PODJELA HRVATSKE NA TRI ILI PET IZBORNIH JEDINICA mr. sc. Edo Zenzerović
Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice. Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika. Izborni prag od 4% je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici. Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati manji broj zastupnika. Prijedlog kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku koji je iznio 17. veljače ove godine prof. dr. sc. Milan Vrkljan u Budnici kod Marka Ljubića je izbor 60 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske državljane s pravom glasa s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu. Hrvatski sabor imao bi 120 zastupnika. Posebne izborne jedinice bismo ukinuli promjenom Ustava. Izborni prag trebao bi biti 1,4% kako bi nacionalne manjine mogle dobiti svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa mogli bismo provesti u drugom krugu izbora s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskim listama od 0,7% od dobivenih brojeva glasova kandidacijskih lista.
MOST je nametao preferencijsko glasovanje na izborima, a mogli su Petrov i Grmoja demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranke i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ i da biramo zastupnike dvokružnim mješovitim izbornim sustavom tako da 60 zastupnika biramo u tri izborne jedinice u Hrvatskoj razmjernim izbornim sustavom i 24 zastupnika u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane s pravom glasa i 36 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika imaju jednog zastupnika, a ostale županije razmjerno broju stanovnika! Posebne izborne jedinice za nacionalne manjine i dijasporu treba ukinuti. Hrvatski sabor bi imao ukupno između 120 i 130 zastupnika.
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi ” Nova hrvatska paradigma”. Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 5, 6 i 10 izbornih jedinica. Kod izbora do 15 kandidata mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 16 do 36 kandidata 2, kod liste s 37 do 60 kandidata 3, kod liste od 55 do 73 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 11 kandidata iznosio bi 5 %, od 12 do 14 kandidata 4 %, od 15 do 19 kandidata 3 %, od 20 do 29 kandidata 2 %, od 30 do 59 kandidata 1 %, od 60 do 84 kandidata 0.7 %, 85 do 98 kandidata 0,6 % i od preko 99 kandidata 0,55 od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu rezultata izbora.
TRI I/ILI PET IZBORNIH JEDINICA
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 ili 5 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor po 34 zastupnika ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 ili 4 %, a u izbornoj jedinici koja bi uključila sve hrvatske državljane s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo još 25 zastupnika, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 24 ili 26 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 127 ili 125 zastupnika = ( 3×34 ili 5×20 razmjerno+25 razmjerno). Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore tri tisuće pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 1,4% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.
HOP
