Smrtni slučajevi u cijelom svijetu povezani s klimatskim katastrofama (poplave, suše, oluje, šumski požari) ubrzano opadaju ima već 100 godina.
Godine 1920. bilo je gotovo 500.000 smrtnih slučajeva godišnje, 2022. bilo je nešto manje od 10.000. Pad od 98%!
Klimatski histerični tisak vjerojatno nikada neće tiskati ovu grafiku.
OFDA / CRED Međunarodna baza podataka o katastrofama;
smrtni slučajevi u prosjeku tijekom desetljeća 1920.-29., 1930.-1939. … 2010.-2019. postavljeni na središnje točke desetljeća (1924.5, 1934.5 itd.), s godišnjim podacima za 2020. , 2021. i 2022., pristupljeno 1. siječnja 2023.
Da ne bi ispalo da nas se i po ovom pitanju svrstava među one koji iznose neistine znanstveno neutemeljene ili da smo kukavice koje se boje “vatice” (iz pcr testa), te bespotrebno širimo i paniku i strah , evo iz jedne studije objavljene na Science Direct
Tehnološko predviđanje i društvene promjene
Svezak 156, srpanj 2020., 119981
Blagostanje u 21. stoljeću: povećanje razvoja, smanjenje nejednakosti, utjecaj klimatskih promjena i cijena klimatskih politika
Sažetak
Klimatske promjene su stvarne i njihovi su učinci uglavnom negativni, ali uobičajeni prikazi razaranja su neutemeljeni. Scenariji postavljeni pod UN-ovim panelom o klimi (IPCC) pokazuju da će se dobrobit ljudi vjerojatno povećati na 450% današnjeg blagostanja tijekom 21. stoljeća. Klimatske štete će smanjiti ovo povećanje blagostanja na 434%.
Argumenti za razaranje obično tvrde da se ekstremni vremenski uvjeti (kao što su suše, poplave, šumski požari i uragani) već pogoršavaju zbog klimatskih promjena. Ovo je uglavnom pogrešno i nije u skladu s IPCC literaturom. Na primjer, IPCC ne nalazi trend za globalnu učestalost uragana i ima malo povjerenja u pripisivanje promjena ljudskim aktivnostima, dok SAD nije zabilježio porast uragana koji padaju na kopno od 1900. Globalni rizik smrti od ekstremnih vremenskih uvjeta smanjio se za 99% u odnosu na 100 godina, a globalni su troškovi pali za 26% u posljednjih 28 godina.
Argumenti za devastaciju obično zanemaruju prilagodbu, koja će dramatično smanjiti ranjivost. Dok klimatska istraživanja sugeriraju da će manje, ali snažniji budući uragani povećati štete, taj učinak će se suprotstaviti bogatijim i otpornijim društvima. Globalni trošak uragana vjerojatno će pasti s današnjih 0,04% BDP-a na 0,02% u 2100.
M. Bušić
HOP
HOP na Telegramu
https://t.me/hopportal