izumiranjem. Populacija pčela opada, remete im se navigacijske vještine, pčelinje zajednice izumiru. Pčele su ključni dio zemaljskog eko sustava i vitalne su za poljoprivredu jer osiguravaju oprašivanje naše biljne hrane.
Ekosustavi – Mikrobi koji su ključni za ukupni život na Zemlji, također su osjetljivi i podložni oštećenjima od mikrovalnog zračenja. Mikrobi imaju raznolike oblike i funkcije. U tlima, jedna čajna žličica gornjeg sloja zemlje sadrži oko milijardu pojedinačnih mikroskopskih stanica i oko 10.000 različitih vrsta. Ovi organizmi obavljaju raznolike zadaće i ključni su za plodnost usjeva, pročišćavanje okoliša od tvari koje ga zagađuju, reguliranje zaliha ugljika te proizvodnju/potrošnju niza važnih stakleničkih plinova, kao što su metan i dušikovi oksidi.
Potrošnja energije – Ekspanzija upotrebe digitalne tehnologije i 5G bežičnih mreža snažno utječe na povećanju potrošnje energije. U periodu od 2013-1015 g., ekspanzija bežičnog oblaka bila je ekvivalentna količini dodatnih 4,9 milijuna automobila na cesti. Trenutna potrošnja mobilne telefonje, 3% od potrošačke energije, premašuje potrošnju zrakoplovstva. Predviđalo se njezino povećanje od 20% tijekom jednog desetljeća, ali s 5G predviđa se esklacija te potrošnje na više od 170% i to do 2026 g. Do 2030 g, informacijska će tehnologija trošiti jednu petinu sveukupne svjetske električne energije.
Emisije ugljika – Upotreba digitalne tehnologije raste s globalnim porastom stanovništa i ulaskom novih uređaja na tražište. 5G će stvoriti povećanu potražnju za takvim uređajima, čime će se povećati trenutni “ ugljični otisak”. Digitalne su tehnologije najmanje ekološki prihvatljive, tijekom proizvodnje stvaraju 68% ukupnih emisija ugljika, što je jednako količini od 30 kg ugljičnog dioksida. Teško se može procijeniti ukupni utjecaj koji digitalni uređaji imaju na emisije ugljika tijekom svog životnog vijeka, od proizvodnje do energije potrebne za njihovo napajanje i na kraju stvorenog otpada.
Prirodni elektromagnetizam Zemlje – promjena elektromagnetskog okruženja Zemlje može postati veća prijetnja životu čak i od zračenja zemaljskih antena. 5G sateliti, smješteni u magnetosferi Zemlje, značajno će utjecati na električna svojstva atmosfere ili globalnog električnog kruga u kojem prirodno živimo. Prirodno elektromagnetsko okruženje Zemlje upravlja bbiološkim ritmovima svih živih vrsta. Dobrobit svih živih organizama ovisi o stabilnosti tog okoliša i električnim svojstvima Zemljine atmosfere.
Svemirski otpad – koji obavija naš planet nalazi se u niskoj Zemljinoj orbiti, unutar 1.250 milja od Zemljine površine. Kreće se od mikroskopskih čestica, zastarjelih svemirskih letjelica, komada satelita, tijela raketa, zamašnjaka, jezgri nuklearnih reaktora, do ostataka fragmenata od sudara, ili krthotina koje se raspadaju. Svemirski otpad kreće se brzinom koja je 10 puta veća od brzine metka. Neki komadi otpada ispasti će iz orbite i izgorjeti u Zemljinoj atmosferi, ali divovski fragment rakete, koji bi se zaletio u satelit brzinom od 21.6000 mph predstavljao bi neizrecivi problem za Zemlju. S obzirom da se lansiranje 5G satelita nastavlja bez odgovarajućeg plana za kraj njihovog životnog vijeka, ovo se stanje može samo još pogoršavati.
Atmosfera – Implementacija globalne 5G bežične mreže uključuje lansiranje raketa za postavljanje 5G satelita. Sateliti će imati kratak životni vijek, što će rezultirati sve većim brojem postavljanja u doglednoj budućnosti. Čestice crnog ugljika, koje se emitiraju tijekom lansiranja, potencijalno mogu uzrokovati značajne promjene u globalnoj atmosferskoj cirkulaciji te raspodjeli ozona i temperatura. Ispušni plinovi raketa u čvrstom stanju sadrže metalne čestice klora i aluminija koji uništavaju ozon. Google-ov Project Loon lansira balone s helijem, čiji je životni vijek samo 10 mjeseci. Količina helija koji se koristi, kao i njegov utjecaj, još nisu poznati.
Space X namjerava lansirati 42.000 satelita, čiji je planirani životni vijek 5 godina. Ako se 42.000 podijeli s 5 godina, jasno je kako će se godišnje 8.400 istrošenih satelita “ deorbitirati” i ostaviti da izgori u atmosferi . Oni ne mogu nestati tek tako- postat će orbitne banke kompjutera i solarnih panela te će se pri ponovnom ulasku u atmosferu, početi razlagati u otrovnu prašinu i dim.
Kisik i voda – Signali viših radio frekvencija, posebno u području milimetarskih valova prigušuju se u atmosferi. To prigušivanje uglavnom je posljedica apsorpcije signala plinovima kao O2 i H2O. Učinak apsorpcije signala ispod 10 GHz uglavnom je nizak i predvidljiv, ali iznad toga se značajno povećava, posebno na određenim frekvencijama. To ovisi o apsorpcijskim karakteristikama plinova, kod čega na frekvenciji 60 GHz, apsorpcija kisikom iz atmosfere iznosi gotovo 98%.
Šum – Globalno bežično korištenje radio frekvencija prijeti vitalnim aplikacijama za klimu, dugoročna predviđana vremenskih prilika i prirodnih katastrofa, kao i za proučavanje vodene pare vezano uz klimatske promjene. Prijenos signala u režimu 24/7 u mrežama mobilne telefonije smanjuje kvalitetu opservacije Zemlje iz svemira. Određeni 5G radio frekvencijski signali bliski su signalima koje koriste sateliti za prikupljanje ključnih vremenskih i klimatskih podataka. Kako bi se smetnje svele na najmanju moguću mjeru, možda će između 5G signala i signala vodene pare trebati međuspremnik šuma. Interferencije elektromagnetskog šuma ometaju navigacijsku ptica, pčela i drugih insekata.,
Svjetlosno onečišćenje- “ Svjetlina” sa SpaceX Starlight satelitskih sazvježđa vidjet će se golim okom i uništiti će prirodni izgled noćnog neba. To će, također, imati i katastrofalni učinak na astronomiju. Ugrozit će se sposobnost traženja potencijalno opasnih asteroida i kometa, kao u čitavom Svemiru najopasnijih objekata za opstanak naše vrste. Mogu biti izgubljeni i specifične identifikacije i mjerenja prolaznih i promjenjivih događaja kao što su supernove, bljeskovi i promjenjive zvijezde .
Ptice – Tijekom seobe ptice se orjentiraju po zvijezdama. Nije moguće predvidjeti kako će na njih utjecati kad na nebu bude vidljivo više satelita nego zvijezda.
Podatci – prikupljanje podataka pomoću 5G infrastrukture vjerojatno će rezultirati i povećanjem odatkovnog prometa i do tisuću puta. Pohranjivanje i održavanje tih podataka zahtijevat će ogromna računala, koja će biti smještena u velikim centrima za pohranu podataka.
Ekonomski poticaji znače kako će, usprkos poznatim utjecajima na okoliš, telekomunikacijske tvrtke slijediti svoje strategije za povećanje marketinga i proizvodnje tehnologije. Zbog eksperimentalne prirode 5G, nije moguće predvidjeti sveukupni utjecaj koji će nova 5G tehnologija imati na okoliš.
Otpad – Mnogi sastavni dijelovi koji se koriste u tehnologiji povezanoj s 5G mrežom, stvaraju otpad sa štetnim posljedicama za okoliš i troše važne resurse. Plemeniti metali i minerali koji se koriste u proizvodnji pametnih telefona ili malih stanica potrebnih za 5G, nisu obnovljivi resursi. Ti se metali često ne mogu reciklirati, pa se ni tehnologije ne mogu reciklirati. Stvaraju se tone otpada koji završava na odlagalištima ili drugim sustavima odlaganja.
Onečišćenje vode – Proizvodnja elektronike troši tisuće različitih vrsta otrovnih kemikalija i plinova te stvara ogromne količine otrovnog otpada. Zagađenje podzemnih voda u područjima gdje se proizvode računala, mobiteli i druga elektronika, postaje sve veći problem u cijelom svijetu.
Devastacija – U Demokratskoj republici Kongo, bogatoj mineralima, iskopava se kolumbit-tantalit ili koltan koji se koristi u proizvodnji elektroničkih uređaja. Rudarstvo ima razoran učinak na nevjerojatnu biološku raznolikost regije, koja je stanište Graurelovih gorilla. Šume su zbog rudnika desetkovane, a divljač ubijena ili prodana. Grauerove gorile su jedna od 25 najugroženijih vrsta primate na svijetu. Znanstvenici strahuju kako bi vrlo brzo mogli izumrijeti.
Eksploatacija i izumiranje– Kongo se uništava alarmantnom brzinom, ne samo ekološki, nego i društveno i kulturno. Milijuni djece rade u rudnicima kao virtualni robovi kako bi se proizvodila svjetska elektronika za jednokratnu upotrebu. Nisu samo Grauerove gorile izložene velikom riziku od izumiranja, u velikoj su opasnosti i domorodačka plemena koja žive u šumama Konga. Pigmeji iz šume Ituri najveća su poznata skupina lovaca- sakupljača koja je preostala na svijetu. Ekstremno iskorištavanje šume kao i Pigmeja, kako bi se zadovoljila potražnja za koltanom i drugim rijetkim mineralima, ugrožava samo njihovo postojanje.
Izvori:
https://mdsafetech.org/
https://www.raconteur.net/
https://jsis.washington.edu/
https://agupubs.onlinelibrary.
https://gorillafund.org/congo-
https://www.5gspaceappeal.org/
https://theecologist.org/2020/
https://olsonfarlow.com/
