1951. godine psiholog Solomon Asch proveo je zanimljiv eksperiment koji se i danas uzima kao kvalitetan primjer kada je riječ o konformizmu. Cilj socijalnog pokusa bio je otkriti koliko su ljudi skloni konformizmu i popuštanju pod pritiskom grupe kad ih se souči s očitim odgovorom.
Dosje x i novi svjetski poredak pic.twitter.com/bvMHHumbkz
— HOP Portal (@HOP_Portal) June 13, 2022
Ispitanik je bio smješten u sobu punu drugih ispitanika, za koje nije znao da rade na pokusu s Aschom, a svima je ponuđeno pitanje s tri moguća odgovora, A, B ili C. Očiti odgovor je bio C ali na pitanje koji je odgovor točan svi su sudionici rekli A.
Dosje x i novi svjetski poredak pic.twitter.com/bvMHHumbkz
— HOP Portal (@HOP_Portal) June 13, 2022
Ispitanik je bio zadnji i trebao je nakon svih glasno reći odgovor koji smatra točnim. Tu stvari postaju zanimljive. Hoće li ispitanik ostati pri svom mišljenju i samouvjereno reći C ili će se uplašiti, popustiti pod pritiskom grupe i reći A, odgovor koji je tako očito pogrešan?
75% ispitanika reklo je pogrešan odgovor samo zato jer su se bojali glasno reći točan. Nisu mogli zamisliti da budu jedini u prostoriji koji će reći drukčije. Posumnjali su u svoje znanje i dopustili da masa utječe na njih, pa makar masa i pogrešno mislila.
25% ispitanika nije popustilo ni kad su ih stavili pod pritisak. Ostali su pri svom odgovoru i tvrdoglavo su ga se držali. To je onaj mali broj ljudi koji se usude biti drukčiji. Kojima nije stalo da se uklope čak ni po cijenu toga da ostanu sami i da ih nitko ne razumije. Koji ne žele biti još samo jedna cigla u zidu.
D. Bukna
HOP
