Često se u Hrvatskoj spominje GRANICA NA DRINI, ali tko tu s kim graniči?
Jasno je da je to istočna granica Hrvatske, a nitko ne spominje tko je istočni susjed, kao da je to neka Srbija, ali ne može se graničiti s nepostojećom državom. Ova karta pokazuje da je istočni susjed Hrvatskog kraljevstva Bugarsko carstvo na čijem je teritoriju pogranična pokrajina Srbija te bugarski gradovi Sirmium (Srijemska Mitrovica), Belgrad, Vidin, Niš, Ras, Ohrid, Avlona, Sofija.
Na jednom od portala koji su zakupili .hr domenu objavljen je članak pod naslovom: RUŠIMO HRVATSKE MITOVE – Je li hrvatska granica na Drini povijest ili ustaški mit? Poveznica: https://www.index.hr/Vijesti/clanak/rusimo-hrvatske-mitove-je-li-hrvatska-granica-na-drini-povijest-ili-ustaski-mit/1000809.aspx
Autor prelazi s Rimskog carstva na Osmansko carstvo – po njemu u međuvremenu Hrvatskog kraljevstva nije bilo. „Nova politička razdjelnica konačno je definirana 1878. kad je Austro-Ugarska zaposjela Bosanski vilajet (kako se od 1867. nazivala ta osmanlijska upravno – teritorijalna jedinica) te stvorila pokrajinu Bosnu i Hercegovinu. Time je Drina izrasla u granicu između Austro-Ugarske Monarhije i samostalne Kneževine (od 1882. Kraljevine) Srbije.” Srbija već postoje ali Hrvatske još nema?
Evo što je Poglavnik Ante Pavelić rekao u razgovoru s novinarom talijanskog lista Il Giornale d’Italia 14. travnja 1941., dan prije nego što je stigao u Zagreb, izjavio da je “prirodna granica dviju država – Hrvatske i Srbije – na Drini i ostaje ista kao i ona koja je dijelila Istočnu imperiju od Zapadne imperije“. Prema njemu, “današnje obnavljanje hrvatske nezavisnosti ima svoju osnovu u historijskom i etničkom momentu. Panslavistički pokret je proširio u cijelom svijetu vjerovanje da smo mi i Srbi jedan narod. To nije istina budući da Hrvati po rasi nisu Slaveni nego su porijeklom Hrvati i ništa više. … dva naroda se razlikuju etnički čak i u somatološkom smislu” (Il Giornale d’Italia, 15. 4. 1941.).”
Ni u ovom drugom tekstu nema Hrvatskog kraljevstva: https://historija.info/podjela-rimskog-carstva-granica-na-drini/
Prije navedeni autori ne znaju (ili se prave da ne znaju) da je postojalo Hrvatsko kraljevstvo pa ga zato ni ne spominju. Kad već hrvatska (jugoslavenska) povijest ne zna da je ono postojalo, moramo potražiti neke povjestne izvore koji o njemu govore. Tako je GRANICA NA DRINI neka granica ali nitko ne kaže tko tu s kim graniči, nekako se podrazumijeva da je to granica hrvatstva i srpstva. Tadašnje se Hrvatsko kraljevstvo ne spominje, ali spominje se Srbija, koje tad još nije bilo.
Prikazana karta pokazuje stanje na zapadu Balkanskog poluotoka godine 925. i na njoj se vidi da je istočni susjed Hrvatskog kraljevstva Bugarsko carstvo na čijem je teritoriju pogranična pokrajina Srbija kao i bugarski gradovi Sirmium (Srijemska Mitrovica), Belgrad, Vidin, Niš, Ras, Ohrid, Avlona, Sofija. Ova se granica nije promijenila 200 godina. Kad već hrvatski (jugoslavenski) povjestničari ne spominju Hrvatsko kraljevstvo, mogli bi bar spomenuti njegovog istočnog susjeda, a Bugari ionako znaju tko je tada bio njihov zapadni susjed. Znao je to i bizantski car Konstantin VII Porfirogenet, koji oko 950. piše o Hrvatima (De administrando imperio, XXIX) da se oni tako nazivaju jer vladaju velikom zemljom i da su tako jaki da ih se čak snažni i opasni Bugari ne usude napasti.
U poglavlju XXXII Porfirogenet govori ne o Srbiji, koja ne postoji, nego o Srbima: „Srbi su na jeziku Romeja (Rimljana) označeni kao “robovi” ili „sluge”, zbog toga što su u pučkogovoru „servili” (grčki – ῾σέρβυλα᾽ – servila, hrv. – opanci ) cipele koje su nosili robovi, nazivani su još i „cervuliani” (grčki – ῾τζερβουλιανοὺς – cervulianus, hrv. – opančari, bug. i starosl. – цървулани), oni koji nose jeftinu, prosjačku obuću.“ („Σέρβλοι δὲ τῇ τῶν Ῥωμαίων διαλέκτῳ δοῦλοι προσαγορεύονται, ὅθεν καὶ ῾σέρβυλα᾽ ἡ κοινὴ συνήθεια τὰ δουλικά φησιν ὑποδήματα, καὶ ῾τζερβουλιανοὺς τοὺς τὰ εὐτελῆ καὶ πενιχρὰ ὑποδήματα φοροῦντας.)
Tako po Porfirogenetu nisu mogli slavni i snažni Hrvati u 10 st. graničiti sa bugarskim slugama Srbima, koji kao robovi državu nemaju nego su Hrvati graničili s Bugarima. Znači, GRANICA NA DRINI je istočna granica Hrvatske ali ne sa Srbijom jer se ne može graničiti s nepostojećom državom.
Činjenica je da su baš takve bile administrativne granice unutar Rimskog carstva, ali autor navedenog članka odmah prelazi na 16 st. i dolazak Osmanlija. Pa se onda iznenada dogodi neka slavna srpska pobjeda nad AU vojskom u I. sv. ratu baš na Drini.
Nakon toga slijede YU – gluposti da je to granica između hrvatstva i srpstva.
Zaboravlja se da je u prosincu 1915. Drina opet postala granica između Hrvata i Bugara nakon što Bugari u samo 27 dana preuzeli cijeli teritorij Srbije. Ova granica traje još pune tri godine i za to vrijeme Srbije NEMA pa je tad obnovljena granica između hrvatstva i bugarstva.
Ako bi GRANICA NA DRINI bila ustaški mit onda bi početak povijest morala biti godina 1941., a svi znamo da tako nije.
Kao što je poznato, Ustaše, koje djeluju u prvoj polovici 20 st. izumili su „Za dom spremni” i hrvatski grb s početnim bijelim poljem još u 15 st. kad su taj grb stavili na krov crkve svetog Marka u Zagrebu.
Kad gledamo kartu možemo zaključiti da je Ustaški mit o Granici na Drini ipak nastao još 600 godina prije toga, kad je nastala prirodna granica između Hrvatskog kraljevstva i Bugarskog carstva u devetom stoljeću.
HRVATSKI ARHIEPISKOP †ALEKSANDAR
