USTAVNI SUD NAM KRŠENJEM USTAVA SPRIJEČAVA ODRŽAVANJE REFERENDUMA mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Od 25. veljače 2020. do 30. travnja 2022. godine u Hrvatskoj je zaraženo korona virusom 1.122.982 osoba, a umrlo je 15.828 odnosno 1,41% od broja zaraženih, a u svijetu je zaraženo 513.379.211 osoba, a umrlo je 6.259.639 ili 1,22% od broja zaraženih. Na milijun stanovnika popisanih 2021. godine u Hrvatskoj je umrlo od covid-19 bolesti ili sa 4.070 osoba, a u svijetu 792. U svijetu živi oko 7,9 milijardi stanovnika. U Hrvatskoj je umrlo prošle godine 63.611, a od covid -19 ili sa umrlo je 8.620 od 503.154 zaraženih osoba ili 1,71% od broja zaraženih. Živorođeno je 36.505 te smo prirodnim kretanjem izgubili 27.106 stanovnika. U siječnju, veljači i ožujku ove godine živorođeno je 8.654, a umrlo je 17.522 osoba, a od covid-19 bolesti 3.027 osoba. Prirodnim kretanjem stanovništva u siječnju, veljači i o ožujku izgubili smo 8.864 stanovnika ( vidi II. tablicu ). Od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubili smo 396.360 stanovnika odnosno 9,25% od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine izgubili smo 548.931 stanovnika, a od tog gubitka slavonske županije su izgubile ukupno 221.478 stanovnika ili 40,35% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Vukovarsko-srijemska županija je izgubila 60.330 ili 29.46% od broja stanovnika popisanih 2001. godine, Brodsko-posavska 45.983 ( 26,01% ), Osječko-baranjska 71.035 ( 21,49% ), Požeško-slavonska 21.411 ( 24,94% ) i Virovitičko-podravska 22.729 ( 24,34% ) stanovnika. U Hrvatskoj je u siječnju, veljači, ožujku i travnju ove godine bilo 411.226 pozitivnih na Covid-19, a umrlo je 3.282 odnosno 800 na sto tisuća pozitivnih ili 0,80%.
Pridružujem se optužbi protiv dvorskih znanstvenika, teologa i stožerokrata kojima je cijepljenje eksperimentalnim cjepivom „čin ljubavi prema bližnjem“. Koliko je u Hrvatskoj ubijeno pobačajem nerođene djece, gospodo stožerokrati? Koliko je mladih ljudi izgubilo posao koji su odbili cijepljenje i testiranje svaka 72 sata? Među tim mladim ljudima je moj mlađi sin diplomirani inženjer elektrotehnike, jer tvrdi da je život ljudske osobe, gospodo stožerokrati, proces rađanja i umiranja od začetka do smrti, a za izradu cjepiva koristi se tkiva pobačenih beba. Prekidanje tog procesa pobačajem je ubojstvo! Ograničili ste 2020. godine slobodu kretanja samo unutar jedinice lokalne samouprave. Analize pokazuju da mladi više stradaju od eksperimentalnih cjepiva nego od Covid-19 bolesti. Prosjek starosti umrlih u Hrvatskoj od Covid-19 bolesti ili sa je 76,2 godine.
Prema podatcima iz Izvješća HZJZ-a ( https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 ) od početka COVID-19 pandemije 25. veljače 2020. do 24. travnja 2022. godine u Hrvatskoj na deset tisuća ukupno preminulih je 24 mlađih od 30 godina i 9.976 starijih od 29 godina, 762 mlađih od 60 godina i 9.238 starijih od 59. Na sto tisuća pozitivnih mlađih od 30 godina umrlo je 10 osoba, mlađih od 60 godina 132, a starijih od 59 godina 7.239. Potvrđena je smrt jedne osobe 33 godine stare od cjepiva u Sisku, a sumnja se još na nekoliko slučajeva smrti i moždanih udara od eksperimentalnih cjepiva u Hrvatskoj. Na milijun stanovnika mlađih od 30 godina preminule su 32 osobe, mlađih od 60 godina 508, a starijih od 59 godina 12.622 osoba.
Broj stanovnika starijih od 64 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 759,6 tisuća 2011. godine do 862,9 tisuće sredinom 2020. godine ili 103,3 tisuće više nego 2011. godine. Broj stanovnika starijih od 69 godine prema Državnom zavodu za statistiku kretao se od 558,8 tisuća 2011. godine do 592,9 tisuća ili 34,1 tisuću više. Očekivano trajanje života kretalo se: od 76,9 godina 2011. godine do maksimalno 78,5 godina 2019. godine. Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma. Sredinom 2020. godine očekivano trajanje života bilo je 77,8 godina ili 1,6 godina više od prosječne dobi preminulih od COVID-19 bolesti. Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone?
Do 30. rujna 2020. godine od bolesti Covid-19 kod nas je umrlo 277, a do 31. prosinca 2020. godine 3.917 osoba. Od 1. studenog 2020. godine do 31. siječnja 2021. godine umrle su od Covid-19 bolesti 4.482 osobe. Za vrijeme izborne kampanje za lokalne izbore u travnju i svibnju 2021. godine od Covid-19 bolesti umrlo je 2.080 stanovnika, a od 1. lipnja do 30. rujna 617 te od 1. listopada do 31. prosinca 3.896 stanovnika. Ukupno je u 2021. godini od bolesti Covid-19 umrlo 8. 620 stanovnika.
Ministarstvo je prebrojalo sve potpise za Mostove referendume, skupili su ih dovoljno
Referendumska iniciajtiva “Odlučujmo zajedno” prikupila je 370.310 pravovaljanih potpisa birača, a inicijativa “Dosta je stožerokracije” 372.635 potpisa. Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU) izvijestilo je kako je dovršen postupak provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno”, a provjereno je 394.447 potpisa birača, od kojih je 370.310 pravovaljano, a 24.137 je nepravovaljano. Postupak provjere broja i vjerodostojnosti potpisa birača Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno” započeo je 7. ožujka, a dovršen je 13. ožujka. Promatračima organizacijskog odbora Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno”, sukladno zaključku Vlade Republike Hrvatske, omogućeno je promatranje postupka provjere potpisa birača, dodaje se u priopćenju. Ministarstvo podsjeća da je u postupku provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača Građanske inicijative “Dosta je stožerokracije” od 397.133 provjerenih potpisa 372.635 potpisa pravovaljano. U postupku provjere potpisa birača provjereni su, ističe se, svi potpisi preuzeti iz Hrvatskog sabora: 397.133 iz 10.090 potpisnih knjiga za Građansku inicijativu “Dosta je stožerokracije” te 394.447 iz 9.990 potpisnih knjiga za Građansku inicijativu “Odlučujmo zajedno”. Ministarstvo pravosuđa i uprave izvijestit će Vladu o provedenom postupku provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa dviju inicijativa “Dosta je stožerokracije” i “Odlučujmo zajedno”, priopćeno je. Inače, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ranije je najavio da će saborska većina tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja. Prema brojevima koje je iznijelo ministarstvo obje referendumske inicijative imaju dovoljno potpisa. Nelegalna saborska većina uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa = Hrvatske diktatorske zajednice je sa 77 glasova odlučila 8. travnja da se referendumska pitanja pošalju na Ustavni sud radi ocjene ustavnosti.
Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda.
Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda obrazložio je odluke. Najprije je govorio o prvom predloženom referendumskom pitanju: “Ustavni sud utvrdio je da nije u skladu s Ustavom referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu Organizacijskog odbora Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno!” za raspisivanje referenduma o prijedlogu dopune članka 17. stavka 1. Ustava. Stoga o predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma.
Obrazloženje odluke:
Hrvatski sabor dostavio je 11. travnja 2022. Ustavnom sudu Odluku u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Organizacijskog odbora Građanske inicijative ‘Odlučujmo zajedno!’ (u daljnjem tekstu: zahtjev Organizacijskog odbora) radi utvrđivanja je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. S obzirom da je Hrvatski sabor Ustavnom sudu na njegovo traženje dostavio dopunsku dokumentaciju dana 15. travnja 2022., taj se datum ima smatrati datumom od kojeg se računa propisani rok od 30 dana za donošenje odluke Ustavnog suda, koji je u konkretnom slučaju i poštovan.
‘OVO JE DRŽAVNI UDAR!’ Milanović bijesan kao ris, tuče iz sve snage: ‘Do sad se to nitko nije drznuo napraviti, gazite bezobrazno’
Predsjednik Republike Zoran Milanović komentirao je zaključak Ustavnog suda da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i “stožerokracije” nisu u skladu s Ustavom.
Priopćenje s izjavom Predsjednika Republike prenosimo u cijelosti.
„Ovo što je danas tih deset sudaca napravilo je državni udar. Taj sud treba ukinuti i to na referendumu da vide što je volja građana i što znači kada 400 tisuća ljudi nešto svjesno potpiše. Oni su se drznuli provjeravati mentalno stanje i prisebnost 400 tisuća hrvatskih građana koji su jasno tražili promjenu Ustava“, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović komentirajući zaključak Ustavnog suda da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda; nisu u skladu s Ustavom.
‘Ovo je strašno što se dogodilo’
Predsjednik Milanović podsjetio je kako je bivši hrvatski predsjednik Josipović okupio 2015.ustavne stručnjake da oni daju prijedloge izmjene Ustava te da je jedan od tih prijedloga bio da se u Ustav unese i pojam epidemija. Dodao je kako ta cijela tema danas više nije aktualna jer je epidemija prošla.
„Ustavni sud uopće nema pravo ocjenjivati ustavnost pitanja za izmjenu Ustava ako su ispunjeni uvjeti iz članka 86. i 87. stavak 3., a to je dovoljan broj potpisa. To je ispunjeno!
Ustavni sud to primi na znanje. Onaj tko uopće pita za mišljenje krši Ustav, a to je HDZ-ov Sabor. Ustavni sud ide dva koraka dalje i radi nešto što se u Hrvatskoj do sada nitko nije drznuo napraviti – bezobrazno gazi po Ustavu. Ovo je strašno što se dogodilo. Ovo je gaženje Ustava“, poručio je Predsjednik.
‘Ustav Republike Hrvatske više ne važi, Ustavni sud ga je pogazio’
Dodao je kako su ustavni suci grupa ljudi koja se bavi zaštitom lika i djela Andreja Plenkovića.
„Ovo je motivirano isključivo pitanjem tko je bio u pravu. Odakle im pravo da preispituju mentalno stanje i raspoloženje 400 tisuća građana koji su svojim potpisima tražili izmjenu Ustava? U to se ne dira, nikakav sud to ne može razmatrati. Izmjena Ustava ne može kršiti Ustav, izmjena Ustava je apsolutna, neupitna kategorija. Zato je ovo opasan trenutak i zato taj sud možemo ukinuti, on nam ne treba“, pojasnio je predsjednik Milanović.
Istaknuo je da je zaključak Ustavnog suda za njega iznenađenja te da nije očekivao da će se usuditi uopće u to taknuti. „I to situaciju koja je neutralna, koja više nikoga ne zanima. Građani su odlučili – oni žele mijenjati Ustav. Ustav je iznad svega, a iznad Ustava je volja građana na referendumu i volja dvije trećine saborskih zastupnika. Ustav Republike Hrvatske više ne važi, Ustavni sud ga je pogazio, uništava ga. Ovo se nikada nije dogodilo, ovo je direktni atak Ustavnog suda na Ustav!“, zaključio je predsjednik Milanović.
Ustav važi i dalje, a Ustavni sud je prekršio Ustav gospodine predsjedniče Republike više puta sprječavanjem referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine. Vlada Andreja Plenkovića je nelegalna. Na redu ste Vi gospodine predsjedniče Republike da čuvate Ustav Republike Hrvatske i ustavno djelovanje državnih institucija!
Popisom 2021. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 743.556, mlađih od 30 godina 1.171.628, mlađih od 60 godina 2.731.005, a starijih od 59 godina 1.157.524 stanovnika. Starijih od 69 godina je 589.649 stanovnika. Prema procjeni punoljetnika ima 3.222.901, jer je sredinom 2019. godine prema Državnom zavodu za statistiku bilo 38.356 stanovnika staro 16 godina i 39.572 staro 17 godina, a 2021. godine su popisani kao punoljetnici. Maloljetnika je po mojoj procjeni popisano 665.628. Rješenjem ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice utvrđuje se da je u registru birača na dan 4. prosinca 2021. u 00:00 sati upisano ukupno 3.684.467 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 368.446. Od Ministra uprave Ivana Malenice zatražio sam da mi dostavi tablične prikaze podataka o broju birača po jedinicama područne i lokalne samouprave za 4.prosinca 2021. godine u 00:00 sati kako bih ukazao na grubo odstupanje broja birača od broja stanovnika popisanih 2021. godine. Na tisuću popisanih stanovnika Hrvatske bilo je 948 birača, a na tisuću popisanih stanovnika ima 829 punoljetnika. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je 425.566 više od popisanih punoljetnika. Zar je to moguće gospodo zastupnici i ustavni sudci? Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda! Izgubili ste naše povjerenje! Vrhovni sud je 13. listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi medija. HDZ je osuđen zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun. Stranka gospodina Plekovića alias „Udbašenkovića“ je kao „stranka opasnih namjera“ osuđena pravomoćnom presudom za udruženi zločinački pothvat otimanja novca iz državnih tvrtki. Osjeća li gospodin Plenković da su članovi njegove stranke kumovi Branko Bačić i general Vladimir Šeks Sova politički odgovorni zbog toga? Sadašnji predsjednik Kluba zastupnika HDZ-e nosio je torbu s otetim novcem.
Vjekoslav Krsnik je 26. travnja napisao : „Jedan od najdugovječnijih aktera “duboke države” svakako je Vladimir Šeks, treba li spomenuti da je bio pouzdan suradnik jugoslavenskih tajnih službi s čak tri kodna imena (Sova, Kolega, Danijel). Treba podsjetiti da je nakon završetka rata prvi pokušaj da se provede lustracija, dakle odstranjivanje iz javnih službi svih bivših utjecajnih članova SKH/SKJ propao u Hrvatskome saboru 1998. godine, kad je HDZ spriječio izglasavanje Zakona o lustraciji što ga je bio predložio HSP. S ojačanim saborskim položajem Milorada Pupovca na čelu uzurpirane Srpske nacionalne manjine, ali i na čelu njegove subverzivne “pete kolone” utjecaj “duboke države” je ojačao. Sve važnije poluge političke moći. dakle u Hrvatskome saboru, a osobito pravosuđu, medijima i kulturnoj politici, te gospodarstvu zaposjela je cijela regimenta aktera”duboke države” s jedinim ciljem da se Domovinski rat proglasi “građanskim ratom” a novostvorena Republika Hrvatska slijednicom Nezavisne države Hrvatske. Ni jedan hrvatski političar od formata nije osporio tu tezu jednostavnim navodom da je Hrvatski oslobodilački pokret (HOP) kao nasljednik Paveličeve NDH-a doživio težak poraz na prvim slobodnim izborima, pa nije ušao u Hrvatski sabor.
Osobito je znakovito da je „duboka država” ostala duboko ušančena u pravosuđu, dakle ne samo u sudstvu nego i u DORH-u Dovoljno je spomenuti da je do nedavno od 35 sudaca Vrhovnoga suda čak 29 bilo iz komunističkog perioda, da je dva mandata predsjednik toga suda bio posljednji sekretar partijske organizacije Općinskog suda u Zagrebu Branko Hrvatin. Takvo sudstvo skandalozno je osudilo prave heroje Domovinskog rata koji su obranili gradove, počevši od >Mirka Norca, preko Vlade Glavaša, Đure Brodarca, Tomislava Merčepa, do Mihajla Hrastova i djelatnike splitske “Lore”, ali nije podiglo ni jednu optužnicu protiv generala zločinačke JNA suodgovorne između ostalog za masakr na Ovčari. Štoviše zlokobni državni tužitelj Mladen Bajić dozvolio je, da mimo verifikacije Hrvatskoga sabora srbijansko pravosuđe progoni hrvatske branitelje.
Pravo stanje u hrvatskome pravosuđu dijagnosticirala je prije nekoliko godina SOA ukazavši da 20 sudaca, a to nisu sudci na nižoj razini, predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost. Nitko se zbog toga nije uzbudio niti je pokrenuta bilo kakva akcija uklanjanja tih sudaca iz pravosudnog sustava, što znači da oni komotno i dalje predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost, što se bjelodano može vidjeti gotovo na dnevnoj bazi. Na to se nadovezuje izjava bivšeg Mostovog ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića da bi cijeli Ustavni sud na čelu s bivšim suradnikom Udbe kodnog imena “gavun” Miroslavom Šeparovićem trebao podnijeti ostavku. Umjesto toga ostavku su morali podnijeti tri mostova ministra smijenjena protuzakonito Plenkovićevom odlukom, a ne u Saboru koji ih je izabrao.
Kad se spominje Andrej Plenković onda se njega također može svrstati u ekipu “duboke države”, jer kao eksponent Bruxellesa “partikularne interese i interese svojih gospodara i istomišljenika nameće kao opće”, Još je izloženiji kao eksponent “duboke države” predsjednik države Zoran Milanović koji se još nije oslobodio jugoslavenskog i komunističkog naslijeđa, okruživši se savjetnicima poput Ranka Ostojića idejnog tvorca poljudske “svastike”, Orsata Miljenića, Željka Jovanovića, ali prije svega njegovom ulogom u pokušaju da se s “lex Perković” spriječi izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača njemačkom pravosuđu. S takvom logističkom pozadinom nije uopće iznenađenje da je “duboka država” preko šest generala i admirala dvojbenog autoriteta frapiralo hrvatsku domoljubnu javnost zahtjevom za pomilovanjem dva jugoslavenska udbaša. U pravu su neke važne braniteljske udruge kad postavljaju pitanje gdje su ti generali bili kad se radilo o sudbini gore spomenutih istaknutih branitelja osuđenih od jugohrvatskog pravosuđa, a sada se zalažu za pomilovanje dva okorjela jugoudbaša. U pitanju je kredibilitet predsjednika Republike koji je i prije toga bio upitan, a njegova odluka u ovom slučaju može biti prelomnica u određivanju karaktera Domovinskog rata kao pravednog, legitimnog, obrambenog i osloboditeljskog ili kao rata na kojemu je stvorena Republika Hrvatska kao slijednica Nezavisne Države Hrvatske.“
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore predlažemo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” i da odrede fiksni broj potpisa za referendumska izjašnjavanja birača tako da:
1. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje referenduma bude 5% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno oko 200 tisuća potpisa te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
2. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
3. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 40 % od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva i 4. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 24 % od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva.
HOP