Komadići koje vidite na ovoj fotografiji nisu komadići plastike, već kuglice nuklearnog goriva na bazi obogaćenog urana.
Ta šačica može osloboditi energiju od oko 300 MWh. Za dobivanje slične količine energije od sunca potrebna su tri četvorna metra solarnih panela koji rade trideset godina (obično paneli traju manje).
Otpad od nuklearnog goriva je radioaktivan, ali većina toga prestaje biti nakon nekoliko stotina godina. Komponente s dugim poluživotom mogu se reciklirati u reaktoru s miješanim gorivom.
Solarni paneli se načelno mogu djelomično reciklirati (trenutno ne znam da li), ali često sadrže otrovne elemente, poput olova, arsena i kadmija. Za razliku od nuklearnog otpada, ti elementi zauvijek ostaju otrovni. Koji izvor energije najviše zagađuje? Odgovor nas posebno ne zanima: poanta je da nulti učinak ne postoji.
Svjedoci smo najvećeg izazova s kojim se čovječanstvo suočava, klimatskih promjena, čekajući dolazak čudesne tehnologije koja će nas spasiti od katastrofe.
Prema mnogim samozvanim ekolozima, ova tehnologija je pak skladištenje vodika, baterije, fuzija. Sva rješenja trenutno nisu izvediva. Nuklearna energija neće biti čudesna, ali već je tu, sada. Proizvodi energiju bez emisije CO2, stalno, čak i noću, čak i kada nema vjetra. I to čini tako što proizvodi smiješno malu količinu otpada. Ali i trajnu opasnost…
Nuklearna fizika je procvjetala u Rimu, zahvaljujući Enricu Fermiju i momcima iz Via Panisperna.
Što nam je činiti?
Desetak godina je potrebno da se nuklearna elektrana pokrene zbog otpora pučanstva, (a vidjeli smo da može: Montrealski CFC protokol napravljen je prilično brzo). Postojali bi slični argumenti za “wind caccapupù”, Danska namjerno gradi dva umjetna otoka u tom smjeru.
Osobno ne bih imao ništa protiv da imam još nekoliko elektrana, ali primjećujem u ovim raspravama da se nuklearna energija često koristi za osakaćivanje rješenja koja već postoje i koja su još učinkovitija za postizanje jeftnijeg rješenja .
Pogotovo što često vidimo pomalo preoptimistične argumente o još uvijek eksperimentalnim elektranama (ili o tome koliko ih se realno može graditi i gdje) i, s druge strane, zastarjele bauke protiv drugih rješenja (npr. vjetroelektrana i fotonapona).
HOP
HOP NA TELEGRAMU
https://t.me/hopportal
