Tužba za lažne tvrdnje zviždača o cjepivu Pfizer mogla bi doseći 3,3 TRILIJUNA dolara, što bi  bilo dovoljno za bankrot Pfizera

0
13386
mr.sc. Arna Šebalj - znanstvene vijesti
mr.sc. Arna Šebalj – znanstvene vijesti

Nastavljamo  s najnovijim  znanstvenim vijestima.

Zahvaljujem na pomoći našim znanstvenicima.

 

Pfizer ne može koristiti vladu kao štit od odgovornosti za iznošenje lažnih tvrdnji o svom cjepivu protiv COVID-19, tvrdili su odvjetnici zviždača u odgovoru na Pfizerov zahtjev da se odbaci tužba protiv Zakona o lažnim tvrdnjama.  (Attorney: Pfizer Vaccine Whistleblower False Claims Suit Payout could Reach $3.3 trillion “It would be enough to bankrupt Pfizer”).

 

Jedna od tužiteljica  i zviždačica je Brook Jacksonkoja je otpuštena iz Pfizera a bila je regionalna direktorica jednog od kliničkih istraživanja razvoja Pfizerova cjepiva protiv Covida 19. Iako i sama velika pobornica cjepiva (doduše ne i onih protiv Covid-19) odmah je uočila čitav niz nepravilnosti u vezi s ovim anti-Covud „cjepivom“.  “Tvrtka za lijekove ne može navesti porezne obveznike da plate milijarde dolara za proizvod za koji bi pošteni podaci pokazali da predstavlja više rizika nego koristi, a koji zanemaruje stvarni ugovor i sam zakon.”

Jacksonova u tužbi navodi da su Pfizer i dva njegova podizvođača prekršili Zakon o lažnim tvrdnjama davanjem lažnih rezultata kliničkih ispitivanja kako bi dobili odobrenje FDA za svoje cjepivo protiv COVID-19. Prema federalnom zakonu, pojedinci mogu tužiti u ime vlade i dobiti trostruku odštetu ako mogu dokazati da je pojedinac ili tvrtka namjerno lagala vladi.

Jedan od Jacksonovih odvjetnika, Warner Mendenhall, rekao je za The Epoch Times da bi isplata mogla iznositi čak 3,3 trilijuna dolara.  “Bilo bi dovoljno da Pfizer bankrotira”.

Mendenhall, čija je odvjetnička tvrtka dobila multimilijunske slučajeve False Claims Act, temeljio je svoje procjene na više od 2 milijarde dolara koje je američka vlada platila Pfizeru za više od 100 milijuna doza svog cjepiva protiv COVID-19. U zahtjevima za odbacivanjem tužbe, Pfizer i njegovi podizvođači tvrdili su da, osim što su Jacksonovi navodi lažni, vlada, a ne privatni građanin, može pokrenuti žalbu na Zakon o lažnim tvrdnjama i da tužbu protiv njih stoga treba odbaciti.

Tvrtke su također tvrdile da je FDA bila dobro upoznata s Jacksonovim tvrdnjama najmanje dvije godine prije nego što je protiv njih podignuta tužba te da je javno odgovorila na Jacksonove optužbe izražavajući  “puno povjerenje” agencije u podatke korištene u prilog cjepivu.

Međutim, Mendenhall je rekao da je tužba za lažne tvrdnje neovisna o saznanjima vlade i da Jackson samo mora dokazati da su Pfizer i njegovi podizvođači predstavili FDA lažne informacije. Jackson je bila ključna karika u upravljanju kliničkim ispitivanjima koja je provela Ventavia Research Group u sklopu Pfizerova zahtjeva za odobrenje hitne uporabe njegovog cjepiva protiv COVID-19. Bila je tamo samo 18 dana prije nego što ju je Ventavia otpustila nakon što je prijavila ono što je nazvala “apsolutnim kaosom” i krajnjim nepoštivanjem sigurnosnih protokola i federalnih propisa u razvoju cjepiva.

Jackson je podnijela više od 400 dokaznih predmeta kao dio svoje žalbe. Jackson je rekla da je bivša blagajnica Taca bila među onima koji su bili zaduženi za ubrizgavanje pacijentima eksperimentalnog uboda. Tvrdila je da je osoblje na suđenju krivotvorilo potpise pacijenata na dokumentaciji informiranog pristanka te je opisala svakodnevni nered nehigijenskih uvjeta.

Iako traži kompenzaciju za svoj raskid u sklopu svojih postupaka protiv Pfizera i drugih kompanija, Jackson je rekla da planira donirati sav novac koji primi u okviru svoje pravne tužbe protiv kompanija onima koji su oštećeni cjepivom.  “Što se mene tiče, to je krvavi novac”, rekla je. “Svijet bi trebao biti zgrožen onim što se ovdje dogodilo sa sramotnim radnjama iza ovog opasnog cjepiva.”

 

OpenVAERS poziva CDC da sve podatke VAERS-a objavi javnosti kako bi neovisni znanstvenici mogli provesti vlastita istraživanja o rasnim i spolnim učincima Covid-19 i drugih vakcina

 

Dugo smo smatrali da su podaci kojima javnost može pristupiti (putem WONDER-a) samo podskup veće i potpunije baze podataka. Na primjer, kada smo analizirali  ‘VAERS_ID’s’ mogli smo vidjeti da više od 100.000 nedostaje iz izvoza. Osim toga, bilo je trenutaka tijekom godina kada je VAERS pogrešno izvještavao. Izvješća su se pojavljivala i nestajala, ponekad u roku od sat vremena. Nismo shvatili opseg informacija koje nedostaju sve dok nam osoba (koja želi ostati anonimna) nije skrenula pozornost na postupak podnošenja prijave.

Snimke zaslona koje su dali nenamjerno su istaknule sve prikupljene podatke koje nismo vidjeli u Izvješću. Izvještaj ne sadrži podatke prikupljene u bazi podataka o rasi, etničkoj pripadnosti, trudnoći u vrijeme cijepljenja ili autoru. Znamo da ga imaju jer ga ponekad koriste u svojim izvješćima ACIP-u ili novinama.

 

Članak Ostera i sur. [1] i slajdovi Johna Sua [2], koji koriste podatke temeljene na rasi, daju nam naslutiti zašto su skriveni. U oba su članka izvješća o nuspojavama crnih Amerikanaca i Azijata otprilike jednaka. Međutim, saznajemo iz CDC MMWR [3] da su stope uzimanja cjepiva protiv COVID-a vrlo različite. Iz tablice 1 izvješća, crnci imaju 12,7% nižu stopu cijepljenja od bijelaca, a Azijati imaju 10,6% višu stopu cijepljenja. Ako je to slučaj, onda je ukupna stopa negativnih učinaka od cjepiva u crnačkoj populaciji puno viša nego u populaciji bijelaca ili Azijata. To bi bilo u skladu s velikim brojem istraživanja koja pokazuju različite imunološke reakcije prema rasi (i spolu) za neka cjepiva.[4-7]

 

Kliknite ovdje da biste pročitali više i dobili veze na povezane dokumente u našoj novoj stavci FAQ:

VAERS, The Database, The Export, and What’s Missing
The OpenVAERS Team

  1. https://jamanetwork.com/journals/jama/article-abstract/2788346
  2. https://www.cdc.gov/vaccines/acip/meetings/downloads/slides-2021-12-16/05-COVID-Su-508.pdf
  3. https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/71/wr/mm7123a2.htm#T1_down
  4. http://newsnetwork.mayoclinic.org/discussion/mayo-clinic-discovers-african-americans-respond-better-to-rubella-vaccine/
  5. https://doi.org/10.1016/j.vaccine.2014.01.090
  6. https://www.ebiomedicine.com/article/S2352-3964(17)30046-4/abstract
  7. https://doi.org/10.1080/15287394.2010.519317

 

HOP