Novi prozirni solarni paneli mogu zamijeniti prozorsko staklo i ekrane uređaja
Ove revolucionarne ćelije, također poznate kao “Grätzel ćelije” po svom izumitelju, nude nove izglede za korištenje u prozorima, staklenicima i staklenim fasadama, kao iu zaslonima prijenosnih elektroničkih uređaja.
Nova vrsta solarnih panela, čije su prve komercijalne primjene već u izradi, utire put novim izgledima za korištenje fotonapona u proizvodnji čiste energije. Pretvarajući svjetlost u električnu energiju poput tradicionalnih panela, ove revolucionarne ćelije, također poznate kao ‘Grätzel ćelije’ po svom izumitelju Michaelu Grätzelu, imaju prednost što su potpuno prozirne, stoga su prikladne za upotrebu u prozorima, staklenicima i staklenim fasadama, kao i u zaslone prijenosnih elektroničkih uređaja.
Najnoviji razvoj tima na École Polytechnique Fédérale u Lausanni, Švicarska, postavio je novi rekord u učinkovitosti, koji nudi „obećavajuće izglede za aplikacije kao što su napajanje i zamjena baterija za elektroničke uređaje male snage koji koriste ambijentalno svjetlo kao izvor energije ”, precizirali su učenjaci.
Kako bi poboljšali fotonaponsku izvedbu novih solarnih ćelija, istraživači su razvili tehniku “predapsorpcije” kroz koju su doveli učinkovitost pretvorbe energije u raspon između 28,4% i 30%, 2% pri različitim intenzitetima ambijentalnog svjetla.
Ova tehnika, detaljno opisana u članku objavljenom u časopisu Nature, uključuje kontrolu sklopa takozvanih fotosenzibilizatora – spojeva za bojenje koji apsorbiraju svjetlost i ubrizgavaju elektrone u niz nanokristala titanijevog dioksida koji se zatim skupljaju kao električna struja – tako da mogu hvatanje svjetlosti u cijeloj vidljivoj domeni: posebno je ova kontrola postignuta metodom kosinzitizacije, pristupom kemijske proizvodnje koji iskorištava dva ili više spojeva za bojenje koji imaju komplementarnu optičku apsorpciju.
“Kosenzibilizacija – objasnili su znanstvenici – pomaknula je učinkovitost pretvorbe energije prema svjetskim rekordnim vrijednostima, upravo zato što može vjerojatno kombinirati boje sposobne apsorbirati svjetlost iz cijelog spektra svjetlosti”.
Prva primjena prozirnih solarnih ćelija, iako prije ovog najnovijeg razvoja, već je provedena na staklenim fasadama kongresnog centra SwissTech, gdje procjene pokazuju proizvodnju električne energije od oko 8.000 kWh svake godine. Nadalje, lagane i fleksibilne verzije prozirnih solarnih ćelija trenutno su komercijalno dostupne za implementaciju u prijenosne elektroničke uređaje, kao iu sektorima telekomunikacija i informacijske tehnologije. S novim povećanjem učinkovitosti, znanstvenici sada ciljaju na veću difuziju tehnologije, također olakšanu relativno niskim troškovima proizvodnje, zahvaljujući proizvodnji korištenjem tradicionalnih tehnika tiskanja na kolutu. Teoretski, omjer cijene i učinka također bi bio takav da bi omogućio novim ćelijama da se natječu s proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva.
Igor Drenjančević
HOP
HOP na telegramu
https://t.me/hopportal