„Novi genetski inženjering“ kao trojanski konj “
Dr. Rainer Fuellmich je jutros na svom kanalu objavio vrlo zanimljiv tekst Tamare Sill sa ORF.
Podliježe li “novi genetički inženjering” istim pravilima kao i klasični genetski inženjering?
Ako EU ima svoj put, odgovor je da. Ali to bi se moglo promijeniti sljedeće godine. Nedavno izvješće raznih organizacija za zaštitu okoliša upozorava na posljedice ublažavanja pravila: ako “novi genetski inženjering” (“NGT”) upadne na mala vrata kao trojanski konj, velike biotehnološke tvrtke posebno bi imale koristi i “kontrolirale našu buduću prehranu “putem patenata”. Zagovornici, međutim, ističu pozitivne učinke genetskog inženjeringa – posebno u pogledu klimatske krize.
“Otkriveno: kako dva biotehnološka diva koriste patente i novi genetski inženjering za kontrolu naše buduće prehrane.” To je prilično senzacionalan naslov izvješća objavljenog u četvrtak. Konkretno, riječ je o američkim agrokemijskim i sjemenarskim tvrtkama Corteva i Bayer te njemačkom kemijskom i farmaceutskom divu s podružnicom Monsantom.
Corteva ima već registriranih 1430 patenata diljem svijeta, a Bayer 119 patenata za biljke “novog genetskog inženjeringa”, odnosno biljke čija su svojstva modificirana određenim novim procesima genetskog inženjeringa na način da su otporne na korove i štetočine. Prema izvješću, dvije grupe zajedno već kontroliraju 40 posto globalnog tržišta industrijskog sjemena i sklopile su dalekosežne licencne ugovore s istraživačkim institutima “NGT”.
Prijave patenata poput onih Corteve i Bayera dale bi korporacijama kontrolu nad usjevima i sjemenjem, ograničile pristup genetskoj raznolikosti i ugrozile buduću sigurnost hrane, kritizira se u izvješću. Kao rezultat toga, patenti ne bi imali negativan učinak samo na manje poljoprivrednike, već i na potrošače – primjerice kroz više cijene i manji izbor.
Na primjer, genetski modificirane biljke otporne su na pesticide ili štetočine
Genetski inženjering: novo i prirodno?
Ali što je uopće “novi genetski inženjering”? Dok se u klasičnom genetičkom inženjeringu geni iz drugog organizma unose u DNK biljke izvana, u “novom genetskom inženjeringu” modificira se već postojeća genska struktura – bez unošenja stranog genetskog materijala. To se radi, primjerice, uz pomoć genskih škara CRISPR. Zagovornici ove tehnologije tvrde da ih se ne bi trebalo smatrati genetski modificiranim organizmima jer proizvedene biljke ne sadrže stranu DNK i stoga su mogle rasti prirodno.
Organizacije za zaštitu okoliša pozivaju na jasnu regulativu
Za protivnike, međutim, ove metode predstavljaju samo još jedan pokušaj da se Europljanima na mala vrata proda genetski inženjering. U izvješću organizacije kritiziraju činjenicu da bi biotehnološke tvrtke hvalile “novi genetski inženjering” kao prirodni proces i stoga žele biti izuzete od sigurnosnih kontrola EU-a i propisa o označavanju genetski modificirane hrane. Istodobno se tehničke inovacije pokušavaju osigurati “NGT” patentnim prijavama.
izvješće
Izvješće se temelji na kolektivnom istraživanju organizacija za zaštitu okoliša Global 2000, Friends of the Earth Europe, Corporate Europe Observatory, Arche Noah, IG Saatgut i AK Wien.
„Korporacije poput Corteve i Bayera žele pojednostavljeni pristup tržištu EU za svoje NGT usjeve i NGT sjeme, čime bi stekli veću kontrolu nad poljoprivrednicima, uzgojem biljaka i prehrambenim sustavom”, nastavlja se u izvješću.
Važno je tome stati na kraj: “Novi genetski inženjering” u poljoprivredi mora i dalje biti jasno reguliran, “uz odobrenje prije izlaska na tržište, označavanje i sigurnosne kontrole za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša”, prema zahtjevu. Osim toga, morale bi se zatvoriti rupe u europskom patentnom pravu.
- “novi genetski inženjering” više ne bi mogao podlijegati strogim pravilima zakona EU o genetičkom inženjeringu
Općenito, hrana proizvedena metodama “novog genetskog inženjeringa” još uvijek podliježe strogim pravilima zakona EU-a o genetičkom inženjeringu. To je prema presudi Europskog suda pravde (ECJ) iz 2018. godine. Međutim, Europska komisija najavila je novi zakonski prijedlog za moguću deregulaciju zakonodavstva EU-a o genetičkom inženjeringu.
Ovaj se nacrt očekuje u drugom kvartalu 2023.
Austrija protiv genetskog inženjeringa
U Austriji je javno mnijenje o genetičkom inženjeringu prilično jednoglasno: u lipnju su se ministar zdravstva Johannes Rauch i ministrica okoliša Leonore Gewessler (oboje Zeleni) jednoglasno izjasnili protiv ublažavanja pravila za “novi genetski inženjering”. Emisija glasi: Austrijski stav je jasan. “Ne prihvaćamo nove metode genetskog inženjeringa na mala vrata. Potrošači imaju pravo znati što završi na njihovim tanjurima.”
U istraživanju objavljenom u kolovozu u ime Global 2000 i trgovačkog udruženja, 92 posto Austrijanaca zapravo je bilo za zadržavanje obveze označavanja genetski modificirane hrane. I: Protiv deregulacije je i domaća trgovina na malo hranom.
Jaz između lobija za i protiv genetskog inženjeringa je velik, kao i između javnog mnijenja i znanosti
Istraživanje: Potencijali prevladavaju
Međutim, iz perspektive istraživanja, potencijal nadmašuje rizike. Prema studijama, genetski modificirane biljke ne predstavljaju nikakvu posebnu opasnost – ni za zdravlje ni za okoliš. Naprotiv: Genetski modificirane, prinosnije i otpornije sorte mogu dovesti do većih prinosa na manjim površinama, prema argumentima zagovornika.
Prema studiji u Europi, uz pomoć genetskog inženjeringa moglo bi se postići povećanje prinosa od sedam do deset posto, a godišnje emisije stakleničkih plinova iz EU poljoprivrede mogle bi se smanjiti za više od sedam posto – više o tome na science.ORF. u . Otpornije biljke također bi mogle biti obećavajuće s obzirom na klimatsku krizu sa sve težim ekstremnim vremenskim prilikama kao što su suša i vrućina.
Studija EU-a vidi potrebu za promjenom zakonodavstva
Prema bečkom molekularnom biologu Ortrunu Mittelstenu Scheidu, međutim, strogi propisi značili bi zaostajanje istraživanja u ovom području – ne samo u primjeni, nego iu temeljnim istraživanjima – više o tome na science.ORF.at .
Studija EU-a također navodi da “novi genetski inženjering” pridonosi održivim prehrambenim sustavima i da bi mogao biti “od koristi za mnoga područja našeg društva”. Studija zaključuje da postoje jasni pokazatelji da sadašnje zakonodavstvo za neke vrste “novog genetskog inženjeringa” i njihove proizvode ne odgovara svrsi “te da se treba prilagoditi znanstvenom i tehničkom napretku”. Ostaje za vidjeti u kojoj će mjeri deregulacija utjecati na patentno pravo.
Što radi Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, EU zastupnici?
HOP na Telegramu
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
Kanal Arna Šebalj:
https://t.me/+9UdXPCFIV2k4NjY0
youtube kanal:
https://www.youtube.com/channel/UCS_UVM46msLtQSvd46Cd5_A
