AFERA U NASTAVCIMA
PRIČE O KOSINJU 1 DIO
Kosinjska dolina – mjesto slavne prošlosti i neizvjesne budućnosti
„Ne znaju kud će s mrtvima kamo li sa živima“- reče župnik Jurčević
Što se krije iza projekta potapanja Kosinja?
Kuda ide EU novac za razvoj podvelebitskog kraja?
Zašto je Lika desetljećima „meta“?
U ovim nikad viđenim vremenima za čovječanstvo pa tako i za nas u Hrvatskoj vlast odrađuje naloge gangstera svijeta te odlučuje o mnogo čemu o čemu nemamo pojma.
Zar je to normalno? Nije, jasno da nije. I ovo je prošlog ljeta bez ikakve pozornosti medija.
Odluka sa sjednice Vlade od 29.07.2021. nikom poznata, čak ni strukturama iz državnog aparata odlučila je o uništavanju, pustošenju desetljećima razaranog prostora Like.
Pročitajte je:
„Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. srpnja donijela odluku kojom projekt Hidroenergetski sustav Kosinj proglašava strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
Odluka o proglašenju projekta Hidroenergetskog sustava Kosinj (HES Kosinj), vrijednog 1,54 milijarde kuna donesena je na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. Donošenjem ove odluke, na snagu stupa Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta HES Kosinj, sklopljen 12. srpnja 2021. između investitora – Hrvatske elektroprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
HES Kosinj je uz Hidroelektranu Senj 2 jedan od dva segmenta ukupnog projekta dogradnje postojećeg Hidroenergetskog sustava Senj (HES Senj) vrijednog 3,4 milijarde kuna što ga čini najvećim projektom HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.“
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ HES KOSINJ, u svojih 835 stanica i četiri varijante, zbog izmjena, obiman je dokument , impresivnog sadržaja za običnog čovjeka.
HES KOSINJ – Ministarstvo gospodarstva
Zbog obima iste, ovdje vam prilažem sažetak studije iz koje se sve može isčitati.
Sažetak studije u PDF –zakačiti
Osim sagrađenog tunela u slučaju potrebe, kad se podigne toliko vodostaj da ugrožava seljane okolnih sela i zaseoka koje uvijek potope, a tunel se ne otvara. Zašto?
A što je odlučilo Ministarstvo Zaštite okoliša i energetike, s čelnim čovjekom? Bilo je zaduženo za provedbu Studije utjecaja na okoliš? Dalo je zeleno svjetlo ovome projektu.
– Vezano za djelokrug rada ovog Ministarstva, u postupku procjene utjecaja na okoliš sagledani su utjecaji na okoliš predmetnog zahvata te je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo rješenje o prihvatljivosti hidroenergetskog sustava Kosinj za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, piše u njihovom priopćenju te dodaju da „Lokacijsku dozvolu te građevinske dozvole izdaje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja s obzirom da se radi o građevinama od državnog značaja. Isto tako, HEP kao investitor, u suradnji s Državnom geodetskom upravom provodi odgovarajuće katastarske izmjere“.
Jutarnji list je 25. 12. 2020. obajavio je reportažu iz koje izdvajam:
Zadnji Božić u Kosinju: Sela, crkve, poznati most, školu i groblja potopit će jezero, ljudi će morati odseliti
Nema nikakve dvojbe da će Senj 2 (HES Kosinj/HE Senj 2), najveći i sa 3,4 milijarde kuna najskuplji HEP-ov projekt otkako je slobodne Hrvatske, svima nama donijeti dobre stvari. Proizvodit ćemo više električne energije, najviše do sada, zaštitit će se Kosinjsko polje od poplava, poboljšat će se sigurnost vodoopskrbe hrvatskog primorja, te cestovna i druga komunalna infrastruktura, elektroenergetski sustav bit će stabilniji s povećanim udjelom energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji. Hidroenergetski sustav Lika-Gacka koji danas ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 TWh dobit će dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 320 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom ovog projekta druge faze izgradnje HES Senj ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja od 1,5 TWh.(Ovo su izgleda simulirani, pretpostavljeni, željeni podaci koji se ne temelje na stvarnim činjenicama obzirom da Lika nema vode, i zimi je upitna, ovisi o količini snijega.
Ovo je komentar dvojice eksperata nakon pregleda studije).
Nitko stanovnicima ovih sela to još nije rekao izrijekom, poimence na kućnom pragu, ali jasno je da je prsten oko njihovih domova sve tanji, iako će oni platiti najvišu cijenu općeg društvenog prosperiteta. Dva su gradilišta odavno otvorena. Gradi se cesta od naselja Studenci do postojeće hidroelektrane Sklope, a do sada je probijeno više od pola buduće trase. Radi se o zamjenskoj prometnici do ove hidroelektrane u radu, jer će postojeća kosinjska biti potopljena zajedno s dolinom. Drugo je u središtu Perušića. Na ruševini nekadašnje ekonomske škole svoj novi dom pronaći će najsiromašniji iseljenici iz Kosinja i Mlakve, socijalni slučajevi, samci, vlasnici bez valjane vlasničke dokumentacije kuća u kojima sada žive. Za njih je predviđeno svih 28 stanova.
Povijest se u Lici ponavlja, ali zašto uvijek njezino ružnije lice? Mnogi očevi i djedovi ovih ljudi, naime, prošli su isto. U Gornji Kosinj i Mlakvu izbjegli su šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su potapali uzvodnu Kruščicu zbog gradnje spomenute HE Sklope i od nje također napravili jezero. Veći broj ljudi iz potopljenog sela, dakako, rasuo se svijetom.“
I na kraju ovog teksta izrečena je jedna nečuvena laž:
„Ova tzv. druga faza hidroenergetskog sustava Senja, koja se sastoji od Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, pretvorit će Ličko-senjsku županiju u najvećeg proizvođača električne energije u Republici Hrvatskoj.“
Kako će i što pomoći ovoj tvrdnji? Zasigurno ne potapanje Kosinja gdje je svima poznato kako Lika nema dovoljnu količinu vode ni zimi, osim ako pada snijeg, a u ostalim periodima godine vode – uglavnom nema.
Likaclub.eu objavio je jedan zanimljiv tekst još 21.01.2020.
„Projekt dogradnje hidroenergetskog sustava na slivu Lika-Gacka, vrijednog 3,7 milijardi kuna, nakon pola stoljeća čekanja, napokon kreće u izgradnju, potvrđeno nam je od izvođača radova HEP-a. Svih ovih desetljeća, priča oko brane u Kosinju svima je već postala zamorna i neostvariva, no čini se da benefiti koji očekuju cijeli kraj oko postojećih hidroelektrana u Kosinju i Senju, napokon postaje ostvariva.
Jedan od najvećih projekata HEP-a sadržavat će izgradnju velike akumulacije i dodatnih kapaciteta kako bi se omogućilo „injektirane velike regulacijske snage u elektoenergetski sustav fleksibilnim hidroagregatima spremnim na brzu promjenu snage“, stoji na stranicama HEP-a u dijelu posvećenom brani u kojem su detaljno opisani detalji projekta.
Navode kako će se realizacijom druge faze povećati proizvodnja električne energije, zaštititi Kosinjsko polje od poplava, poboljšati sigurnost vodoopskrbe hrvatskog primorja te poboljšati cestovna i komunalna infrastruktura.
Upitali smo HEP kada kreće izgradnja, no čini se kako imovinsko-pravni odnosi sa stanovnicima koji bi trebali iseliti iz dijela Kosinja koji će biti potopljen, još nisu završeni, a i čeka se završetak izrade glavnog projekta. Ipak, pripremna faza je krenula. Naime, kako doznajemo, kreće se u izgradnju ceste Studenci – Sklope već ovoga proljeća, ugovori s izvođačem radova su potpisani, a osim te ceste, planirana je izgradnja tunela, vijadukta i još nekoliko pristupnih cesta kao i proširenje postojećih.
– Za oba dijela projekta HES Kosinj / HE Senj 2, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provelo je postupke procjene utjecaja na okoliš i prirodu te je u svibnju, odnosno prosincu 2018. godine izdalo rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu. Radovi na izgradnji glavnih hidroenergetskih građevina u sklopu Hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj započet će po dovršetku izrade glavnog projekta i ishođenja preostalih građevinskih dozvola, a o čemu ćemo pravodobno obavijestiti javnost. Pravično rješenje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno obeštećenje vlasnika nekretnina u naseljima koja se nalaze na lokaciji buduće akumulacije Kosinj, postići će se u komunikaciji s lokalnim stanovništvom, odnosno vlasnicima zemljišta i objekata, a u skladu sa zakonskim okvirom, stoji u priopćenju HEP-a.
Doznajemo da je za glavnog projektanta izabrana zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.o.o., koji nisu u mogućnosti, zbog tajnosti podataka, otkrivati detalje.
Ministarstvo Zaštite okoliša i energetike na čelu s ministrom Tomislavom Ćorićem, koje je bilo zaduženo za provedbu Studije utjecaja na okoliš, koja je dala zeleno svjetlo ovome projektu.
– Vezano za djelokrug rada ovog Ministarstva, u postupku procjene utjecaja na okoliš sagledani su utjecaji na okoliš predmetnog zahvata te je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo rješenje o prihvatljivosti hidroenergetskog sustava Kosinj za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, piše u njihovom priopćenju te dodaju da „Lokacijsku dozvolu te građevinske dozvole izdaje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja s obzirom da se radi o građevinama od državnog značaja. Isto tako, HEP kao investitor, u suradnji s Državnom geodetskom upravom provodi odgovarajuće katastarske izmjere“.
Proučavajući Studiju utjecaja na okoliš, najveći problem tijekom radova stvarat će buka strojeva i ostale mehanizacije tijekom izgradnje i veliki broj ljudi na gradilištu, a dodaje se će „doći do uklanjanja evidentiranih i zaštićenih kulturnih dobara i potapanja lokacija s kulturno-povijesnom vrijednošću i to 10 evidentiranih arheoloških nalazišta, 18 evidentiranih ruralnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina etnografske baštine i jedno obilježje memorijalne baštine. Sva arheološka nalazišta će se tijekom pripremnih radova istražiti te to predstavlja pozitivan utjecaj zahvata na arheološku baštinu“.
Koji dio Kosinja će se potopiti? Zauvijek nestaje Gornji Kosinj i Mlakva
Ono što je mnogima važno jest odgovor na pitanje koji dio Kosinja će se u potpunosti potopiti.
Poznati Kosinjski most neće se naći pod površinom rijeke Like već zauvijek nestaje Gornji Kosinj i Mlakva s mnogim zaseocima, kako se može vidjeti iz lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
U lokacijskoj dozvoli izdanoj prije godinu dana navodi se koji su točno radovi i rekonstrukcije planirani i u kojim etapama, a dozvola se izdaje za „izgradnju hidroenergetskog sustava HES Kosinj koji je namijenjen za proizvodnju električne energije. Planirani obuhvat zahvata u prostoru zauzima površinu od približno 21 km². HES Kosinj je složeni građevinski sustav koji se formira gradnjom novih građevina te rekonstrukcijom postojeće HE Sklope i rekonstrukcijom postojeće ceste Studenci – Sklope. HES Kosinj sastoji se od građevina: akumulacijsko jezerom Kosinj, HE Kosinj, brane Kosinj i Sedlo s pripadajućim građevinama, brane Bakovac s pripadajućim građevinama, tunela Bakovac – Lika, rekonstrukcija HE Sklope, novog preljeva na brani Sklope, ceste Kosinj most – Bakovac, ceste Studenci – Sklope i ceste Kosinj most – spoj na cestu Studenci – Rudinka. Građevine HES Kosinj koriste se za prihvat velikih vodnih valova rijeke Like u svrhu zaštite od poplava nizvodnog područja u Lipovom polju te korištenje akumulirane vode u akumulacijskom jezeru Kosinj za proizvodnju električne energije na HE Kosinj i HE Senj. U svrhu izgradnje predmetnog hidroenergetskog sustava potapa se naselje Gornji Kosinj te zaseoci unutar prostora akumulacijskog jezera: Gradina, Zabarje, Munjasi, Cvijanovići, Pražići, Štakići, Bobići, Marinići, Petrlići, Goliki, Delači, Podnari, Pleše, Klobučari, Klapani, Šuljari, Rusi, Petrovići, Mance, Fadljevići, Šporčići i Prše.“
Ono što se može zaključiti jest da brana ide, radovi će trajati oko 6 godina(?) , a dio stanovnika Kosinja proživjet će sudbinu sela Kruščica od prije 50 godina.“
Dobro se podsjetiti javne rasprave o izgradnji HE Kosinj (potapanju) od 3. 11. 2017. pogledajte izlaganja:
https://www.youtube.com/watch?v=uTaOq4p2d40 (1.dio)
https://www.youtube.com/watch?v=44P3O-MVGFY (2.dio)
https://www.youtube.com/watch?v=Fe5p9RWHBpk (3.dio)
https://www.youtube.com/watch?v=LKMB8pWeXtI (4.dio)
https://www.youtube.com/watch?v=ta6vic3PtYU (5.dio)
https://www.youtube.com/watch?v=fk9th5Vm4pg (6.dio)
I jedna tek osnovana s ciljem, blef udruga, uz predstavnike općine Perušić te mladog odvjetnika iz Rijeke ovo ljeto pokušala je, sve iz početka, održati sastanak s mještanima na koji sam osobno pozvana u ime portala te dugogodišnjeg praćenja cijelog problema. Na sve moguće načine žele se riješiti ljudi na tom prostoru.
Moja izjava LOKI tv od 17.07.2022. (na Telegramu-saljem)
I interes za problemom iskazao je i svojim člankom www.dw.com u kojemu ima nekoliko zanimljivih dijelova:
„Ozbiljnih dubioza u vezi s HE Kosinj ima nekoliko, pa tim više nepovjerenja ulijeva činjenica da je javna rasprava provedena u minimalnom predviđenom zakonskom roku.
Josip Pintar, iz lokalne nevladine udruge Eko Kosinj, objasnio je da vanredno stanje u njihovu kraju traje predugo, te ostavlja posljedice kakve će biti izuzetno teško sanirati čak i u slučaju odbacivanja projekta: „Otkako se ovdje planira ta akumulacija, ljudi ne mogu dograđivati svoja imanja, nemaju pravo na građevinske niti uporabne dozvole. Nemamo ni vodovod, jednostavno nas je zaobišao. Poljoprivreda posustaje, nema ni turizma, narod se polako iseljava, tjera ga neizvjesnost.“
Turizam kao nepouzdani mamac
Iseljavanje oko 150 preostalih stanovnika iz sela Gornji Kosinj i Mlakve ne bi bila jedina mana projekta, nego se nameću i poneke daljnje osnovane sumnje. Potapanje ovelikog polja realiziralo bi se prije svega injektiranjem goleme betonske zavjese u krš na dubini od 60 do 90 metara, dužine šest kilometara – s ukupno oko 75 tisuća tona cementa. Ipak, na takvom terenu je nemoguće predvidjeti kretanje podzemnih voda kroz sve neistražene krške propuste.
Zbog toga bi čitava građevinska intervencija u konačnici mogla zahtijevati i bitno veće količine ubrizganog materijala, do ukupne neisplativosti.
„Objašnjavalo nam se da ćemo preseljenjem uz buduće jezero“, nastavlja Pintar, “a iako se ne zna gdje bismo se točno mogli nastaniti, dobiti priliku za razvoj turizma na akumulaciji. No tik do zacrtanog terena već postoji jedna takva – jezero Krušćica.
I nikad na njemu nije izgrađena niti plaža, kamoli neki restoran, dok se jezeru jedva može i normalno prići.“ Štoviše, nakon gradnje Krušćice povećale su se magle u tom području, pa i nagle promjene temperature.
Stoga su gotovo svi time zahvaćeni stanovnici ovog ličkog kraja protiv gradnje, kako saznajemo, te čak sumnjaju i da se iza svega kriju nečiji privatni interesi.
Nažalost, bila bi to samo još jedna nova, a uobičajena priča o uzurpaciji javnog dobra u Hrvatskoj.
U otpor potapanju Kosinja i okolice uključene su već dugo i druge, veće i poznatije građanske organizacije, npr. Zelena akcija i WWF Adria. Iz potonje udruge napomenuto je da čitav projekt neugodno podsjeća na okolnosti oko Hidroelektrane Lešće na rijeci Dobri, sagrađene u drugoj polovini prošlog desetljeća.
Tamošnji je teren također krškog tipa, pa su troškovi tokom gradnje značajno nepredviđeno rasli, a rok izvedbe se produžavao. Stanovništvu se obećavala perspektiva u razvoju turizma i poljoprivrede, što je naposljetku posve izostalo, dok je čuvena dolina Dobre praktično uništena.
Na sve rečeno nužno je spomenuti i lošu energetsko-političku podlogu razvoja HEP-a koji se zacijelo i uslijed nekih svojih ograničenja uporno orijentira na nove hidro-energetske projekte u kojima je tradicionalno najjači. Ali, za to vrijeme se tom javnom poduzeću „odozgo“ onemogućuje razvoj prema ekološki prihvatljivim resursima poput energije vjetra i sunca. Oni su otvoreni, uz javne subvencije, samo za privatni sektor, iako je paralelno i HEP prinuđen na sve veće izlaganje tržištu. Uz rješenje Studije o utjecaju na okoliš HE Kosinj, koje se očekuje do kraja predstojeće zime, tako bi Hrvatskoj svakako trebalo ozbiljno stručno i javno razmatranje te šire teme.
https://www.dw.com/hr/novo-potapanje-like-umjesto-njezina-modernog-razvoja/a-41498199
Kako sam u tijeku analize same studije od strane dvoje stručnjaka iz Ministarstva saznala da je EU novac predviđen za razvoj podvelebitskog kraja (pre)usmjeren za ovaj projekt koji dugo vremenena stoji, pitam se zašto baš sad u ovoj „strašnoj“ epidemiji, pLandemiji?
Odlučila sam predati prijavu zbog svega ovoga te zatražiti reakciju Europske Komisije.
Ako je, a iz svega se vidi da je, EU novac promijenio smjer te ide prema projektu koji je vrlo upitan i nije RAZVOJ podvelebitskog kraja već iseljenje Kosinja te uništavanje Like, što se radi desetljećima i čemu treba stati na kraj.
Postavljam i jedno sasvim logično pitanje: za koga se prazni Slavonija, Banovina pa sad i ovaj dio ionako već preprazne Like. Vrijeme je državu vratiti narodu!
Neobičnost koja se otkrila prošlog kolovoza je bilo i pokretanje radova (uz napomenu da su svi projekti napravljeni na tuđoj imovini) na imovini biskupije Gospić bez da je ona ikada u tome sudjelovala. Dokaz tome je i posjedovni list broj 547 od 20.08.2021. na kojem se sve vidi.
Vjerujem da će biskupija ishoditi u Zemljišnoknjižnom odjelu i ZK izvadak za kojeg se prošlo ljeto govorilo da ga je nemoguće dobiti jer nema „knjiga“! Zar je moguće? Pa neka prema posjedovnom listu odrade rekonstrukciju spisa. To se inače uobičajeno radi, zašto je ovdje nemoguće. Vjerujem u hrabre Kosinjane koji su već godinama u akciji oko spašavanja svog kraja i svih ljepota opustošene Like.
Danas, 24. kolovoza 2021. mještni Gornjeg Kosinja su zaustavili radove, izvjestili obavješću na ogradi kako je riječ o privatnom posjedu te pozvali policiju koja je napravila zapisnik i otišla. S radnicima je dogovoreno, kako ne bi bilo sukoba, da izađu iz strojeva i ne rade, a oni su tako i postupili. Mještani ostaju na groblju i dalje.
Zbog saznanja oko svega, a prije svega novca iz EU, iako se lako može naknadno tvrditi kako HEP nema novac iz EU, no taj novac je u Vladi koja ga je preuzela na račun razvoja podvelebitskog kraja, uputila sam prijavu na niže navedene adrese (uz jednu malu sumnju, no, pratiti ću sve).
Sad sve ispočetka, obzirom da je na Tribini -Sučeljavanju, ni manje ni više u Matici hrvatskoj u Zagrebu, održanoj 22. studenog 2022. predstavnik HEP-a prozvao vrlo neobično i iz konteksta, i mene osobno, red je uključiti se u cijelu storiju jer je pratim godinama.
A kao kći pokojnog tate Franje, porijeklom iz Jezerana, te mame Jelene porijeklom iz Križpolja, imam i moralnu obvezu ne napustiti ovu veliku priču ali i podvalu ljudima Kosinjske doline, Like, kao i cijele Hrvatske. U videu iz MH pogledajte kako je to izgledalo.
https://www.youtube.com/watch?v=DvPm6qDP6G8
Na Tribini-Sučeljavanju u Matici hrvatskoj sudjelovali su:
mr. sc. Ivan Mance, istraživač kosinjske povijesti
vlč. Pero Jurčević, župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja
mr. sc. Vedran Jurić, HEP, direktor Sektora za kapitalne investicije
Tomislav Tomić, dipl. ing., HEP
moderator: Branimir Bilić, Hrvatska radiotelevizija.
Moram napomenuti, a u što ćete se uvjeriti odgledavši ovaj video, kako su veći eksperti sjedili u dvorani od dvojice podobnika vlasti i djelatnika iz HEP-a. Osobito vrlo bahatog Vedrana Jurića te stalno mucajućeg Tomislava Tomića. Jadni ljudi, nije im lako.
Sve je prijavljeno OLAF-u (to je prva instanca):
https://ec.europa.eu/anti-fraud/home_en
OLAF (navodno) sve šalje i na mišljenje u RH: služba AFCOS
https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/zastita-financijskih-interesa-eu/afcos-mreza/514
koja sve treba prosliiediti DORHU.
Ista prijava poslana i na revizorski sud koji također ima RH ovlaštenika (što nikako nije dobro): https://www.eca.europa.eu/Pages/Splash.aspx
Prijava na kraju ide na EPPO: https://www.eppo.europa.eu/
Ovu tužnu priču, za sada, završila bih stihovima iz jedne pjesme poznatog pjesnika iz Bočaja kod Gornjeg Kosinja, Lavoslava Vukelića:
S Bogom Lici! (Vienac, 1871.)
S Bogom mi rode! – Svietla ti lica!
Rasti slobodom, rasti bratskom slogom.
Al u bogatstvu, u slavi, slobodi,
Ličkom se nikad duhu ne odrodi.
Nastavlja se …….
HOP
Telegram kanal Arna Šebalj:
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
SVJEDOČANSTVA:
https://t.me/+sDUqfUv-QRdmM2Q0
Youtube channel:
