Igor Drenjančević
Dana 1. studenog 2021., Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti, objavio je esej u kojem iznosi šest lekcija iz pandemije COVID-19. “COVID-19 je ozbiljno ubrzao četvrtu industrijsku revoluciju. Od ožujka 2020. došlo je do eksplozije u količini i kvaliteti raznih online usluga, bilo da se radi o dostavi namirnica, pristupu državnim uslugama, virtualnim kulturnim događajima, bankovnim plaćanjima ili učenju na daljinu,” -piše bivši ruski predsjednik i premijer . Glavni problem s kojim se svijet sada suočava, prema Medvedevu, bio je kako izbjeći “digitalni jaz” koji bi ljude lišio “vitalnih prilika”.
Medvedev je također ustvrdio da je COVID-19 izazvao “globalnu krizu povjerenja” koja bi se mogla popraviti “davanjem ovlasti Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da donosi značajne odluke o mobilizaciji u interesu cijele svjetske zajednice u izvanrednoj situaciji”.
Koliko je kritična prijetnja koju predstavlja koronavirus? Je li univerzalno cijepljenje sada potrebno kao preventivna mjera protiv novih izbijanja pandemije? Unatoč očitosti odgovora u društvu, postoje različita mišljenja o ovom pitanju. Postoje i skupine takozvanih covid disidenata koji aktivno pozivaju na ignoriranje preporuka znanstvenika i liječnika.
Od početka pandemije edukativni rad traje u svim državama. Građanima se objašnjava i dokazuje da se za opće dobro ponekad treba odreći osobnih interesa, pogodnosti ili čak osnovnih prava, poput slobode kretanja.Trebate liječiti, htjeli vi to ili ne, jer je velika opasnost da zarazite druge. Moraju poštovati sve karantenske naredbe vlasti. Kao i cijepiti se ako ste pod povećanim rizikom od daljnjeg širenja virusa. Kao odgovor čuju se sasvim predvidljive optužbe za “kalemljenje autoritarizma” i “kršenje ljudskih prava”.
Je li takva prisila uvijek opravdana?
– Klaus Schwab, Oblikovanje budućnosti četvrte industrijske revolucije (2018.)
Dana 2. lipnja 2022. vodeći ruski gospodarstvenici i najviši državni dužnosnici okupili su se na Forumu za rješavanje društvenih problema. Pokrenuti program 2020. u sklopu Nacionalne socijalne inicijative (NSI) predsjednika Vladimira Putina, misije poboljšanja socijalnih usluga, na konferenciji je dobila novu hitnost jer je Rusija zacrtala novi smjer nakon zapadnih sankcija i pogoršanja geopolitičkih uvjeta.
Sudionici su bili Maksim Oreškin, pomoćnik predsjednika Ruske Federacije; Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja i posebni izaslanik predsjednika Ruske Federacije za digitalni i tehnološki razvoj; Aleksej Repik, osnivač ruske farmaceutske tvrtke R-Pharm; i Herman Gref, predsjednik Uprave Sberbank, najveće ruske banke.
Govoreći tijekom plenarne sjednice foruma, nazvane “Novo vrijeme – novi izazovi: Ljudi u središtu pozornosti”, Gref ustvrdio je da se tehnologija treba iskoristiti kako bi ruske tvrtke i institucije bile više “usmjerene na kupca”:
Budući da je Rusija na socioekonomskom raskrižju, čelnik Sberbanka pozvao je na “potpuni redizajn procesa” kako bi se preoblikovao “put klijenta”.
Ali što se krije iza Grefove neprobojne korporativnog riječnika? Kakav “put klijenta” ima na umu za Ruse?
Da bismo odgovorili na ova pitanja, potrebno je najprije ukratko osvrnuti se na životnu priču ovog bankara “vizionara”.
Herman Gref (Hermann Gräf na jeziku njegovih predaka) rođen je 8. veljače 1964. od njemačkih roditelja koji su deportirani u Kazahstansku SSSR tijekom Drugog svjetskog rata. Počeo je raditi u vlasti Petrograda nakon što je 1990. završio pravni fakultet, a do kraja desetljeća bio je u upravnim odborima nekoliko istaknutih kompanija, uključujući državnu zrakoplovnu kompaniju Aeroflot i energetski div Gazprom. Gref je zatim slijedio Vladimira Putina u Moskvu, gdje je 2000. imenovan ministrom gospodarskog razvoja i trgovine.
Sedam godina kasnije, preuzeo je upravljanje Sberbankom u većinskom državnom vlasništvu.
Smješten na vrhu najveće i najutjecajnije ruske banke – i kontrolirajući gotovo jednu trećinu cjelokupne imovine u bankarskom sektoru zemlje – Grefov je međunarodni ugled narastao. Godine 2009. postao je član Međunarodnog poslovnog vijeća Svjetskog ekonomskog foruma, a dvije godine kasnije izabran je u Upravni odbor WEF-a. (Njegov profil, za razliku od profila Vladimira Putina, još uvijek je vidljiv na web stranici WEF-a.)
Godine 2012. glavni izvršni direktor Sberbanka moderirao je panel raspravu na Petrogradskom međunarodnom ekonomskom forumu pod nazivom “Izlaz iz slijepe ulice upravljanja: Mudrost gomile ili autoritarni genij?”
.”Predlažete stvarni prijenos vlasti u ruke stanovništva… Ako svaka osoba može izravno sudjelovati u upravljanju, čime mi onda upravljamo?”
Citirajući Konfucija i misticizam kabale, podsjetio je svoju publiku na tisućljetnu tradiciju skrivanja istine od lako razdražljivih masa.
“Ljudi ne žele biti manipulirani kada imaju znanje. Što znači skinuti veo s očiju milijuna ljudi i učiniti ih samodostatnima? Kako njima upravljate? Svako masovno upravljanje podrazumijeva element manipulacije”, zaključio je Gref.
2013., Gref je postao član međunarodnog odbora JP Morgan Chasea, zamijenivši Anatolija Čubajsa – arhitekta postsovjetske privatizacije u Rusiji.
Iste godine, izvršni direktor Sberbanka napisao je napredak Scenarijama za Rusku Federaciju, izvješću koje je objavio Svjetski ekonomski forum.
Prema Grefu, dokument je pokušao zauzeti “strukturalni pogled na ključne neizvjesnosti, rizike, izazove i razvojne prilike za Rusku Federaciju u bliskoj budućnosti”. Klaus Schwab, osnivač i predsjednik WEF-a, izrazio je nadu da će izvješće “postaviti temelje za produktivnije razgovore između svih dionika u ruskom gospodarstvu”.
Izvješće je bilo samo jedna od mnogih plodnih suradnji između Schwaba i Grefa. Godine 2016., glavni izvršni direktor Sberbanka imao je čast da bude autor predgovora za izdanje Schwabove Četvrte industrijske revolucije na ruskom jeziku!
Bilo bi potrebno još nekoliko godina napornog rada – i dolazak COVID-19 – prije nego što bi glavni izvršni direktor Sberbanka mogao ostvariti svoju viziju idealnog „puta klijenta“. Kao što je Schwab proročanski izjavio u prvim mjesecima 2020., “pandemija predstavlja rijedak, ali uzak prozor prilike za promišljanje, ponovno osmišljavanje i ponovno postavljanje našeg svijeta.”
Gref je iskoristio ovu priliku za “resetiranje”. Dana 24. rujna 2020. Sberbank je objavio da više nije obična financijska institucija, već umjesto toga “cijeli svemir usluga za ljudski život i poslovanje.” Banka je objavila da će od sada biti poznata kao Sber, “novi brend za našu novu ulogu u ljudskim životima”. U prijevodu značenja, banka postaje kontrolor vašeg života.
Gref već ima neizbježan utjecaj na Rusiju. Tiho i metodično, vodeći ruski sljedbenik četvrte industrijske revolucije uveo je niz “usluga” od kojih je praktički nemoguće isključiti se. Postoji samo jedan “put klijenta”, a Gref ga je osmislio da bude neobavezan prije nego kasnije.
Izvršni direktor Sberbanka stvorio je “paralelni svijet u kojem je on predsjednik”, požalio se Tsargrad, vodeći konzervativni medij u Rusiji, u 2021. godini.
Ruska središnja banka predstavila je svoje planove za razvoj digitalne rublje u listopadu 2020., a prototip je dovršen godinu dana kasnije. Dana 15. veljače 2022., Banka Rusije je objavila da su dvije komercijalne banke koje su sudjelovale u pilot programu uspješno provele financijske transakcije pomoću nove platforme.
“Klijenti ne samo da su otvorili digitalne novčanike na platformi za digitalnu rublju putem mobilne aplikacije, već su i zamijenili bezgotovinske rublje sa svojih računa za digitalne, a zatim prenijeli digitalne rublje jedni drugima”, izvijestila je Banka Rusije.
Zagovornici ruskog CBDC-a tvrde da će “smanjiti troškove i stvoriti prilike za razvoj inovativnih proizvoda i usluga“.
Uvođenje centralizirane digitalne valute također dolazi s nedostacima. U prosincu 2021. Vedomosti izvijestile su da će digitalna rublja omogućiti Sberbanku i drugim ruskim financijskim institucijama da “prate trošenje sredstava od strane građana”.
Grefova banka praktički je prihvatila Sputnik V kao jedan od vlastitih proizvoda. Zaposlenici Sberbanka pozvani su u svibnju 2020. da sudjeluju u najranijim fazama testiranja lijeka, a tvrtka je kasnije pokrenula marketinšku kampanju s ciljem uvjeravanja Rusa da se “normalan život” neće vratiti bez masovnog cijepljenja.
Banka je čak objavila promotivni video – upotpunjen čežnjivim soundtrackom i dramatičnim recima – pod nazivom “SberVaccination: VRIJEME JE!”
U lipnju 2020. RDIF je najavio zajedničko ulaganje s R-Pharmom, jednom od najvećih ruskih farmaceutskih tvrtki, za proizvodnju i distribuciju onoga što je kasnije postalo poznato kao Sputnik V. Imali du blizak odnos: 2018. RDIF stekao je procijenjenih 10% udjela u R-Pharmu.
Odluka RDIF-a o partnerstvu s R-Pharmom pokazala bi se “mudrom investicijskom odlukom” koja je ruskom državnom imovinskom fondu omogućila pristup tržištima koja su bila zatvorena za Sputnik V.
Dana 17. srpnja 2020., AstraZeneca je objavila da će R-Pharm postati “jedno od središta za proizvodnju i opskrbu [njegovog] cjepiva međunarodnim tržištima.” Prema sporazumu, britansko-švedski farmaceutski div pristao je prenijeti svoj adenovirusni vektor u Rusiju. R-Pharm bi tada imao zadatak “doraditi” doze i poslati ih u inozemstvo.
“AstraZeneca je uvjerena da će, zajedno s R-Pharmom, moći opskrbiti milijune ljudi cjepivom na najučinkovitiji način”, napisala je tvrtka u priopćenju.
Njihovo je partnerstvo ojačano i prošireno u prosincu 2020., kada su RDIF, AstraZeneca, Gamaleya Center i R-Pharm potpisali memorandum o suradnji. Prema sporazumu, partneri su pokrenuli zajednička ispitivanja u nadi da će na kraju razviti “koktel” cjepiva.
U rujnu 2021. dr. Vitaly Zverev, profesor virologije i član Ruske akademije znanosti, pronašao je blisku povezanost između porasta cijepljenja i porasta morbiditeta i mortaliteta od COVID-19 u Rusiji.
“Nitko ne zna za dugoročne posljedice [cjepiva]. Stoga je u ovom trenutku nemoguće cijepiti tri puta vektorskim adenovirusnim cjepivom koje se aktivno koristi u Rusiji [Sputnik V],” zaključio je Zverev.
Zasebna analiza ruske Krasnaya Vesne, koja je pregledala sigurnosnu evidenciju Sputnika V u zemljama koje prijavljuju nuspojave, odredila je da je „u pogledu učestalosti očekivanih blagih i teških (koje zahtijevaju hospitalizaciju) nuspojava, [Sputnik V] usporediv sa stranim analogama .”
Unatoč jasnim optužbama, rusko ministarstvo zdravstva i dalje odbija pozive na veću transparentnost. U siječnju 2022. ministarstvo je objasnilo da bi bilo “nepraktično” objavljivati podatke o broju umrlih među cijepljenima, budući da “takve informacije ne odražavaju objektivno nikakvu vezu između smrti i cijepljenja i mogu izazvati negativan stav prema cijepljenju”.
Dana 21. travnja, gotovo dva mjeseca nakon početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, Savez je sazvao sastanak kako bi “ažurirao” svoj plan rada za godinu, “uzimajući u obzir specifičnosti trenutne političke i gospodarske situacije”.
Odlučeno je i “nadopuniti i ojačati nacionalnu ESG infrastrukturu koja se odnosi na izvješćivanje, standarde, ocjene, certifikaciju”; „doprinijeti poboljšanju nacionalne ESG regulative, uključujući agendu o klimi i ugljiku”; i promicati obrazovne aktivnosti [u Rusiji] na temu održivog razvoja, usmjerene na široku ciljnu publiku.”
“Vidimo da, unatoč poteškoćama, tvrtke ostaju predane ideologiji ESG-a i ne odustaju od svojih ranijih obveza prema ekološkim, klimatskim i društvenim inicijativama”, rekao je CEO grupe, Andrej Šaronov, sažimajući ishod sastanka.
Nisu to bile prazne riječi. ESG je bila glavna točka dnevnog reda Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF) 2022. Dana 16. lipnja, posjetitelji konferencije raspravljali su „Važnost klimatske agende u ključnim euroazijskim ekonomijama”
Opiru li se Moskva i Peking putu koji je odobrio Davos ili grade paralelni sustav koristeći sličan plan? Protive li se ova dva partnera „održivog razvoja“ upravljanju svijetom ili umjesto toga žele biti ravnopravni „dionici“ u postojećim i budućim globalnim nadstrukturama?
Argument da Moskva nerado oponaša Zapad kao dio tehnokratske utrke u naoružanju potaknute biološkom prijetnjom otvara čitav niz drugih pitanja. Može li Rusija odgovorno iskoristiti tehnologije koje su zapadne vlade zloupotrijebile? Ako PCR test ne odgovara svrsi na Zapadu, može li isti test zaštititi Rusiju od bioloških prijetnji kao dio njezina programa Sanitarni štit? Je li globalno usvajanje CBDC-a napad na financijsku slobodu u Sjedinjenim Državama, ali nužna mjera za osiguranje gospodarskog suvereniteta Rusije?
Ovo su pitanja koja bismo si trebali postavljati dok se naš sve kaotičniji svijet dijeli na naizgled nepomirljive blokove.
Bilo na Istoku ili Zapadu, hoće li “put klijenta” biti bitno drugačiji?-pìše R. Waggaman
