Cijenjeni gospodin Srećko Radović piše izvrsne osvrte na povijest Crvene Hrvatske. Koliko dugo čitam i pratim njegovo pisanje, on i sam, čini mi se, korijenom predaka potječe s prostora nekadašnje Crvene Hrvatske, točnije iz Boke Kotorske, a rođen je i živi i radi na otoku Viru u Hrvatskoj.
Kako su i moji bližnji podrijetlom iz bivše Crvene Hrvatske, točnije iz Hercegovine i Crne Gore, čitam s velikim užitkom komentare gospodina Radovića na teme jezikoslovlja i povijesti. Prije tri stoljeća u Staroj Hercegovini, kad su Turci skupljali harač od potlačenog naroda, Hrvat Ilija Bulić ubio je Turčina iz zasjede i odmetnuo se onda od kuće da ga Turci ne ubiju nakon raspisane tjeralice.
Zato je vrlo brzo i obitelj Bulića prema tom Iliji, ubojici turskog haračlije, promijenila prezime Bulić u prezime Ilić.
To su i prema prikupljenim materijalnim dokazima, daleki preci moje obitelji po očevoj liniji. Uzgred, prijašnje prezime mojih predaka Bulića, jedno je od povijesno najstarijih hrvatskih prezimena. Mamino djevojačko prezime Pravica je iz Hercegovine, ali svi nositelji prezimena Pravica, dokazano potječu od zajedničkih predaka iz Hrvatskog Zagorja, odakle su tijekom povijesti selili u južnije hrvatske predjele. Primjerice, s otoka Hvara je i glasoviti hrvatski književnik Ljubo Pravica, a dosta ljudi s prezimenom Pravica živi u južnoj Hercegovini, dvadesetak kilometara od granice ka Hrvatskoj i na putu od Trebinja do Dubrovnika. Hrvati, kao i Slovenci u kajkavskim krajevima vele pravica, a Srbi(janc)i govore umjesto pravica riječ pravda. Uostalom, svi znamo da u Zagrebu i danas postoji i djeluje “Udruga horvaška pravica”, a u Srbiji kad bi tako što postojalo, zvalo bi se vjerojatno “Srpsko udruženje Pravdić”.
Vjerujem, kako je štovani gospodin Srećko Radović posve slučajno previdio da sam još 25.12. 2016. na HOP portalu pisao tekst pod naslovom “Hrvatska imena i prezimena koja su vremenom posrbljena i pravoslavizirana u Srbiji.” Nije zgoreg, podsjetiti se tog članka, uz jedan bitan dodatak sadržaja teksta od prije pet i pol godina. U međuvremenu, Srbi su na njihovoj lažljivoj wikipediji, sastavili na ćirilskom brzopisu popis više tisuća tobože “srpskih” prezimena, u biti i etimološki gledano, golemom većinom ukradenih od drugoh naroda. Tamo je i pregršt hrvatskih prezimena koja Srbi u njihovoj internetsko tvornici laži zvanoj srpska wikipedija, predstavljaju svijetu lažnim “srpskim” prezimenima. Zato, dopunu mog ponovljenog teksta od 25.12. 2016. o hrvatskim posrbljenim i pravoslaviziranim imenima prezimenima, dajem dodatnim tabelarnim prikazom cijele liste hrvatskih prezimena koje su Srbi ukrali od Hrvata i na wikipediji taj posebni zločin lingvisticida nad hrvatskim prezimenima, prikazuju svijetu kao dio “srpskog” jezičnog, narodnog, duhovnog i kulturnog nasljeđa i tradicije. Podsjetimo se sad svi skupa mog osvrta o hrvatskim posrbljenim i pravoslaviziranim prezimenima, koja su tjekom stoljeća, bezočno i beskurpulozno, uz pomoć SPC i SANU lažiranja znanosti, Srbi ukrali od Hrvata.
Hrvatska imena i prezimena koja su vremenom posrbljena i pravoslavizirana u Srbiji
Anglosaksonski sajt Namespedia.com raspršio mitove i legende o srpskim imenima i prezimenima
Namespedia.com je u slici i riječi prikazao dugu listu hrvatskih imena i prezimena, što su vremenom posrbljena i pravoslavizirana u Srbiji. Šou je to neviđeni sa “srpskim” imenima i prezimenima naroda koji po uzoru na svoje gospodare Turke vijekovima nije znao za pojam stalnoga prezimena sve do polovice devetnaestog stoljeća, kada je dekretom srpski knez Aleksandar Karađorđević Prvi radi hvatanja koraka sa civilizacijom, po prvi puta u povijesti Srba u Srbiji uveo stalna prezimena ljudi. Nigdje skoro nema narodnosnog prezimena Srbin u Srbiji, a ono malo što ima ljudi koji se prezivaju Srbin je prema granici Srbije s Rumunjskom. I gotovo pola ljudi nositelja prezimena Srbin su vlaških imena, a ostali su posrbljeni i nose srpska imena. Ali, zato rumunjskih oliti vlaških prezimena Sarbul ili Sirbul, a čita se Srbul ( može i Srbulj ), ima podosta. Korijen im je u jugozapadnoj Rumunjskoj, gdje je to često i rašireno prezime, a nose ga brojni Vlasi u graničnim oblastima prema Srbiji. Prema rezultatima sajta Namespedia.com više od 90% nositelja prezimena Srbu ( na rumunjskom se piše originalno Sarbu ili Sirbu) živi na tlu Rumunjske u županijama Male Vlaške ili Oltenije u gradovima Craiova, Slatina, Tirgu Jiu i u pograničnom rumunjskom gradu Turnu Severin na Dunavu na samoj granici Rumunjske i Srbije.
Vrlo je zanimljivo i to da je prezime Rus izvorno čisto rumunjsko, tako da bi Srbi i Rusi mogli skupa u goste kod Rumunja podno Karpata. Eto, sišao Srbin ili po rumunjskom Sarbu ili Sirbu, zajedno s Rusom s Karpata u nizinu i kad mu se omililo u ravnici, povikao Srbin horski s Rusom u jedan glas: “”Sve je moje. Cijeli svijet je moj.” Međutim, slabo se taj njihov eho čuje u svijetu. Što će Srbi i Rusi kad ih je strefila takva zlehuda sudba i kurata sreća kao da su se otkako znaju za se, samo kamenjem bacali na Boga. Misle tako i dalje Srbi i Rusi da je cijeli svijet njihov, samo imaju jedan mali i neriješiv problem, što se nitko s njihovim glazbenim željama ne slaže i ne želi im uslišiti puste i prazne snove.
Inače, senzacionalna su i fenomenalna otkrića o prezimenima u Srbiji. Na desetine i stotine je ljudi prezimena Horvat, na više mjesta i prezimena Hrvat u Srbiji, te prezimena Madžar ili Mađar. zatim Poljak, a može i Polak, onda Čeh, Bugarin. Najmanje je nositelja prezimena Rus i Bugarin, a gotovo nema niti jednog koji se preziva Srbin u zemlji Srbiji. Pitam se samo otkud Srbima hrabrosti svojatati, eto, čak i istočnohrvatsku pokrajinu Rašku kao zemlju Srba i prijatelja im Rusa i Grka, kad, eto, u Srbiji živi najmanje ljudi koji se prezivaju Srbin, Rus ili Grk? Što bi na sve to metaforički uzviknuo jedan srpski sportski komentator i veliki drekavac i teški urlator za mikrofonom Aleksandar Stojanović: “Čija je ovo zemlja, čiji je ovo dom?” A tek prezimena s naslovima gospodara, vladara, sva redom hrvatska! Tako stoji na američkoj i engleskoj Namespedia.com. Tako su u svijetu apsolutno većinska hrvatska prezimena Car, Kralj, Knez, Ban, Herceg, Erceg, Župan…
Onda ide još i serija imena koja su drpili i bezočno maznuli Srbi od mnogih drugih naroda, a ne samo od Hrvata. U pravoslavnom kalendaru što ga je SPC tiskala za daleku 1987. godinu bili su začudo skromni i navode tamo nešto preko 200 srpskih izvornih muških i sto toliko ženskih imena. Tijekom ratnih devedesetih odjednom je broj muških i ženskih imena u crkvenom kalendaru, odnosno godišnjaku u izdanju SPC porastao desetorostruko i stogao do pompozne brojke od izmišljenih 2000 “srpskih” izvornih imena i prezimena. Tu su golemu cifru uvećali kradući imena i prezimena od svih naroda, bilo u okružju, bilo s drugih meridijana, koji nemaju nikakve stvarne poveznice sa Srbima i Srbijom. Sve te laži SPC najbolje demantira sajt Knjigaimena.com, gdje stoji podrobno o etimologiji svih imena i prezimena na ovim prostorima. I taj sajt raskrinkava sve srpske laži i prijevare o tobože “srpskim” imenima i prezimenima.
Možda najzanimljivije od svega je poglavlje o navodno “srpskim” prezimenima Hrvata. Sve to je razobličeno na anglosaksonskom sajtu Namespedia.com, kao i na bezbroj sličnih inozemnih jezičnih sajtova i portala o jezikoslovlju diljem svijeta. Zajednički im je imenitelj da daju istovjetne rezultate u prilog hrvatstvu, samo po mašti Srba “zajedničkih” srpsko – hrvatskih prezimena ili kako Srbi često prepotentno i nadmeno vole reći i lagati ne trepnuvši, “pravih srpskih prezimena.” I tako Englezi i Amerikanci sve uz prijevode te lingvističke građe na njemački, francuski, španjiolski, talijanski, ruski, arapski, kineski jezik… do kraja uspijevaju patosirati carstvo laži i lopovluka nebeskog naroda, što uživa u zemaljskoj otimačini. Tako nam Namespedia.com nedvosmisleno dokazuje u slici i riječi da su apsolutno hrvatska i katolička prezimena Kovačević, Babić, Vuković, Knežević, Marković, Petrović, Pavlović, Filipović, Popović, Ivanović, Nikolić, Ilić, Tomić, Lukić, Rajković, Jakovljević, Mirković, Janković…
Još je najzanimljivije otkriće zahvaljujući svestranoj analizi anglosaksonskog sajta Namespedia.com da samo u Srbiji i nigdje više na svijetu mogu biti srpska i pravoslavna izvorna hrvatska i katolička prezimena, što su masovno popravoslavljena, osobito u posljednja dva stoljeća u Srbiji. To su prezimena Antić, Antonić, Antunović, Aničić, Anić, Blažević, Blažić, Bulić, Grgić, Grgurević, Jeličić, Jerković, Josipović, Jurić, Jurišić, Jurišević; Katić, Katanić, Katavić, Klarić, Kovačić, Marjanović, Marinović, Marinić, Marinčić, Martinović, Matić, Pavličević, Pavličić, Pavić, Perić, Radić, Stjepanović, Stipić, Šimić, Šimičić, Horvat, Marić, Franjić, Novak, Kovač, Božić, Šarić, Vidović, Bošnjak, Jukić, Barišić itd. Ova skupina izvorno hrvatskih prezimena je samo u Srbiji u nacionalnom smislu srpska, a u vjerskom pogledu pravoslavna, dok je ta skupina navedenih prezimena u svim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore to isključivo velika grupa autentičnih hrvatskih i katoličkih prezimena.
Srpskome vjekovnom prevjeravanju Hrvata u Srbe nema ni mjere, niti granice. To što su u korijenu ovih pobrojanih i u apsolutnim brojkama posrbljenih i popravoslavljenih hrvatskih prezimena jasni tragovi katoličkih, najčešće u narodnosnom smislu i hrvatskih imena kao što su Ante ( od čega slijedi prezime Antić ), Anton (Antonić), Antun (Antunović), Blaž (Blažević), Grgur (Grgurević), Jerko (Jerković), Josip (Josipović), Jure (Jurić, Jurišić), Marjan (Marjanović), Marin (Marinić, Marinović), Martin (Martinović), Mate (Matić), Pavao (Pavić, Pavasović), Šime (Šimić, Šimičić), Franjo (Franjić), Vid (Vidić, Vidović), Stjepan (Stjepanović) i sijaset sličnih izvedenica prezimena od imena dalekog hrvatskog i katoličkog pretka, Srbe kao posve jasna i bjelodana stvar uopće ne zanima. Guslaju oni i dalje uz gusle i uz Ruse, pa dokle stignu s lažima, dotle će i guditi svoje pjesme. “Lažimo, lažimo, pa će na kraju od laži možda nešto i ostati…”što bi bila legendarna misao srpske besmislenosti iz maloga mozga velikog srbijanskog prevaranta Dobrice Ćosića. Laž je Srbina održala i njojzi hvala, zaklinju se i danas mnogi Srbi(janci) u Ćosićeve nesuvislosti i najveće nebuloze. I taj je kalemar iz pomoravskog sela Velika Drenova kao Vlah, djelomično i ciganske krvi, nosio čisto hrvatsko i katoličko prezime Ćosić. No, bio je dovoljno intelektualno ograničen da za života niti on, niti njegovi ondašnji i sadašnji idolopoklonici među Srbima na tu pojedinost ne obrate nikad ni najmanju pozornost.
“Kako ti možeš reći da si Srbin Matić, Jerković, Josipović, Antonić, Blažević, Jurić, Marjanović, Šimić, Grgurević i slično ako ti se predak i prvi nositelj tvog prezimena zvao Mate, Jerko, Josip, Anton, Blaž, Jure, Marjan, Šime, Grgur, a ni danas Srbi djeci ne daju takva osobna imena kao srpska, nego su samo ukrali prezimena izvedena od ovih imena…” Na to jednostavno i logičko pitanje i najokorjeliji posrbljeni Hrvat u Srbiji prezimena dalekog hrvatskog pretka, nerijetko zbog kompleksa dokazivanja srpstva u koru srbiziranoga, a samo iskonom dalekih predaka hrvatskog mozga, odgovorit će šutnjom, jer mu je podsvijest jača od svijesti nametnutog i lažnoga pripadanja srpstvu umjesto izvornom hrvatstvu. Zato takav nesretnik ima unutarnju psihološku blokadu priznati si životnu zabludu i samoobmanu. Izgubljen je i u prostoru i u vremenu. I zato takav, kad je matiran lakim upitom, samo prozbori u stilu: “Promijenimo temu razgovora” ili će tipično srpski konstatirati: “Pa, dobro, ako je tako, onda su svi Srbi ustvari Hrvati i svi Hrvati zapravo Srbi.” Tim riječima obično svaki bivši Hrvat, pa bio to Vučić, Dačić ili Vulin pokušava Srbima dokazati vlastito izvorno “srpstvo”. I to čine organiziranom, urnebesnom i sinkroniziranom histerijom na sve što ih nevoljno podsjeća na njihove katoličke i hrvatske pretke. Takvom dernjavom neće rastjerati stalni strah da ih kad tad sami Srbi ne razotkriju kao srpske lažnjake, što se narodu krivo predstavljaju i time najviše i zavađaju i truju odnose Srba i Hrvata, unoseći u te relacije dva naroda namjerno zlu krv, svjesni činjenice da nisu čistokrvni Srbi.
Uostalom, Srbi barem toliko znaju da je katolicizam stariji od pravoslavlja, pa opet pokušavaju prevariti i podvaliti neukim i neupućenim ljudima u svijetu da su Hrvati katolički Srbi!?” Tko god ima gram mozga u glavi, razlučit će samo obratno, da su zapravo Srbi popravoslavljeni Hrvati, jer na to ukazuju sve znanstvene činjenice. U moru argumenata izdvojimo samo ono što su teška srca i Srbi priznali na vlastitoj wikipediji i prikazali grafičkim prikazom kako je prvotna Bijela Hrvatska u središnjoj Europi s centrom oko Krakova gotovo desetorostruko prostranija teritorijalno, time i ljudstvom barem deset puta, ako ne i više, mnogoljudnija od Bijele Srbije, koja je samo njena pokrajinska sastavnica bez ikakvoga posebnog obilježja, tek kao zemljopisni pojam. I to su tako napokon i samo srpski povjesničari priznali i na svome sveznadaru plasirali. Tako su konačno sami sebe matirali. Srpska je laž kapitulirala, jer su sami Srbi na vlastitoj wikipediji priznali da je prije Velike seobe naroda u sedmom stoljeću BIjela Hrvatska podno Karpata bila deset puta veća od tadašnje i njoj susjedne Bijele Srbije, koja je bila u to vrijeme njena pokrajina.
Što tek reći za narodnosna prezimena Horvat i Srbin? U svijetu ima 22 000 nositelja prezimena Horvat i samo 20 nositelja prezimena Srbin. No, Srbima je teško i bolno priznati vlastitu spoznaju o višestoljetnim samozavaravanjima i najdubljim zabludama. Svijest i savjest im spava dubokim, zimskim snom sjevernoameričkog medvjeda Grizlija. I dok veliki medo tek zimu provede u hibernaciji u svojoj špilji, pa na proljeće izađe vani, dotle prosječni Srbin za života ne izađe iz labirinta svoga neznanja o sebi, posljedično još više nemanja bilo kakve prave predodžbe o drugima. Medvjedu hibernacija traje tijekom zime, a obični Srbin može cijeloga vijeka biti, ne u medovoj hibernaciji, nego brižljivo pohranjene vlastite velikosrpske samoobmane. I tako za života takav nesretnik nikad i ne dozna i ne spozna da je živio ovozemaljski život kao rođeni Hrvat, a ne kao rođeni Srbin. Vučić, Dačić i Vulin su najpoznatiji živući primjerci te nevjerojatne vrste konvertita i danas najvećih autošovinista, kao skorašnjih ili davnašnjih otpadnika od hrvatskoga naroda. Sad su sva trojica najveći i najžešći neprijatelji Hrvata, a sva trojica glupaka, budala i luđaka ne znaju ili ne žele znati da genezom zapravo pripadaju Hrvatima.
No, slabo sve ovo dopire do svijesti običnoga puka pravoslavnih Hrvata, bivših Rašana, a današnjih Srba. Oni, kao i idol im moskovski i sveruski Putin, umišljaju da mogu danas podvaliti čovječanstvu, ne samo da je Carigrad stariji od Rima, nego da je i Moskva starija od Rima i od Carigrada. Da tako nakaradno misle i Srbi i Rusi, zorno su potvrdili zajedničkim bojkotom svepravoslavnoga ljetošnjega sabora, održanog po prvi puta u povijesti pravoslavlja u vidu zajedničkoga skupa na grčkome otoku Kreti. Ignorirali su tim činom i Srbi i Rusi primat Carigrada i tako udarili vruću pljusku njihovim zajedničkim prijateljima Grcima, kojima su se tom gestom uneredili na njihov poziv da dođu na Kretu. Eto, kako funkcionira trust pilećih mozgova zemlje s brdovitoga Balkana u kojem je premija i suha hrana. Od istine žele pobjeći kao vrag od križa, miješajući hrvatske jabuke i srpske kruške, a jedno pod drugo se ne kalemi, čak ni u najmaštovitijem pokušaju glasovitoga srbijanskog krivotvoritelja pojma i smisla svake pravde i istine. Dakako, odazivao se imenom i prezimenom najčuvenijega srpskoga kalemara spisateljski opskurnoga dara u liku Dobrosava – Dobrice Ćosića. Ni on nekada, a ni njegova golema i nadasve pohlepna, ohola i gramziva klika duhovnih sljedbenika do današnjih dana nikad nisu skužili da se ne mogu spojiti zemlja i nebo, kao ni voda i vatra, pa tako ni Hrvati zapadnokršćanske i europske uljudbe i Srbi bizantske tradicije i kulturne baštine, bliže duhu i filozofiji života zemalja što pripadaju azijatskim i istočnjačkim civilizacijama. I svi oni, uključujući Srbe, Ruse i Turke odbijaju prihvatiti da kutak svijeta zvan Europa oduvijek jest i bit će i ubuduće oazom zapadnokršćanske civilizacije i uljudbe.
Rimljani su govorili: “Nomen est omen” ili “Ime je znak.” Srpska akrobatika i egzibicijsko poigravanje i olako i lakonsko gimnasticiranje njima preko tanane crvene niti između kategorija istine i laži, pravde i nepravde, dobra i zla, desetljećima ih vuče, zbilja nezadrživom brzinom unatrag i to svjetlosnim godinama u usporedbi sa civiliziranim svijetom. Za tako što, teško je pronaći u kazalu posuđenih imena i prezimena, koje su Srbi bez grizodušja mangupski posvojatali, niti jednu pravu riječ koja bi mogla opisati i dočarati dmenzije te vrste srpske kleptomanije. Tuđe je Srbinu nerijetko i slađe. Onda se čudom čude što im sve brže odlazi u nepovrat usnuli europski san i EU karavana uz propratnu i neizostavnu glumu srpsko – ruskog političkog paravana i dvojca Vučić – Nikolić s ruskim kormilarom u Moskvi Vladimirom Putinom. Zato Srbima i Srbiji Europa i ostaje nešto kao kiselo grožđe ili slatki limun. Tako blizu, a tako daleko… Daleko je sunce Dobrice Ćosića, a još dalje mjesto Srbije pod suncem Europe.
Slijedi tabelarni prikaz svih izvrono i iskonski hrvatskih i katoličkih prezimena, koja su Srbi u Srbiji i u krajevima izvan Srbije gdje danas žive pravoslavni Srbi, združenim pothvatom SPC i SANU, umjetno posrbili i pravoslavizirali i sad cijeli svijet ti srbijanski kleptomani lažu da su to uistinu i oduvijek “srpska” prezmena. Popis je napravljen redosljedom početnih slova prezimena prema ćirilskom brzopisu od A do Š, a ne po abecedi od A do Ž, budući su Srbi na njihovoj wikipediji tim redom posložili na tisuće ukradenih prezimena od drugih naroda u okružju Srbije. Samo zato se ovog puta iz pragmatičnih razloga brzine i lakoće pregleda tablice posrbljenih hrvatskih prezimena, držimo tog redosljeda prezimena kako su ih Srbi posložili na njihovoj opsurnoj i oskudnoj wikipediji. Evo, napokon i cijelog popisa hrvatskih prezimena koja su Srbi ukrali od Hrvata:
Prezimena na slovo A:
Abramović, Alanović, Alfirević, Andrijašević, Anđelović, Antonović, Antunović, Agić, Andrić, Anić, Aničić, Antić, Antonić, Adžić, Aralica.
Prezimena na slovo B:
Baković, Begović, Bilanović, Biskupović, Blažević, Blašković, Bošković, Bošnjaković, Brajković, Branković, Buković, Babić, Bajić, Baletić, Balšić, Barić, Batić, Bašić, Bebić, Bibić, Bilić, Blažić, Bobić, Bogetić, Bogić, Božić, Bolić, Bradarić, Brborić, Brkić, Brzić, Burić, Bučić, Bušić, Bjedov, Bošnjački, Barac, Bašica, Baštrica, Bakula, Bogdan, Bošnjak, Bubalo, Budimir, Budiša, Bućan, Buha.
Prezimena na slovo V:
Vičević, Vicković, Višković, Vlaović, Vrgović, Vuković, Vučević, Vučković, Vidić, Višnjić, Vladić, Vlašić, Vujić, Vukić, Vuletić, Vulić, Vučić, Vukov, Vukašin, Vulin, Veselica, Vrbica, Velebit, Vitez, Vranješ, Vuleta.
Prezimena na slovo G:
Gavranović, Galebović, Galović, Glavašević, Grgurović, Grgurević, Galić, Glavinić, Glavičić, Grandić, Grgić, Grgulić, Grubišić, Golac, Gorjanac, Gotovac, Grabobac, Gradac, Gavran, Galijaš, Gvozden, Glavan, Glavaš, Gojak, Golub, Gotovina, Grgur, Gudelj.
Prezimena na slovo D:
Draganović, Dragićević, Dragičević, Dragojević, Drašković, Dujković, Dujović, Dvornić, Divić, Delić, Dragić, Dražić, Drenovčić, Družetić, Dunjić, Dujin, Divac, Drenovac, Dubravac, Didulica, Despot, Dizdar, Dodik, Domazet, Došen, Duka.
Prezimena na slovo Đ:
Đaković, Đapa, Đapić, Đidić, Đilas.
Prezimena na slovo E:
Ercegović, Ekmečić, Ercegovac, Erceg.
Prezimena na slovo Ž:
Živković, Žižić, Žilić, Žorić, Žurić, Županjac, Žalica, Žeravica, Ždral.
Prezimena na slovo Z:
Zekanović, Zmajević, Zoranić, Zakarić, Zekić, Zelić, Zlatarić, Zlatić, Zrilić, Zrnić, Zagorac, Zmijanac, Zubac, Zametica, Zorica, Zvonar, Zdilar, Zejak, Zelen.
Prezimena na slovo I:
Ivanišević, Ivanković, Ivanović, Ivančević, Ivković, Ivanić, Ivančić, Ivezić, Ivić, Ivičić, Ikić, Ilić, Iličić, Ilkić, Ivaniš.
Prezimena na slovo J:
Jakovljević, Janković, Jerković, Jozović, Jurišević, Jagličić, Jagodić, Jakić, Jakšić, Janić, Janičić, Janjić, Jelačić, Jelenić, Jelikić, Jelić, Jeličić, Jozić, Jukić, Jurić, Jurišić, Jerkov, Jurašin, Jurišin, Jelovac, Jablan, Javor, Jež, Jelača, Jerkan.
Prezimena na slovo K:
Knežević, Kovačević, Komljenović, Kopunović, Krajinović, Kraljević, Kranjčević, Krnčević, Krstanović, Krstičević, Kalinić, Katanić, Katić, Kvrgić, Klajić, Kljaić, Kljajić, Kovandžić, Kovačić, Kolarić, Kolundžić, Kordić, Košutić, Krmpotić, Krnić, Krunić, Kuzmić, Kujundžić, Kulić, Katunac, Kunac, Karlica, Kasalica, Komarica, Korica, Kažanegra, Kalanj, Kalember, Kamber, Kangrga, Kovač, Kožul, Kolak, Kolar, Kolesar, Komazec, Komar, Končar, Korda, Kos, Kralj, Krulj, Kuridža.
Prezimena na slovo L:
Latinović, Latković, Lacković, Lozanović, Lončarević, Lukačević, Lalić, Lepetić, Lovrić, Lozanić, Lozančić, Lozić, Lončarić, Lukendić, Lukić, Lukšić, Lulić, Lučić, Lovrenski, Leovac, Leskovac, Lipovac, Lozanac, Letica, Leko, Lešo, Lipovina, Lovre, Lovren, Lončar, Lukač, Luketa.
Prezimena na slovo LJ:
Ljepojević, Lješković, Ljubić, Ljubičić, Lješnjak, Ljuba, Ljubas.
Prezimena na slovo M:
Mavrović, Marinković, Marinović, Marjanović, Marović, Marojević, Martinović, Matanović, Matijašević, Matijević, Matković, Matović, Matulović, Matunović, Mijatović, Milanović, Milićević, Milošević, Miljković, Mirković, MIšković, Mladenović, Mavrić, Magdalenić, Magdelinić, Maglić, Majić, Maletić, Mandić, Mandušić, Margetić, Margitić, Maretić, Marinčić, Marić, Maričić, Martić, Marušić, Marčić, Matić, Matičić, Mijić, Mikulić, Mikšić, MIletić, Miličić, Milić, Milović, Mihić, Mišić, Mrkušić, Mršić, Mutić, Marin, Malenica, Mavrak, Majdak, Maleš, Maslać, Milak, Miloš, Mlađen, Mlinar, Mrđen.
Prezimena na slovo N:
Novaković, Nakić, Nemanjić, Nikić, Nikolić, Novoselac, Nadoveza, Neretljak, Nećak, Novak.
Prezimena na slovo NJ:
Nježić, Njegovan.
Prezimena na slovo O:
Obradović, Ogrizović, Ožegović, Olić, Olujić, Orlandić, Orlić, Oborina.
Prezimena na slovo P:
Pavasović, Pavković, Pavlićević, Pavličević, Pavlović, Pejčinović, Perinović, Perković, Petranović, Petrićević, Petričević, Petrović, Popović, Poljaković, Pavić, Pavičić, Pavlić, Pavličić, Palić, Papić, Pejić, Polić, Perazić, Perić, Perišić, Pestorić, Petrić, Petričić, Petronić, Piletić, Plavšić, Planinić, Pudarić, Pušić, Plamenac, Podunavac, Pavlica, Pravica, Pralica, Pađen, Paravina, Paravinja, Pecelj, Pešikan, Pobor, Poljak, Prpa, Pudar, Puškar.
Prezimena na slovo R:
Radinović, Rajković, Radeljić, Radić, Radnić, Radović, Rajić, Rakitić, Rakić, Ramić, Rebić, Rendulić, Ribarić, Roglić, Rogošić, Romić, Rudić, Ružić, Ružičić, Radin, Rebac, Repac, Računica, Radak, Radan, Radman, Radoš, Radun, Rađen, Rogulja.
Prezimena na slovo S:
Simatović, Stanković, Stepanović, Stipanović, Stjepanović, Stojaković, Sabljić, Sarić, Skulić, Slavnić, Spaić, Spajić, Srebrić, Stanić, Staničić, Stepanić, Stepić, Stjepić, Stojić, Sušić, Savin, Svitlica, Svilokos, Sedlar, Selak, Skoko, Soldo.
Prezimena na slovo T:
Tomasović, Tomašević, Tadić, Tičić, Todorić, Tolić, Tomić, Tomičić, Tonić, Tončić, Topić, Tunić, Turopoljac, Travica, Tesla, Tomaš.
Prezimena na slovo Ć:
Ćurković, Ćalić, Ćelić, Ćorić, Ćosić, Ćuić, Ćujić.
Prezimena na slovo U:
Utješinović, Ugrešić, Udovičić, Udovčić.
Prezimena na slovo F:
Filipović, Franićević, Franović, Franeta.
Prezimena na slovo H:
Hrvačević, Hadžić, Hinić, Hrvaćanin, Hercegovac, Horvat, Hrvač.
Prezimena na slovo C:
Carević, Cvijanović, Cvijović, Carić, Cvijić, Ciglić, Colić, Cvjetićanin, Cvjetičanin, Cvitkovac, Cesarac, Car, Cvijan, Cvjetan, Cetina.
Prezimena na slovo Č:
Čalić, Čelić, Čikić, Čiplić, Čipčić, Čolić, Čović, Čalija, Čavar, Čampara, Čičak,
Prezimena na slovo DŽ:
Dželajlija, Džodan, Džomba.
Prezimena na slovo Š:
Šainović, Šarović, Španović, Šantić, Šarić, Škarić, Šojić, Španić, Špirić, Štulić, Šubić, Šain, Šajin, Šarac, Šarenac, Šofranac, Štimac, Štrbac, Šokica, Špica, Šuica, Šujica, Šebek, Šešelj, Šimun, Škoro, Šolak, Šušak, Šušnjar.
Dragan Ilić
HOP
