…Rumunji vele kako imaju samo dva prijatelja na svijetu Crno more i Srbe…
…Napadne li Rusija nakon Ukrajine vojnim sredstvima još i Moldaviju, rumunjsku zemlju posestrimu, Rumunjima će prijatelj ostati Crno more, a ruski vječni saveznik, Srbija postat će im najveći neprijatelj…
Onda bi došlo do još neviđenog povijesnog zapleta između Srba i Rumunja. Još jedino od svih svojih susjeda samo s Rumunjima Srbi nisu nikad ratovali. No, napadnu li Rusi Pridnjestrovlje u Moldaviji, u čijem ostatku zemlje žive većinski etnički Rumunji, koje su u SSSR-u Lenjin i Staljin proglasili izmišljenim novim narodom Moldavaca, to će neminovno dovesti i do prvog i nevjerojatno velikog sukoba između Srba i Rumunja?
Poznato je već kako se Srbi amoralno odriču svakog od njima prijateljski sklonih naroda, samo ako iz bilo kog razloga neki narod dođe u sukob sa gospodarima srpskih slugeranjskih života Rusima.
Sjetimo se samo kako je SPC u sporu Ruske pravoslavne crkve i Grčke pravoslavne crkve oko njihovog prijepora na svepravosnavnom Saboru na Kreti, prije nekoliko godina vatrenije branila interese Ruske pravoslavne crkve i od samih Rusa! Nakon toga imamo najsvježiji primjer rata u Ukrajini. Prije izbijanja rata i ruske vojne agresije na Ukrajinu, jednako su Rusi i Ukrajinci podupirali srpske želje da te dvije države ne priznaju Kosovo.
Kad su se glede uzajamnih nesuglasica i razmirica Rusi i Ukrajinci zavadili i zaratili, Srbi su u golemoj većini pustili nizvodno od riječnog toka jednog od dva jednaka prijatelja Ukrajinu, a stali bezuvjetno na stranu Rusije. U biti, Srbi u nedostatku potpuno izgrađene nacionalne samosvijesti, sebe doživljavaju “malim Rusima”, te se u neznanju, neobrazovanosti, gluposti i ludosti tragikomično poistovijećuju s Rusima, misleći nesretnici kako su pozvani i prozvani dijeliti uvijek sudbinu njihovog velikog, ali lažnog, ruskog brata iz Moskve. S druge strane, Rusi Srbe potcijenjuju i omalovažavaju. No Srbe to ne smeta, budući imaju posve bezrazložno usađen kompleks niže vrijednosti spram Rusa, a ovi im to zlouporabljuju srpsku glupost i ludost.
Bude li, kako sama najvaljuje, Rusija uskoro napala Moldaviju, Srbija će se u tom ratu u kojem će Rumunjska biti zaštitnik Moldavije kao članica NATO saveza, staviti na stranu Rusije?
Dakako, Rusija bi i Rumunjsku kao saveznika Moldavije označila svojim neprijateljem.
Srbija bi onda morala izabrati poziciju između dva njezina dojučerašnja jednaka prijatelja Rusije i Rumunjske. I naravno Srbi bi odbacili Rumunjsku i stali na stranu Rusije, kao što su i u bližoj i daljoj prošlosti proglašavali odmah osobnim neprijateljima sve one koji iz bilo kojih razloga dođu u sukob s Rusima, neovisno od toga jesu li prije toga s nekom državom i njenim narodom imali i odlične političke odnose. Najbolji primjer toga je Ukrajina, a ako izbije rat u Moldaviji, zemlji posestrimi Rumunjske, onda će Srbi i Rumunje staviti na listu neprijatelja, jednako kao i sad Ukrajince. Naravno, razlog je iracionalan. To je srpsko udvorištvo Rusima i srpski slugeranjski kompleks niže vrijednosti spram njihovih životnih uzora Rusa. Nebitno je Srbima jesu li Rusi u pravu ili ne. Bitno im je samo da udovolje prohtijevima njihovih ruskih gospodara, a oni će i dalje s ponosno isicati da su sluge svojih veličanstvenih i uzvišenih gospodara iz Rusije.
Samoprozvani Moldavci, od pamtivijeka Rumunji, kao i oni u dijelu Moldavije koji je ostao u granicama države Rumunjske sa sjedištem u Iasiju. Tamo su i kosti Svete Petke, velike pravoslavne svetinje, a kad je u 19. stoljeću stvarana suvremena rumunjska država, ona je 1867. utemeljena ujedinjenjem kneževina Vlaške sa sjedištem u Olteniji ili Maloj Vlaškoj u gradu Craiovi i Moldavije i njenom povijesno središnjem gradu Iasiju. Do 1940. cijela Moldavija je bila u sastavu Rumunjske, a onda je SSSR pod vodstvom Staljina vojno napao Rumunjsku, točnije njezine istočne granice u Moldaviji i trećinu Moldavije, u kojem je i glavni grad Kisineu, razbojnički oteo od Rumunjske i priljučio SSSR-u.
Granice su ostale nepromijenjene i do danas, a sporazumom Staljinovog agrseorskog SSSR-a i u ratu pobijeđene Rumunsjke 1940. granica je povučena dolinom rijeke Prut, koja se ulijeva u Crno more i razdavja prirodnu i ruskom čizmom nasilno pocijepanu jednistvenu i nekoć etnički 1000% rumunjsku Moldaviju na dva dijela. Dvije trećine Modavije su ostele u Rumunjskoj, a jedna trećina je sadašnja država Moldavija, gdje su Rusi tijekom postojanja SSSR-a sustavno radili na gušenju svih rumusjkih nacionalnih osejćaja Rumunja u Moldaviji i njihovom pretapanju u novi i izmišljeni narod Moldavaca.
Transilvanija je kao treća povijesna pokrajina u Rumunjskoj ili na mađarskom zvana pokrajina Erdelj, teritorijalno više od dvije trećine ozemlja današnje Rumunjske s glavnim gradom Cluj Napoca ili na mađarskom Kolozsvarom. Sve do svršetka Prvog svjetskog rata bio je to dio matične države Mađarske. Prvi vladar
lagati i domaćine Rumunje, onda i cijeli svijet da su tamo bili oduvijek i mnogo prije Rumunja i Mađara, dva naroda pravih i najstarijih starosjedilaca današnje Rumunjske.
Kao i obično, Srbi su širili promidžbu o lažnom srpstvu rumunjskih etničkih i povijesnih predijela usred Rumunjske pod utjecajem pohlepe ohole i obijesne Srpske pravoslavne crkve.
Geopolitika Europe se posljednjih mjeseci mijenja ubrzanim tempom nakon ruske vojne invazije na Ukrajinu, te ovako podrobno opisani ispreplitani i suprotstavljeni politički interesi zemalja u regiji jugoistoka Europe iznenada postaju aktualniji nego ikad prije i dolaze u prvi plan.
U mogućem ratu u Moldaviji, novoj mogućoj meti Putinve Rusije, Rumunjska bi odmah kao članica EU i NATO pakta stala na stranu Moldavije, a Srbija bi se prema Rumunjskoj u tom ratu ponašala kao ruski vojni saveznik protiv njoj susjedne Rumunjske, jednako kao i Lukašenkova Bjelorusija u ratu Rusije i Ukrajine.
Uostalom, Rusi godinama drže u Nišu svoj tobožnji humnitarni centar, pod čijom se izlikom nalazi strateški ruski logistički centar u slučaju rata većih razmjera, ovisno o ratnim apetitima i vojnim ambicijama ruskog lidera Vladimira Putina. Kako god, Srbija je u takvom razvoju situacije na opasnoj kušnji, ali to bi se zbog principa spojenih posuda u bližem i širem regionu, odrazilo i na mir i stabilnost mnogih zemalja srpskog susjedstva. Vučićeva Srbija kao sluga Putinove Rusije svojim političkim djelovanjem je prijetnja i regionalnom, a u izvjesnom proširenju ratnih sukoba po zapovijedi Rusije, onda Srbija kao ratna i vojna saveznica Rusije postaje i prijetnja po europski mir i sigurnost.
Dragan Ilić
HOP
