Antička i srednjovjekovna povijest naroda i civilizacija se skriva u antroponimima i toponimima, a njih nam otkrivaju stara pisma i pravopisi.
Današnji jezici u Europi su mješavina haravačkog ili sanskritskog (arijskog) i semitskog jezika.
Svi današnji jezici u Europi su nastali na temelju različitih pisama i pravopisa , posebice kod današnjih Slavena jer prije pojave Franaka, to je bio jedan jezik – haravača. Radi se o dva različita pisma – haravačkom i semitskom.
No, mišljenja sam da je haravačko pismo dosta starije od semitskoga. Pojavom Semita nestaje haravačka Aramaea i postaje semitska Elebitia ili u prevodu Elevitija. Haravače postaju Levi ili Leviti.
Haravački ili sanskritski jezik je bilo u početku slogovan i riječ se sastojala od dva sloga, dakle, dva suglasnika i dva polusloga A dok je semitsko pismo bilo suglasničko i današnji vokali su stali za neke suglasnike ili su te suglasnike zamjenjivali drugi suglasnici. Haravača je izvorno imala 16 slova za suglasnike, a semitsko pismo 22 slova. Zašto? U numerologiji i tarotkama je velika razlika između brojeva 7 i 4.
U hrvatskom jeziku, posebice kod čakavaca, najviše je sačuvano slogovnih riječi kao tama, čama, šama, rama, vama, tava, dava, rava, tara, vara, mača i tako redom, a to nam mijenja povijest lingvistike. Ako ove riječi napišemo suglasnički više ih ne prepoznajemo ni etimologijski ni semantički, primjerice, tara kao tri ili dava kao dvi.
Na temelju ovih spoznaja morali bi zaključiti da naziv sans-krit stoji za naziv haravača jer riječ ”krit” stoji za etnik Hrvat. Što onda znači naziv Kreta? Primjerice, kakva je razlika u značenju pridjeva haravački i harvatski? U drugom slučaju glas Č se pisao dvoslovom TS.
Isto tako Arijci su pisali i čitali sa lijeva nadesno, a Semiti sa desna nalijevo. Sve to je stvorilo u Europi različite jezike jer starogrčki i latinski okupatori u Europi su se koristili semitskim pismom.
Za Semite u suglasničkom pismu bili su problematični suglasnici H, V, Č, Š, Ž i J. Ovi glasovi na semitskom pismu su pisani drugim suglasnicima, vokalima ili su ispuštani. Slično, Semiti su zamjenjivali slovo R slovom L. Slova B i G nisu postojala u izvornom haravačkom pismu, a to nam potvrđuje etrursko pismo.
Etrurci su bili Harvači koje su u Italiju došli sa današnjeg Crnog mora koje se ranije zvalo Cerveno. Romani su ih zvali Cerveni, a kršćani Cervi. Međutim, oni su sebe zvali Araseni, što je gubljenjem početnog slova A postalo Raseni.
Nema nikakve sumnje da je Rašica ili Raška bila dio hrvatske Krajine sve do 924. godine kao i prostor između rijeka Morave i Drine prije nastanka Cervene Hrvatske. Od etnika Haravača u Raškoj nastaje toponim Rača dok u Istri imamo toponim Raša. Rijeka u Rijeci se zvala Rečina.
Primjerice, etnik Haravača se na haravačkom semitskom suglasničkom pismu pisalo Arat, a Semiti su ga pisali Alat. Slično je Aramea postala Elebitia, odakle toponimi Liban ili Libija
Kako vidimo današnji vokal A je stao za suglasnike H i V, a suglasnik Č je zamijenio suglasnik T. Isto tako su Romani u početnim riječima ispuštali današnje vokale, pa su Alatini postali Latini, odnosno, Lati. Tako su Arati postali Rati, a Arasi Rasi. Slično su Arusi postali Rusi.
Nametanjem kršćanstva u europskim jezicima imamo franački uticaj. Franački uticaj kod Hrvata je jakavica, jekavica, jukavica i jikavica jer u dvoslovima IA, IE, IU i II početni I se odrazio kao glas J, dok se dvoslov AI, EI, UI i II odrazio kao AJ, EJ i UJ i IJ kod većine današnjih Slavena. Hrvati čakavci i danas imaju riječi smij, straj, buj, luj i tako redom.
Najveća promjena u hrvatskom jeziku se dogodila prihvaćanjem latinskog semitskog pisma i latinske gramatike, o čemu sam ranije pisao. Prije toga hrvatska gramatika je bila haravačka ili sanskritska. Imala je četiri padeža, a prvi padež je bio genitiv.
Ovim tekstom sam djelomično želio ukazati na jezične promjene koje bi svaki vukovac trebao razumjeti jer povijest hrvatskog jezika nije ono što promiču vukovci. Istina, svi slavenski jezici su bili jedan jezik koji se zvao haravača, a najmanje srpsko-hrvatski ili staroslavenski. Etnik Slaven je nastao nametanjem kršćanstva od latinskog naziva za Haravače – Claveni koji kasnije postaju Veni ili Veneti, a prije toga su bili poznati kao Vani ili Vanati.
Srećko Radović